Nešto osnovnih podataka za početnike pčelare

Svakodnevni pčelarski razgovori

Nešto osnovnih podataka za početnike pčelare

PostPostao/la cirab10 » 07 lis 2018, 21:37

Pčelinja zajednica

Medonosna pčela postoji naZemlji više miliona godina. ..
Kroz dugotrajnu evoluciju,od insekta koji je živjeo pojedinačno,nastala je današnja pčela...
čiji se život ne može ni zamisliti bez brojne zajednice...

Tko čini pčelinju zajednicu?
Pčelinju zajednicu čine:matica, pčele i trutovi...
Matica je jedina plodna ženka u zajednici,koja bez nje ne bi mogla da opstane...
Jedini zadatak matice je da polaže jaja, iz kojih se razvijaju pčele i trutovi, kao i buduće matice...
Pčele je hrane visokovrijednom hranom - matičnim mliječom,pa može da polaže dnevno više jaja nego što je i sama teška.
U košniciu normalnim prilikama postoji samo jedna matica.

Najbrojniji članovi zajednicesu pčele radilice, Ima ih više desetina hiljada..
ali njihov broj se mijenja tokom godine.
Pčele radilice su ženke, ali one ne polažujaja, već isključivo obavljaju poslove unutar i izvan košnice.
Tokom života, neprestano mijenjaju svoju profesiju: čiste ćelije,hrane larve, prate i hrane maticu, prihvačaju i skladište nektar, luče
vosak i grade saće, sakupljaju nektar i peludni prah, donose vodu,propolis i čuvaju košnicu.

Muški članovi pčelinje zajednice se nazivaju trutovi...
Krupniji su od pčela radilica, za razliku od njih, nemaju žalac i ne mogu da ubadaju. Ima ih od nekolikostotina do nekoliko hiljada...
Najvažniji zadatak im je se spare sa mladim maticama i zajednici time omoguće nastavak života...
Po završetku ljeta, pčele osjete da je medonosnih biljaka sve manje i da dolazi jesen...
Radi uštede hrane i opstanka zajednice, proteruju trutove iz košnica a u proljeće se rađaju novi...

Pčele savršeno obavljaju sve svoje poslove i u potpunom mraku, znači - čiste ćelije, hrane larve, luče vosak, premještaju ili poklapaju med i rade mnoge druge poslove. Jedino što ne izleću iz košnice, jer im nedostaje sunce radi orijentiranja, a i hladno je.
Kažu da ima slučajeva da u toplim letnjim noćima, kada cvetaju lipe, pri jakoj mesečini, pčele i noću izleću da bi sakupljale nektar.

U pauzama, posle obavljanja raznih poslova unutar i van košnice, pčele se kratkotrajno odmarajumirovanjem na saću...
Iako se to na prvi pogled ne vidi, one i tom prilikom obično nešto rade: u svom organizmu prerađuju med ili proizvode toplotu i griju leglo...

Med se dobija kada pčele prerade nektar, sladak sok sadržan u cvijetovima biljaka...
Obogate ga fermentima, smanje sadržaj vode, odlože u saće i zatvore voštanim poklopcima, kako bi mogle da ga sačuvaju za buduće generacije...
Danas se med izdvaja vrcanjem, pomoću uređaja koji se naziva centrifuga za med...
Prethodno, potrebno je specijalnim noževima ili drugom opremom ukloniti voštane poklopce...

Prema vrsti biljaka sa kojih pčele sakupljaju nektar, med može biti: bagremov, voćni, lipov, suncokretov, livadski, od uljane repice itd...
Šumski med ne potiče od nektara, već od slatkih tečnosti zvanih medljika i medna rosa, koje sakupljaju sa lišća pojedinih vrsta drveća...
U zavisnosti od vrste, med brže ili sporije kristalizira, prelazeći iz tečnog u žitko a zatim čvrsto stanje...

Pčele sakupljaju pelud prah sa cvijetova biljaka i donose ga u košnicu...
Prerađuju ga a zatim stavljaju u ćelije saća. Peludni prah se drugačije naziva pčelinji hljeb, nezamenljiv je za ishranu pčelinjih larvi...
Prema vrsti cvijeća, može biti različite boje, a kada ga pčele rasporede po saću, ono liči na prekrasan šareni tepih...

