Fitorepelent varroe destructor

Teme vezane uz varrou

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Apis dalmatica » 28 lis 2016, 10:41

Dragi pčelari, nije mi intencija spuštati se na vašu razinu spoznajnog izražavanja, već bih u duhu prosvjetiteljstva htio da se vi podignete na višu razinu, pa se stoga držim stručne terminologije. No, i tada imamo lapsusa, pa bih htio korigirati navedeni naziv.


Error corigere

Aktivna supstanca ekstrakta timijana, tj. majčine dušice (Thymus serpyllum) nije timian, kako navodim u tekstu, već timol.

Pogledati:

https://pl.wikipedia.org/wiki/Tymol
https://hr.wikipedia.org/wiki/Maj%C4%8Dina_du%C5%A1ica

Što se tiče efikasnog akaricida Vrroe destructor, najbolje su se pokazali sintetski spojevi, poput amitraza: https://en.wikipedia.org/wiki/Amitraz ; i to apliciran kao spaljeni papirić natopljen amitrazom. Svakom pčelaru s manjim brojem košnica je intencija da med bude, tzv. ekološki, organski, ali nemam saznanja da postoji takvo efikasno ekološko sredstvo. Stoga sam i otvorio ovu diskusiju na Pčelarskom forumu, kako bih došao do "fitorepelenta" u obliku biljke, koju bih zasadio oko košnica da odbija varou. Kao što vidite na Forumu, pčelar iz BiH tradicionalno u tu svrhu koristi koprivu (Urtica dioica): https://hr.wikipedia.org/wiki/Kopriva. Treba probati, pa što bude.

Moram napomenuti da pronalazak ekološkog sredstva nije u interesu kemijske industrije, kako bi se i nadalje prodavala njihova sintetska sredstva, te za sada nema nigdje spomena o mogučem fitorepelentu.
Apis dalmatica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 22
Pridružen/a: 18 vel 2014, 13:55

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Apis dalmatica » 28 lis 2016, 13:49

Izgleda da sam nejasno opisao pokus. Dakle, grinja se okrene na leđa, a u blizinu nje se stavi tekućina timola, ukupne koncentracije 1000mg, te se prekrije staklenom pokrovnicom. Na taj način se postigne koncentriranje para timola pri sobnoj temperaturi, koje inhalira grinja, a koja se nastoji okrenuti na prsa. Promatra se vrijeme kada prestane vitlati nogama u težnji da se preokrene. To se smatra trenutak kada je inaktivirana. Letalna doza (LD) za Varrou destructor i količinu ukupne otopine timola od 1000mg je bilo 14 min.

Komparirajući masu jedne grinje i koncentraciju tvari od 1g za mortalitet do 14 min. se vidi da je timol slabo toksičan, jer bih vrijeme ekspozicije do mortaliteta trebao biti od 3 do najviše 5 minuta.


:!:
Apis dalmatica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 22
Pridružen/a: 18 vel 2014, 13:55

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la cccera69 » 28 lis 2016, 14:08

Stipo je pisao da ulja razmrdaju receptore mirisa varoe, a ne da ju ubija direktno, te potiču pčele na čišćenje. Zato ima oksalne i mravlje koja uništava direkt varou. Kombinacija zajedno je djelotvorna, bar kod mene za sada :)
cccera69
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 301
Pridružen/a: 22 vel 2016, 18:08
Lokacija: Međimurje

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la fisherman » 28 lis 2016, 17:38

cccera69 je napisao/la:Stipo je pisao da ulja razmrdaju receptore mirisa varoe, a ne da ju ubija direktno, te potiču pčele na čišćenje. Zato ima oksalne i mravlje koja uništava direkt varou. Kombinacija zajedno je djelotvorna, bar kod mene za sada :)


Tak je. Varoa se s uljima ne ubija nego joj sjebes orijentaciju.
I zabadav si ti hiljadu puta prosvjetitelj, ak ti ja polupismen mogu reći da znaš drek. Ne trebaš se spuštati na našu razinu, al se spusti bar na zemlju.
fisherman
Legenda
Legenda
 
Postovi: 567
Pridružen/a: 16 pro 2014, 23:41
Lokacija: Lepoglava

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la apisbzzz » 28 lis 2016, 18:15

fisherman je napisao/la:
cccera69 je napisao/la:Stipo je pisao da ulja razmrdaju receptore mirisa varoe, a ne da ju ubija direktno, te potiču pčele na čišćenje. Zato ima oksalne i mravlje koja uništava direkt varou. Kombinacija zajedno je djelotvorna, bar kod mene za sada :)


Tak je. Varoa se s uljima ne ubija nego joj sjebes orijentaciju.
I zabadav si ti hiljadu puta prosvjetitelj, ak ti ja polupismen mogu reći da znaš drek. Ne trebaš se spuštati na našu razinu, al se spusti bar na zemlju.


