alternativno tretiranje pčela na waroozu

Teme vezane uz varrou

alternativno tretiranje pčela na waroozu

PostPostao/la jjuracic » 12 tra 2005, 23:18

ALTERNATIVNO TRETIRANJE PČELA NA WAROOZU

dijagnoza
Rano dijagnostuciranje varoe u pčelinjoj zajednici od najvećeg je značaja u suzbijanju nametnika. Utvrđivanje prisutnosti varoe mora se obaviti barem dva puta godišnje. U proljeće i u jesen.
Ima više metoda dijagnosticiranja. Upotrebljavam onu najjednostavniju: brojanjem prirodno odumrlih i otpalih varoa na podnoj dasci ispod mreže. Na samom početku uspostavljanja dijagnoze kontrolna daska ispd mreže na podnici se mora temeljito očistiti od svih natruha, koje pčele na mogu očistiti jer se daska nalazi ispod mreže i nije dostupna pčelama. Osmi dan, od kada smo očistili podnu dasku, prebrojimo mrtve grinje. Utvrdimo koliki je bio dnevni prosječni otpad kroz proteklih 7 dana. Taj prosjek pomnožimo koeficijentom iz znastveno utemeljene tablice, koja pokazuje ukupan broj varoa u pčelinjoj zajednici.
Formula za utvrđivanje ukupnog broja varoe u pčelinjoj zajednici glasi:

V = ( 0 x K) x 100
Pri čemu je:
V = ukupna količina varoe u pč.zajednici. 0 = prosječni dnevni otpad varoe izbrojen na podnoj dasci ispod mreže. K = koeficijent iz znastvene tablice.
Vrijednosti koeficijennata iz znanstvene tablice Veterinarskog zavoda Slovenije - odjela za zadravstvenu zaštitu pčela, po mjesecima u godini je:
Mjesec 0 K Pregled radiličnog Pregled pčela Ocjena broja grinje
legla i broj varoe iznad legla, varoe u pčelinjoj
na 100 ličinki broj varoe na zajednici
100 pčela
ožujak 1 1,2 10 20 120
travanj 1,5 1,8 10 20 240
sviban 2 2 10 10 480
lipanj 3,2 3 20 10 960
srpanj 5,5 3,5 20 5 1920
kolovoz 10 4 20 20 3840
rujan 17 4,5 30 30 7680
Zborniku referatov, XXII. državni čebelarski seminar 1999, u Celju, str.17).
Napominjem da treba obratiti pažnji, prilikom utvrđivanja prirodno otpale varoe, na prisutnost mrava na dasci ispod mreže u podnici, jer mravi odnose grinje. U tom slučaju dijagnoza neće biti točna.

suzbijanje varoe mravljom kiselinom
Dva su načina tretmana koje koristim u šetogodišnjem iskustvu s mravljom koselinom.
Prvi je sa 65%-tnom m.k. Kiselina se stavljam na spužvastu krpu (200x200x5 mm) u podnicu na dasku ispod mreže. Na krpu, ravnomjerno po cijeloj površini, razlijem 3 ml m.k. za svaki okvir ispunjen pčelama i leglom. Primjerice, za 10 okvira 30 ml, 15 okvira 45 ml i t.d. Na isti se način postupa i ako se krpa stavlja umjesto u podnicu na satonoše okvira. U tom slučaju se stavi 2 ml m.k. po okviru. Kiselina se stavlja svaki drugi dan u neprekidnom trajanju od najmanje 24 dana, koliko traje reprodukcijski ciklus trutova. (Navedene doze 12 puta u 24 dana).
Drugi je t.zv. dugotrajni način sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastičnu ili drugu posudu otpornu na kiselinu veličine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mreže. U posudu se ulije 3 lit. kiseline odjedamput , a može se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna).
Kiselina će potpuno ishlapiti u roku od 30 – 35 dana na vanjskoj dnevnoj temperaturi od 20 – 30 st.C. Prilikom stavljanja kiseline u posudu pčele ne reagiraju burno kao kod prvog načina. Otpala varoa kroz mrežu pada u kiselinu, isparavanje kiseline je blago i kontinuirano, sigurnije je baratanje s’kiselinom a primjena ne zahtjeva mnogo živoga rada.
Najbolje vrijeme tretmana u tjeku godine je od kraja prve dekade kolovoza do kraja prve dekade rujna.

tehnologija košnice
Za vrijeme tretmana važno je da su pčele stisnute samo u plodište. Ako je zajednica jako razvijena onda u dva LR nastavka, srednje i slabo razvijene zajednice dobro je stisnuti u jeda nastavak. To se može učiniti pomoću bježalice, tako da se ona može ostaviti za cijelo vrijeme tretmana u košnici, ali se prazan nastavak može i odstraniti.
Za vrijeme tretmana dobro je odstraniti i medište. Košnica – nastavljača je najpovoljnija tehnologija za primjenu m.k.
Košnica mora imati odgovarajuću podnicu sa mrežom, prostorom za kiselinu i podnu dasku, kaja se sa zadnje strane može izvlačiti poput lađice. Primjena m.k. u suzbijanju varoe bez takve podnice neće biti efikasna. Kontrolom otpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mreže ima velika količina žive grinje, sposobne za rehabilitaciju ukuliko bi ponovno došla u kontakt sa pčelom na podnoj dasci. Moj zaključak je da klasična LR podnica mora biti zamjenjena ili rekonstruirana ako želimo suzbijati varou mravljom kiselinom. To isto se mora učiniti i sa AŽ košnicom. U protivno m.k. neće dati željene rezultate, rezultat je polovičan.