Pomoću specijalnih žljezdi u svom tijelu, pčele luče vosak u vidu sitnih ljuskica...
Slažući ih jednu do druge i obrađujući ih, od njih grade saće...
Topljenjem tog saća, dobija se vosak u obliku čvrste materije kristalne strukture, čija boja varira od žute do smeđe boje...
Koristi se u farmaciji, tehnici, za proizvodnju svijeća i druge svrhe...

Pčele proizvode propolis od smola sa pupoljaka drveća, dodajući im i druge materije...
Koriste ga za popunjavanje otvora u košnici, učvršćivanje pojedinih djelova i kao nezamjenljivo sredstvo za dezinfekciju košnice...

Matični mliječ je proizvod pčela namjenjen ishrani matice i larvi od kojih pčele žele da odgoje matice...
To je bjeličasta materija nešto veće gustoće od jogurta, izuzetnih kvaliteta i snažnog djelovanja...

Pčelinji otrov je proizvod posebne žlijezde u tijelu pčele i namijenjen je za obranu od neprijatelja i štetočina...
Pčela ga ispušta preko žalca. Prilikom uboda toplokrvne životinje ili čoveka pčela neminovno ugine jer ne može da izvuče žalac...
Pčelinji otrov se sakuplja pomoću specijalnih aparata, nadraživanjem pčela pomoću slabih strujnih impulsa, što ne ostavlja štetne poslijedice po njih...

Najbolje je da ne žurite previše sa započinjanjem pčelarenja...
Veoma je važno da ustanovite da li ste imuni (otporni)na pčelinji otrov...
U slučaju da niste, nemojte ni pokušavati da prilazite pčelama, zadovoljite se time da se sladite njihovim proizvodima...
Ako ste prošli taj test, neophodno je da sebe preispitate, da li volite pčele i da li Vas pčelarstvo zaista zanima...
Ako odgovor bude pozitivan, pređite na slijedeću etapu...
Detaljnije proučite ove natpise o pčelarstvu i nastojte da nabavite neku knjigu o pčelarstvu, iz koje biste još više naučili o životu i gajenju pčela...
Upoznajte se sa nekim pčelarom iz vaše blizine (rođak, prijatelj, susjed...)
i zamolite ga da vam dozvoli da povremeno dolazite na njegov pčelinjak, posmatrajte što radi i pomažete mu u nekim poslovima...
Njega će to, bez sumnje, obradovati. Direktan kontakt sa pčelama, za vas će biti najbolja škola...
Moći ćete da upoznate njihov život i da sagledate ceo godišnji ciklus rada na pčelinjaku...
To će vam biti najveća pomoć za samostalno pčelarenje...

U međuvremenu, upoznat ćetei najznačajnije medonosno bilje i znaćete više o izboru mjestaza postavljanje pčelinjaka...
Potrebno je da to bude mirno, osunčano mjesto, da okolina bude čista, da u krugu od oko 2 kilometra ima dovoljno biljaka koje predstavljaju pčelinju pašu...
To može biti neki teren na selu kod rođaka, prijatelja, okolina grada, vikend naselje i slično...

U međuvremenu ste nabavili košnicu i osnovni pčelarski pribor. Za početak pčelarenja neophodni su vam: pčelarska kapa, dimilica i pčelarski nož...
Ako se odlučite da ih koristite, kupite i pčelarske rukavice, ali ja vam savjetujem da hrabro krenete bez njih...
Drugu opremu i pribor ćete kasnije postepeno nabavljati: bušilicu za okvire, viljušku ili nož za otklapanje meda, centrifugu...
Naviknite se da od početka vodite bilješke o tome šta radite na svom pčelinjaku i opisujete stanje u košnici...

Nastojat ćete da mjesto koje ste odabrali za svoj pčelinjak bude ograđeno...
Napravit ćete postolje za košnicu, ili više njih, od drvenih letvi, koje ćete postaviti na drveno kolje ukopano u zemlju ili na građevinske blokove i slično...
Dobro je da ono bude visine najmanje 20 cm, a iz praktičnih razloga ne mora biti više od 30-40 cm...

Košnicu sa rojem ćete pažljivo preneti i postaviti na postolje...
Obelježit ćete je brojem, sipat ćete u hranilicu malo sirupa i to će biti vaš zaista srećan i životno važan dan: početak samostalnog pčelarenja...