Upravo tako, ako joj sa raznim intenzivnim mirisima uspijemo poremetit osjetila uspjeli smo u naumu. Dakle tada ona ne može namirisati gdje treba ubosti pčelu (kucavicu hemolimfe) , niti može namirisati da je čelija pred poklapanje i da treba uskočiti na zadnji vlak.. :-D I to već svi znamo, kao i to da nam je problem uvijek onaj dio koji je skriven i nedokučiv pod poklopcem legla.... :-D

Kolega Apis dalmatica, naslovili ste temu Fitorepelent i u potrazi ste za repelentom koji bi vam rastao u neposrednoj blizini košnice, a eksperimentirate koliko treba biti jaka koncentracija timola da bi usmrtila varou... :?: Nemojte ne krivo shvatiti , ali sa bilo kakvim prekoncetriranim sredstvima bi samo pčelu istjerali iz košnice ....

Dakle i da imate biljni repelent posađen po cijelim pčelinjaku , njegova zasičenost (molekule mirisa u okolini) nemogu skinuti dovoljno varoe da bi bili zadovoljavajući....
Još u slučaju da nemate susjedne pčelinjake 5 i više kilometara oko sebe , možda bi biljni repelent odrađivao jedan dio posla, ali kada se svakodnevno sa paše vraća dio pčele koja je pokupila varou sa tuđe pčele onda sve pada u vodu.... :-D
U snu nam gravitacija ne smeta....
Avatar
apisbzzz
Guru radilica
Guru radilica
 
Postovi: 2467
Pridružen/a: 19 sij 2014, 13:51
Lokacija: ANANAS

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la cmelec » 28 lis 2016, 19:49

[quote="Apis dalmatica"]Dragi pčelari, nije mi intencija spuštati se na vašu razinu spoznajnog izražavanja, već bih u duhu prosvjetiteljstva htio da se vi podignete na višu razinu, pa se stoga držim stručne terminologije. No, i tada imamo lapsusa, pa bih htio korigirati navedeni naziv.

Pozdrav intelektualče pčelarski
Da bih "uzaludno" pokušao slijediti tok tvojih misli i dotaknuo receptor tvog obrasca spoznaje, htio bih te podsjetiti da smo "onomad" prije više od dvadesetak godina trpali u pčelinja društva šumsku paprat .Rezultat je isti kao i da trpaš koprivu.Odnosno blitvu ili kelj.bokić
cmelec
Guru matica
Guru matica
 
Postovi: 3501
Pridružen/a: 19 lis 2012, 10:48

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la crnii » 29 lis 2016, 00:35

Apis dalmatica je napisao/la:Dragi pčelari, nije mi intencija spuštati se na vašu razinu spoznajnog izražavanja, već bih u duhu prosvjetiteljstva htio da se vi podignete na višu razinu, pa se stoga držim stručne terminologije. No, i tada imamo lapsusa, pa bih htio korigirati navedeni naziv.


Error corigere

Aktivna supstanca ekstrakta timijana, tj. majčine dušice (Thymus serpyllum) nije timian, kako navodim u tekstu, već timol.

Pogledati:

https://pl.wikipedia.org/wiki/Tymol
https://hr.wikipedia.org/wiki/Maj%C4%8Dina_du%C5%A1ica

Što se tiče efikasnog akaricida Vrroe destructor, najbolje su se pokazali sintetski spojevi, poput amitraza: https://en.wikipedia.org/wiki/Amitraz ; i to apliciran kao spaljeni papirić natopljen amitrazom. Svakom pčelaru s manjim brojem košnica je intencija da med bude, tzv. ekološki, organski, ali nemam saznanja da postoji takvo efikasno ekološko sredstvo. Stoga sam i otvorio ovu diskusiju na Pčelarskom forumu, kako bih došao do "fitorepelenta" u obliku biljke, koju bih zasadio oko košnica da odbija varou. Kao što vidite na Forumu, pčelar iz BiH tradicionalno u tu svrhu koristi koprivu (Urtica dioica): https://hr.wikipedia.org/wiki/Kopriva. Treba probati, pa što bude.