tretiranje tijekom godine. Kontrolom otpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mreže ima velika količina žive grinje, sposobne za rehabilitaciju ukuliko bi ponovno došla u kontakt sa pčelom na podnoj dasci.
Dogodit će se, da ćemo i u tijeku najintenzivnijeg medobera dijagnozom utvrditi da je u košnici prekomjeran broj varoe u pojedinim pčelinjim zajednicama. U tom slučaji na te zajednice primjenit ćemo zaista kratkotrajni način tretmana. Recimo, između dvije paše. Nakon što smo izvrcali med, prije nego ćemo vratiti okvire na čišćenje i ponovno punjenje drugom vrstom nektara ili medljike, izvršit ćemo tretman sa 65%-tnom m.k. Kiselinu ćemo staviti 2 –3 puta u roku od 7 dana. Tim tretmanom uništiti ćemo najmanje 50% varoe.

pripravak mrevlje kiseline za tretman
Na našem tržištu nema gotove, pripremljene kiseline odgovarajuće koncentracije, za tretman. Može se kupiti samo m.k. visoke koncentracije 98 –100 %. Takva kiselina nije pogodna za primjenu. Treba ju razrijediti destiliranom vodom ili dobrom kišnicom. Na taj način dobijemo kiselinu odgovarajuće koncentracije. A
Matematički obrazac, izveden na osnovi računa smjese, glasi: B = (--------) – 1
M
pri čemu je: B = destilirana voda ili kišnica
A = postotak koncentracije m.k. veći od potrebne za tretman
M = postotak koncentracije m.k. potreban za tretman

Primjerice: ako je A = 98%, a trebamo M = 65% koliko vode moramo dodati na jedinicu kiseline ?
98
B = (-------) – 1 = 0,507
65
Dakle, na litru mravlje kiseline koncentracije 98% mora se dodati pole litre vode da se dobije željena koncentracija.
NIKADA NE SIPATI VODU U KISELINU NEGO OBRATNO KISELINU U VODU.

način rada sa mravljom kiselinom
Način na koji ćemo raditi s’m.k. nije jednak za sve vrste pčelinjaka. Zavisno o vrsti pčelinjaka moramo postupati u tretmanu. Osim toga, vrsti pčelinjaka moramo prilagoditi i sredstva osobne zaštite od agresivnih para mravlje kiseline. Na otvorenim pčelinjacima, sa LR košnicama ili drugim vrstama nastavljača, potrebna je minimalna osobna zaštita. Rekao bih prije svega preciznost u radu i oprez u postupku. Moje je iskustvo stečeno u radu s’m.k. na otvorenom pčelinjaku, gdje je svaka LR košnica samostojeća.
Od potrebnog alata imam staklenu flašu šireg otvora – grla sa metalnim poklopcem a ispod kojeg je gumeni podložak. Na njemu je izbišena rupica za prolaz medicinske igle kroz gumu. Imam plastičnu špricu za injekcije od 60 ml. Šprica je podjeljena mililitarskom skalom tako da omogućava jednostavnu kontrolu i preciznost u doziranju m.k. To je veoma bitno, jer svako prekomjerno doziranje kiseline može prouzročiti štete na pčelama, unajmanju ruku može ih potjerati iz košnice. Tada je postupak uzaludan. Ta se tehnologija i alat odnosi na kratkotrajni tretman sa 65-tnom m.k.
Za dugotrajni tretman s 15%-tnom m.k. to nije potrebno.

efikasnost
Za tretman pčela m.k. protiv varoe mora se poštivati red i disciplina. U tom slučaju je njena efikasnost vrlo velika. Jedamput započet postupak mora biti i završen u kontinuitetu bez prekida. U protivnom neće polučiti željene rezultate. Dužina tretmana zavisi i o tome koliki je postotak varoe nužno uništiti da bi ju doveli na tolerantnu razinu i u kom vremenskom razdoblju u tijeku godine moramo pčele osloboditi suvišne varoe u košnici.

suzbijanje varoe oksalnom kiselinom
Oksalnu kiselinu rabim kao pomoćno sredstvo za suzbijanje ostatka varoe krajem jeseni ili početkom zime. Tada u košnicama više nema legla, a varoa je na pčelama.
Iz osobnog iskustva znam da ima više razloga za ostatak varoe nakon cijelovitog tretiranja sa m.k. krajem ljeta. To mogu biti visoke temperature noću pa je veliki dio pčela u bradama na poletaljkama, netretirane pčele u susjednim pčelinjacima i.dr.
Te ostatke varoe može se vrlo efikasno odstraniti oksalnom kiselinom u studenom, prosincu ili najkasnije do polovice sječnja.