Nabavkom pčelinjih društava sa košnicama imate mogućnosti da na nekom pčelinjaku dobijete korištenu košnicu i normalno pčelinje društvo...
U ovom slučaju najbolje se odlučiti za nabavku u rano proljeće odnosno kada pčele prezime...
U ovom slučaju je najbolje nabaviti ovakva pčelinja društva sa košnicama na samom početku glavne paše...
Možete se odlučiti za nabavku novih košnica a pčelinja društva koja su prezimila na nekom pčelinjaku...
Ako su sve košnice istog tipa onda se prenos nabavljenih pčelinjih društava uradi veoma lahko...
Zavisno od nabavne cijene za pčelara početnika je ova varijanta najbolja...
Ovaj način osnivanja pčelinjaka ima prednosti nad ostalim jer će se od nabavljenih društava u toj godini moći izvrcati i neka količina meda...
To su oni prvi rezultati pčelara početnika kojim se on svakome pohvali...
Ali i treba da se pohvali jer je do prvog izvrcanog meda put dug i težak...
Ako su pašne prilike povoljne u toj godini može se od nabavljenih pčelinjih društava poslije vrcanja meda formirati i neki vještački roj...
Vještački rojevi su pčelinja društva koja se formiraju sa 5 do 6 ramova sa pčelama i pčelinjim leglom...
Tu dolazi i određena količina meda,peludnog praha i izgrađeno saće...
Ovakvi vještački rojevi mogu da se smjeste u nove ili korištene košnice...
Oni obično imaju uslove da poslije formiranja mogu da nastave sa dogradnjom saća ali uz pomoć određenih stimulacija od pčelara...
U toku njihove stimulacije potrebno je više pčelarevog angažiranja...
Pčele su se oduvijek rojile i na taj način se prije povećavao broj pčelinjih društava...
U nekim krajevima gdje Je pčelarstvo zapušteno radi se tako i danas...
Na ovaj način i pčelari početnici mogu naseliti svoje košnice...
Prirodni roj ima i svojih prednosti i nedostataka. Prirodnom roju treba dati uslove za život i rad u novoj košnici koje on nije imao u košnici iz koje je izletio...
Prirodni roj smješten u novu košnicu obično brzo i kvalitetno izgrađuje saće...
Zato mu treba dodati dovoljno okvira sa ugrađenim satnim osnovama...
Pošto prirodni roj obično nema rezervu meda potrebno mu je nekoliko puta kasno navečer dodati šećernog sirupa...
Ovakvi rojevi obično traže dosta njege da bi se do kraja ljeta razvili u jaka pčelinja društva...
Ove rojeve potrebno je stimulatlvno forsirati da oni u toj godini izgrade komplelno saće u plodištu i medištu i da su za iduću godinu spremni za medobranje...
Nabavka paketnih rojeva je novi i najlakši način formiranja novih pčelinjlh društava...
I oni se mogu lako smjestiti u izabranu košnlcu...
Obično se formiraju i nabavljaju u periodu poslije glavne paše kada se bez problema možeoduzeti višak pčela koje se u tom periodu ne mogu iskoristiti...
Obično je vještački roj formiran sa količinom pčela koja teži 1,2 kilograma i mladom selekcio niranom maticom...
Prednost ove nabavke rojeva je što se njegovim postepenim stimulacijama sa dodatnom hranom izgradi kompletno saće u košnici...
Ovakvi rojevi mogu se nabavljati i iz daleka zbog lakšeg transporta...