Moram napomenuti da pronalazak ekološkog sredstva nije u interesu kemijske industrije, kako bi se i nadalje prodavala njihova sintetska sredstva, te za sada nema nigdje spomena o mogučem fitorepelentu.


Prosvjetitelju puka pčelarskog i otkrivaču otkrivenog, sve je već napisano na ovom forumu i još
pokojem susjednom.
Rekoše sada kolege ovdje, a vrlo lijepo objašnjenje na nahl-forumu, iznijela je vrsna kolegica pčelarka.
crnii
Guru
Guru
 
Postovi: 1006
Pridružen/a: 11 lis 2014, 21:44

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Apis dalmatica » 29 lis 2016, 10:48

Srdačno zahvalujem pčelarima s Foruma na korisnim savjetima.

Nakon svega navedenog, ostaje mogučnost ekstrakcije i koncentriranja eteričnog ulja, koje bih unešeno u košnice istjeralo i držalo varou vani na prirodan i neškodljiv način. No, i tada dolazi u pitanje okus takvog meda, kao i biološka aktivnost supstancija eteričnog ulja na pčele i ljude. Za pretpostaviti je da bi mogla postojati biljka, čiji unos u košnicu bih istjerao varou svojim mirisnim uljima (poput koprive i šumske paprati), a ne i pčele.

Djelovanje takvih eteričnih ulja na olfaktorne stanice Varroe destructor može biti od netolerancije, preko dezorjentacije do narkoze.

Fitorepelent zasađen okolo košnica definitivno ne dolazi u obzir, poradi načina unošenja varoe u košnicu (na pčelama).


:idea:
Apis dalmatica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 22
Pridružen/a: 18 vel 2014, 13:55

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la crnii » 29 lis 2016, 12:25

Najjednostavnije, "eko" pripravci dostupni u RH i okruženju;

1. ekopoljevače
2. ekomirisnjače

1. Sastav oksalna, mravlja, (limunska), eterična ulja, biljke svježe/suhe, propolis
Aktivne tvari, kiseline, mirisi i ljekovitost bilja.

2. Sastav, mirisno i ljekovito bilje

1. Beevital, Organik, Bio-vit, Oaza..
2. Macerat, vjerojatno i Brstivar.

Varoa dobije po tamburi od kiselina ili joj se pobrka mirisna orjentacija,
uslijed čega ne može pronaći otvor. leglo. Tumara po košnici i umre od
starosti, a ne uspije se razmnožiti.

Et, prosto ko pasulj.
crnii
Guru
Guru
 
Postovi: 1006
Pridružen/a: 11 lis 2014, 21:44

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Apis dalmatica » 29 lis 2016, 14:42

Da, košnicu treba promatrati kao jedan sistem u kojem treba konstantno biti prisutno sredstvo protiv varoe s tim da je to sredstvo akaricid, a ne repelent, jer varoa definitivno vrlo teško pronalazi izlaz iz košnice.
Idealno bi bilo da je taj akaricid prirodna molekula (ili smjesa tvari) utvrđenog netoksičnog djelovanja za pčele i ljude, a ne neki sintetski spoj, te da ima deklaraciju kao ekološko sredstvo, poput oksalata, jer je prirodni sastojak živih bića, a ovdje se samo nalazi u većoj koncentraciji, gdje je u toj mjeri toksičan zamo za varou.

:)
Apis dalmatica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 22
Pridružen/a: 18 vel 2014, 13:55

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la cmelec » 29 lis 2016, 21:22

[quote="Apis dalmatica"]Da, košnicu treba promatrati kao jedan sistem u kojem treba konstantno biti prisutno sredstvo protiv varoe s tim da je to sredstvo akaricid, a ne repelent, jer varoa definitivno vrlo teško pronalazi izlaz iz košnice.
Idealno bi bilo da je taj akaricid prirodna molekula (ili smjesa tvari) utvrđenog netoksičnog djelovanja za pčele i ljude, a ne neki sintetski spoj, te da ima deklaraciju kao ekološko sredstvo, poput oksalata, jer je prirodni sastojak živih bića, a ovdje se samo nalazi u većoj koncentraciji, gdje je u toj mjeri toksičan zamo za varou.