pripravak oksalne kiseline
Pripremi se odgovarajuća količina šećernog sirupa u omjeru 1:1 šećer voda. Sirup se zagrije do potpune otopljenosti šećera – oko 50 st.C. Zatim se u istom sirupu potpuno otopi 30 – 35 g dihidrata oksalne kiseline na 1 lit sirupa. I u radu s’ovom kiselinom potrebna je preciznost i oprez radi osobne zaštite i zaštite pčela.

tretiranje pčela, način i doze
Tretiranje vršim u kasnu jesen ili početkom zime, kada je vanjska temperatura najmanje 5 – 10 st.C i kada u pčelinjoj zajednici nema legla.
Najbolje je sirup zagrijati na 37 st.C i staviti ga u termos-flašu da se ne ohladi dok tretiramo pčele. Sirup-kiselina se nanosi kapaljkom izravno na pčele po ulicama između okvira. Nužno je raditi pažljivo i ne prosipati kiselinu po okvirima i saću, jer je na taj način primjena o.k. maje efikasnija.
Po svakoj ulici u kojoj su pčele nakaplje se po 5 ml otopine.
Oksalnom kiselinom tretiram pčele samo ako tretman mravljom kiselinom u kolovozu nije bio dovoljno efikasan iz bilo kojih razloga, te ako dijagnozom u listopadu ili studenom utvrdim da na dasci ima prirodno otpale varoe.

zaključak
Iz praktične primjene ovih metoda i sredstava protiv nametnika, može se zaključiti da su vrlo efikasna i biološki najprihvatljivija.
Osim toga mravlja kiselina je i sredstvo za dezinfekciju pčelinje nastambe. Kod primjene kiseline uvijek treba imati na umu normative u svakom načinu tretmana.
Tehnologija košnice mora se prilagoditi tretiranju pčela protiv varoe, naročiti mravljom kiselinom. Otpala grinja mora se i fizički odvojiti od pčele, odnosno nakon što se je od nje otpustila i pala ne smije više doći snjom u doticaj na podnici.
Za vrijeme tretmana pčela mravljom kiselinom krajem ljeta, obzirom da je to obično sušni period godine, dobro je pčele malo stimulativno prihraniti. Poduzeti potrebne mjere protiv grabeži.
Jedna veoma važna napomena. Za puni uspjeh u suzbijanju varoe mravljom i drugim prirodnim kiselinama, neophodna je antivaroa podnica koja onemogućava fizički kontakt pčele i otpale grinje.
oooooOooooo
Josip Juračić
Juračić Josip
jjuracic
Poznato lice
Poznato lice
 
Postovi: 168
Pridružen/a: 19 pro 2004, 17:31
Lokacija: Matulji

O Mravljoj kiselini!?

PostPostao/la zeljko » 13 svi 2005, 17:28

Poštovani Josip,

Ovih dana želim tretirati svoje dvije košnice sa Mravljom kiselinom. Pročitao sam uputstva koja ste napisali, međutim nešto mi nije jasno. Napisali ste
''Drugi je t.zv. dugotrajni način sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastičnu ili drugu posudu otpornu na kiselinu veličine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mreže. U posudu se ulije 3 lit. kiseline odjedamput , a može se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna''
Zanima me zar je moguće da na jednu košnicu ide sve zajedno 3 litre spravljene kiseline?
Ako ovo nije točno molim pošaljite podatak koliko se stavlja mravlje kiseline u jednu košnicu?

Hvala
foto
zeljko
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 19
Pridružen/a: 16 pro 2004, 09:52

alternativno tretiranje pčela n a waroozu

PostPostao/la jjuracic » 17 svi 2005, 23:46

U postu na forimu, nisu točno preneseni računski obrasci za pripravak kiseline i tablica koeficijenata dijagnosticiranja varoe. Nisam obratio pažnju na računski programa. Ispričavam se.
Točno je. 3 lit. m.k. koncentracije 15%za jednu košnicu. Obrazac za pripravak m.k. je B=(A/M)-1. Dakle, ako imate duboku antivaroa podnicu i odgovarajuću posudu za kiselinu (430x330x30 mm) možete u nju staviti 3 l m.k. Košnica mora bili postavljena vodoravno, jer je zapremina posude oko 4 lit. No kako to na pčelinjaku uvjek nije moguće, bolje je staviti dva puta po 1,5 lit. Učinak je isti.
Napominjem da taj način nije pogodan za tretiranje u proljeće, zbog velikih oscilacija u temperaturi. Bolje je primjeniti onaj drugi sa 65 % m.k. (ako morate). Sa 15% m.k. bolje je tretirati pčele krajem ljeta.
Pozdrav, Josip
Juračić Josip
jjuracic
Poznato lice
Poznato lice
 
Postovi: 168
Pridružen/a: 19 pro 2004, 17:31
Lokacija: Matulji


Natrag na VARROA

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.