Prije smještaja pčelinjih društava u košnice bile one nove ili korištene njih treba prefarbati a njihovu unutrašnjost opali ti plamenom iz plinske lampe...
Poslije smještaja rojeva u košnice iste treba preseliti na novo izabrano mjesto koje mora biti udaljeno najmanje tri kilometra od mjesta gdje su formirani...
Ovo je neophodno da se pčele iz novoformiranih rojeva ne bi vraćale u stara pčelinja društva...
Prirodni roj koji je smješten u neku košnicu možete ostaviti na pčelinjaku ako za to imate potrebe...
Možete ga postaviti i pored košnice odakle je roj izletio u toku rojevnog stanja...
U takvom stanju dok je u rojevnom nagonu novoformirani prirodni roj zaboravi odakle je izletio u toku rojenja...
Kod svih prirodnih rojeva koji su naseljeni u nove košnice treba zamijeniti matice koje su proizvedene od matice koja nije sklona povesti pčelinje društvo u rojevno stanje...
Poslije zamjene matice uskoro dolazi do smjene pčela...
Na ovaj način iduće godine nećete morati da se brinete da li će vam rojevi izlijetati iz košnica pred pašu ili u toku paše što će vašeplanove o medobranju promijeniti...
A posebno nećete morati da se penjete po drveću zbog rojeva...
Svaki mjesec u godini predodređen je za određene radnje na pčelinjaku ili izvan njega...
Ovdje ćete naći pčelarima već dobro poznate opise radova po mjesecima...
veljača: - matica je krenula sa polaganjem jajašaca, te se povečava potrošnja hrane...
- pojavljuje se prva paša - LIJESKA na kojoj se društva dobro razvijaju...
- pčelar bi trebao: - dodati pogaču u slučaju manjka hrane,
- pregledati i zamjeniti dotrajali materijal za utopljavanje (ako se koristi)
- očistiti podnice (ukloniti otpad, olakšati pčeli) ožujak:
- dolaze veći radovi na pčelinjaku, neizvjesno, te vrlo nepovoljno vrijeme za pčele koje uz sve ostalo vrše i konačnu izmjenu (zimska pčela - proljetna pčela)
- radovi- detaljni pregled zajednica
- stimulativno prihranjivanje
- vađenje dotrajalog saća
- zaštita pčela od štetočinaPrvi pregled ne bi trebao se trebao vršiti na temp. nižoj od 16*C
Treba se utvrditi jačina društva i kvaliteta matice, te dali je društvo bolesno... travanj:
Radovi na pčelinjaku – travanj.
Mjesec intenzivnog razvoja pčelinjih zajednica! Mjesec
intenzivnog razvoja pčelinjih društava sa jakim stimulativnim pašama...
Dnevne temperature su obično oko 20 ºC ali i one u ovome mjesecu znaju biti dosta niske. Nekih godina padne i snijeg na procvjetalo voće...
Tokom ovoga mjeseca ima dosta paše jer sve voće cvjeta u ovome mjesecu a posebno: jabuka, trešnja, šljiva, kruška, itd...
Posebno od trava interesantan je maslačak kojeg u ovome periodu ima svud u prirodi...
Na njemu pčele pronađu dosta polena...
Ali je interesantna i paša uljane repice na kojoj se pčelinja društva brzo razvijaju...
Sve ovo priroda je podarila pčeli i čovjeku, samo to sada treba iskoristiti...
Pitanje je što pčelar u ovome periodu treba napraviti. Kakva pčelinja društva razvije do početka paše bagrema tako će i iskoristiti pašu...
Među najvažnije poslove ubrajamo: Proširivanje plodišta prostora u košnici. Na početku travnja kada pčele gusto zaposjedaju jedan plodišni nastavak u njemu su 5-6 okvira sa leglom...
Ostali okviri sa strane su sa medom i peludom. Tada treba zamijeniti nastavke...
Tada plodišni nastavak treba spustiti na podnicu a prazni sa podnice staviti iznad. Kada matica ne bude imala praznih ćelija za zalijeganje jaja u donjem nastavku ona će preći u gornji nastavak...
Do tada pčele su već spremile ćelije u praznom saću za zalijeganje...
U ovome periodu mora biti prisutna određena količina rezerve meda u košnici i obogaćena pogačama...
Proširivanje plodošnog prostora može se napraviti na način previješavanjem okvira u nastavcima...
Ovaj način iziskuje mnogo više vremena. U periodu cvjetanja voća jakim pčelinjim društvima može se ubaciti po jedan ili dva okvira sa ugrađenim satnim osnovama do okvira sa leglom...
U ovom periodu mogu se ubaciti i okviri građevnjaci. U periodu maksimalnog unosa peludnog praha u košnicu treba iskoristiti za sakupljanje sa sakupljačima...
Zbog velikih potreba za peludnim prahom za uzgoj legla sakupljače nije preporučljivo držati stalno instalirane na jednoj košnici...
U periodu oko 10. travnja počinje cvjetanje uljane repice...