Pozdrav prijatelj
Mislim da veći umovi (koji su za to i plačeni), danonočno rade na iznalazenju sredstva za kontrolu varoe. Nazalost to im još do danas nije uspjelo a dali će? Od nauke očekujemo da pronađe sredstvo koje je lako primjenjivo,nadasve efikasno a pogotovo da ne šteti ni pčelama ni ljudima.bokić
cmelec
Guru matica
Guru matica
 
Postovi: 3501
Pridružen/a: 19 lis 2012, 10:48

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la stipo2 » 30 lis 2016, 02:33

Apis dalmatica je napisao/la:Da, košnicu treba promatrati kao jedan sistem u kojem treba konstantno biti prisutno sredstvo protiv varoe s tim da je to sredstvo akaricid, a ne repelent, jer varoa definitivno vrlo teško pronalazi izlaz iz košnice.
Idealno bi bilo da je taj akaricid prirodna molekula (ili smjesa tvari) utvrđenog netoksičnog djelovanja za pčele i ljude, a ne neki sintetski spoj, te da ima deklaraciju kao ekološko sredstvo, poput oksalata, jer je prirodni sastojak živih bića, a ovdje se samo nalazi u većoj koncentraciji, gdje je u toj mjeri toksičan zamo za varou.
:)

Akaricid = varroa ubojica!
Repellent = varrou odbija, remeti njeno ponašanje.
Nemojmo zaboraviti:
Attractant = varrou privlači u varroa klopku.
Davno je ispitano na stotine poznatih biljaka i njihovih ulja.
Dvadesetak eteričnih ulja može se primjeniti za uništavanje varroe.
Na žalost većina tih ulja da bi uništili varrou unište 100% ili dobro oštete pčele.
Samo 7 eteričnih ulja može se primjeniti za uništavaje varroe a da imaju male štete na pčele ili pčelinje leglo.
Problem tih eteričnih ulja koja za 3 dana uništavaju varrou 100 % je tempreturna ovisnost i koncentracija pare koja se mora održati bar 3 dana. Zbog destilacije iz biljaka cijena eteričnih ulja je visoka i samim time neisplativa primjena. Jedino eterično ulje koje se dobiva sintetskim putem je Timol i cijena mu je mnogo niža od drugih ulja. Na žalost i ta mnogo niža cijena za nas je previsoka.
Napomenuo bih da isto Timol u koncentraciji pare koja za 3 dana ubije varrou isto je timol tako toksičan za leglo pčela te ih ubija od 62% do 98%. Da bi se Timol primjenio sa manje posljedica koncentracija pare Timola mora biti niža u dužem trajanju tako će ipak manje štetiti pčeli i leglu a na kraju ipak ubiti varrou. Pošto je teško održavati te prihvatljive koncentracije pare timola u dužem periodu te koncentracije budu premale ili prevelike, a ovise od temperature i propuha kroz košnicu pa se dobije varljivi rezultati gdje ili strada leglo i nešto pčela ili je učinak na varrou slab. U svakom slučaju timol je dobro koristiti tijekom ljeta u manjoj dozi da uspori razvoj varroe, glivica i virusa. Druga eterična ulja zbog visoke cijene nisu vrijedna spomena da bi se sa njima totalno uništila varroa.
Jedino što se mogu primjenjivati u malim dozama kao pomoćne tvari za pojačavanje i isticanje nekih drugih osobina kao repelenti, atractanti, mikocidi, protiv virusa i bakterija. Pošto su to male doze te njihove osobine nisu jake pa služe više kao preventiva nego kao liječenje već oboljelih pčela. Druge biljne tvari nastale maceracijom isto uglavnom služe kao prevencija za nastajanje bolesti.
Ovdje bih morao napomenuti da sa primjenom eteričnih ulja i drugih biljnih tvari mora se pristupiti vrlo oprezno jer samo malo veća doza može uništiti ili dobro oštetiti pčele ili izazvati druge bolesti, a opet premala doza ništa ne koristi.
Na ovim prostorima je prava ludnica u korištenju raznih biljaka i dodaju se u pogače, sirupe ili se sa njima prskaju pčele.
Čuo negdje pčelar za neku biljku pa ide i on oprobati pa kaže neće naštetiti, a možda će koristiti.
Po mom iskustvu veća je vjerovatnoća da će škoditi pčelama nego što će pomoći. Ako se već odlučite koristiti biljke primjenite iskustvo i recept od prijatelja poznanika kod kojeg već godinama taj recept radi dobre stvari. No opet oprez jer iste biljke na drugim terenima i u drugim godinama mogu imati potpuno različite osobine i količine djelatne tvari te tvari mogu varirati i do 10 puta da ih ima više ili manje. Neke biljne djelatne tvari mogu biti radne u niskim i u povećanim koncentreacijama, a neke biljne tvari rade samo u maloj toleranciji, pa ako se se malo poveća koncentracija postaju toksiće, a ako se malo smanji koncentracija ne rade.
Fito terapija je jako zapetljana stvar i čovječanstvo je koristi tisućama godina i samo najveći znalci i stručnjaci imaju dobre rezultate u liječenju. Kod drugih nestručnih osoba samo stvara probleme tipa radi ne radi ili šteti. S drugu stranu rad sa biljkama i njenim tvarima je jako privlačan i daje bezbroj kombinacija i mogućnosti. Savremena medicina se zasniva na 80 % biljnih tvari i u komercijalu ulaze kada neke tvari uspiju sintetski dobiti jer biljno porijeklo je mnogo skuplje.
Oprostite na ovom dugačkom tekstu ali odlučio sam bar nešto korisno napisati na ovu temu.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
www.limed.ba
Avatar
stipo2
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 311
Pridružen/a: 08 lis 2010, 02:30
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Sjeverac » 30 lis 2016, 12:47

Lijepo si to sročio kolega. Zanimljivo i poučno. Lajk.
Sjeverac
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 82
Pridružen/a: 26 lip 2016, 09:55
Lokacija: Zagorje

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la Apis dalmatica » 30 lis 2016, 15:01

Zahvaljujem stipo2 na iscrpnom i argumentiranom pojašnjenju fito farmakološke problematike, te bih molio odgovor:

a) Dali je ispitivana kombinacija dvije ili više aktivnih sastojaka odjednom u različitim omjerima i s simulacijom na različitim (aplikacijskim) temperaturama?

b) Što se radilo po pitanju doziranja, tj. dali je patentirano kontinuirano ispuštanje aktivnih sastojaka u ovisnosti o njihovoj koncentraciji u zraku košnice (depo efekt)?

c) Budući su biljke skoro "iscrpile" svoje bioaktivne mogučnosti, dali se istražuju aktivne supstancije iz marinskih organizama (kao nedavno otkrivenog potencijala)?


:)
Apis dalmatica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 22
Pridružen/a: 18 vel 2014, 13:55

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la medun-vučko » 01 stu 2016, 23:09

Riješenje je u ljetnom prekidu legla.......
Kokos
Avatar
medun-vučko
Guru matica
Guru matica
 
Postovi: 5316
Pridružen/a: 06 ožu 2007, 22:40
Lokacija: Banana

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la stipo2 » 04 stu 2016, 23:36

medun-vučko je napisao/la:Riješenje je u ljetnom prekidu legla.......

Jesi li probao i kakva su iskustva.
Ja sam ove godine 10.8. blokirao matice u 2 društva u trajanju od 20 dana.
Blokirao sam jednu mladu maticu i jednu starku.
Kada sam nakon 20 dana oslobodio matice nije bilo mnogo legla možda 100 ćelija pa sam pčele polio sa Bio Vitom.
Za 7 dana sam ponovio tretman i ukupno je oboreno u svakom društvu po oko 500 varroa.
Za 10 dana matice su zalegle na 4 okvira po 2/3 površine. Ipak mlada matica je zalegla prije i više legla.
Prije 6 dana ponovo sam ih polio nije bilo legla. Oboreno 63 i 76 varroa.
Snaga oba društva je dobra. Što će biti na proljeće vidjet ću.
Za vrijeme blokade na vrijeskovoj paši nisu donosile više meda od drugih, a očekivao sam da će tu biti veći prinos.
Matice sam blokirao u kaveze od matične rešetke 8 cm x 11 cm širine 20 mm postavljem u srednji okvir na podnici odmah do leta.
Pčele nisu povlačile matičnjake. Mlada matica je polagala mnoštvo jaja na letvicu kaveza. Bilo je jako krupnih jaja.
Iznenađuje me broj oborene varroe jer toliko varroe nisam obarao na drugim društvima kada je nestalo legla.
Dali je to slučajnost da su baš te dvije blokirane bile najviše zaražene jer izbor za blokiranje matica je bio slučajan samo da izaberem jednu mladu i jednu staru maticu.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
www.limed.ba
Avatar
stipo2
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 311
Pridružen/a: 08 lis 2010, 02:30
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la pero13 » 05 stu 2016, 00:17

stipo 2, moje mišljenje je da nisi u pravu što se tiče eteričnih ulja, postoje relevantna istraživanja na tu temu,
ja osobno isprobavam neke stvari kod sebe, već sam pisao o tome, ne da nema lošeg utjecaja na pčelu, košnice koje sam tretirao su žive i zdrave a varoa je opdala.
vašu tvrdnju za timol uopće nema smisla komentirati
pero13
Guru
Guru
 
Postovi: 1104
Pridružen/a: 01 kol 2012, 23:40
Lokacija: Slavonski Brod

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la stipo2 » 05 stu 2016, 01:18

Pero što nije relevantno osim da su skupa kao samostalno sredstvo na potpuno uništavanje varroe.
Objasni u čemu se ne slažeš sa mnom. Samostalan Timol je jako agresivan na pčele i zato nije našao širu primjenu. Da bi se smanjila njegova agresivnost stavlja se u gel i druge stvari da se spriječi njegovo brzo isparavanje.
Tko čita pčelarske forume može naći mnoštvo primjera kako ga pčelari pokušavaju koristiti.
Neki utrljavaju na satonoše, neki ga otapaju i špricom nanose na satonoše, neki koriste kaveze. Mnoštvo pčelara ima svoj način i svi se hvale kako oni imaju dobre uspjehe. No dali je to baš uvijek tako. Nije sporno da Timol obara varrou. Nekad se pogodi i super odradi posao ali na žalost ima i mnoštvo pogreški. Dali si ikad sa timolom istjerao pčele iz košnice. Ja jesam.
Dali si pravio trake natopljene Timolom, dali si radio gel sa timolom. Dali si u košnice stavljao bočice sa eteričnim uljima i fitiljem kao isparivačem. Ja sam sve to iskušao.
Samo da ti kažem da ja koristim 8 eteričnih ulja i imam iskustva sa njihovim djelovanjem.
Meni su poznata neka istraživanja koja su radili:
Hoppe, Kraus, Bunsen i Colin. Sa nekim njihovim rezultatima se slažem dok sa nekim rezultatima se ne slažem.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
www.limed.ba
Avatar
stipo2
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 311
Pridružen/a: 08 lis 2010, 02:30
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la leonardo » 05 stu 2016, 15:49

stipo2 je napisao/la:
medun-vučko je napisao/la:Riješenje je u ljetnom prekidu legla.......

Jesi li probao i kakva su iskustva.
Ja sam ove godine 10.8. blokirao matice u 2 društva u trajanju od 20 dana.
Blokirao sam jednu mladu maticu i jednu starku.
Kada sam nakon 20 dana oslobodio matice nije bilo mnogo legla možda 100 ćelija pa sam pčele polio sa Bio Vitom.
Za 7 dana sam ponovio tretman i ukupno je oboreno u svakom društvu po oko 500 varro.....

Stipo, nije potrebno blokirati maticu, ako radiś na ovaj način;
prije barema odnoso početkom maja dignuti maticu sa otvorenim leglom iznad Snelgrove daske
i ocistiti od varoe.Nakon 20-25 dana kad ispod Selgrove izadje svo leglo, a to je otprilike vrijeme
nakon vrcanja bagrema, očisti se i tamo varoa.
pozdrav
leonardo
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 316
Pridružen/a: 21 lip 2012, 15:43
Lokacija: Pićan -Istra

Re: Fitorepelent varroe destructor

PostPostao/la stipo2 » 05 stu 2016, 22:47

Leonardo kod mene varroa nije problem jer radim cijelogodišnji program.
Blokirao sam matice da vidim hoće li biti više unosa vrijeska pa sam iskoristio priliku da očistim varrou.
To je bio test na 2 košnice. Po dobivenim rezultatima čini mi se potpuni promašaj. Nisu prikupile više meda, a nit varroa nije bila problem. Vidjet ću kako će ta društva prezimiti, ako prezime iduće godine ću to ponoviti sa bar 5 društava i opet sve razmotriti.
Nisam mislio o ovome pisati ali Vučko je napomenuo blokadu matica pa ... .
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
www.limed.ba
Avatar
stipo2
Stara faca
Stara faca
 
Postovi: 311
Pridružen/a: 08 lis 2010, 02:30
Lokacija: Vidoši Livno

Prethodna

Natrag na VARROA

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 4 gostiju.