Pčelari koji mogu i imaju mogućnosti trebali bi svoje košnice prevesti na pašu uljane repice...
Na ovoj paši pčele sakupe po manju količinu meda ali je važno da se pčelinja društva brzo razvijaju...
Rijetke su godine kada se na ovoj paši izvrca veća količina meda...
I na ovoj paši može se povremeno sakupljati pelud...
Prije selidbe na ovu pašu svakoj košnici koja se seli treba dodati po još jedan medišni nastavak sa izgrađenim saćem...
To je ono mlado saće koje je sklonjeno u rujnu iz košnice...
Ako pčelar nema dovoljno okvira sa izgrađenim saćem može medišni nastavak naizmjenično popuniti sa okvirima na kojima su izrađene satne osnove...
Oko 25. travnja maticu je potrebno ograničiti na jedan plodišnji nastavak...
Ako ima više zaleženih okvira sa leglom nego što može stati u jedan plodišni nastavak pčelar treba dići višak tih okvira u nastavak iznad matične rešetke...
U tim okvirima treba da je zrelo leglo...
Do bagremove paše pčele iz tog legla će se izleći...
Dovoljno će ostvariti da će moći pojačati skupljačku moć pčelinjeg društva...
Nekih godina kada su paše izdašne u drugoj polovini aprila povoljni su uvjeti da se pojavi rojevni nagoni...
To se obično događa u košnicama ograničenog prostora...
I u toku paše uljane repice događa se da pčelinje društvo krene u rojevni nagon...
Svim metodama pčelar ne smije dozvoliti da mu se pčelinja društva izroje...
U te metode spada: staviti pčelama mladu selekcioniranu maticu, prostor u košnici treba proširivati prema snazi pčelinjeg društva...
Zapošljavati mlade pčele u košnici dodavanjem satnih osnova na dogradnju i na njegovanju legla..
Rasterećivanje plodišta odvajanjem viška pčela izletnica iz plodišta i usmjeravanjem u medište...
omogučavanjem kvalitetne ventilacije u košnici, pčelama sakupljačicama omogučiti dovoljno paše prevoženjem na druge pašne
terene. Ograničavanjem matice na jedan plodišni nastavak smanjuje se količina legla u toku same paše...
Zbog toga se većina pčela preusmjerava sakuplanju nektara...
U toku ovoga mjeseca treba počistiti ladice u podnjačama košnica od otpadnih mednih poklopaca i ostalog truna...
Ako je vrijeme pogodno i pašne prilike zadovoljavajuće pčele brzo i kvalitetno izrađuju saće...
Zato ovu šansu pčelar treba da iskoristi i povremeno dodaje okvire sa satnim osnovama na dogradnju...
Pošto je pri kraju aprila mjeseca već toplije vrijeme matica zaliježe i mlado tek izgrađeno saće...
Do tada ga je izbjegavala i polagala jaja samo u tamnije saće...
Pri kraju ovoga mjeseca već trava izraste u visini leta pa je treba pokositi i pčelama omogućiti nesmetan let...
Jaka pčelinja društva na voćnoj paši i paši uljane repice sakupe u medištima i po nešto meda...
Nekih godina jako pčelinje društvo i po jedan nastavak meda...
Pčelari koji su odvezli svoje pčele na uljenu repicu ili na plantaže voća zbog oprašivanja voća moraju biti u stalnom kontaktu sa rukovodećim ljudima tih poljoprivrednih dobara i opgeova zbog prskanja tih kultura dok su one u fazi cvjetanja...
Tada će biti potrebno pčele zatvoriti u košnice jedan vremenski period ili ih preseliti na drugo udaljeno mjesto sa kojeg se pčele ne bi mogle da vrate na pašu gdje se vrši prskanje...
Dosta pčelara zbog te nepažnje ostane bez pčela ili su im pčelinja društva poslije prskanja totalno oslabila...
Pčelari koji žele kupiti prirodne rojeve koji se pojavljuju u mjesecu aprilu, nabolje je da to učine krajem ovoga mjeseca...
Ovo je veoma zanimljivo za pčelare početnike jer će novokupljeni rojevi bez posebne njege imati dovoljno vremena da se samostalno razviju u normalna pčelinja društva u toku predstojećih paša...
Kupovina starih pčelinjih društava u ovome periodu je također povoljna za pčelare početnike jer su ta društva već prošle kritični moment proljetnog razvoja...
Pri kraju mjeseca oni su obično razvijena da pčelaru mogu dati i viška meda u toj godini...
Pri kupovini prirodnih rojeva i starih pčelinji društava pčelar početnik treba obratiti pažnju na zdravstveno stanje pčela...
A pošto je početnik neiskusan najbolje je da se posavjetuje sa nekim pčelarom koji je iskusan i napredan u tom dijelu...
Pčelari koji proizvode matice za svoje potrebe ili za prodaju mogu već krajem travnja početi sa proizvodnjom, ako su vremenski uvjetii zadovoljavajući...
Cijeli vremenski period travnja u hranilicu se dodaje pogača iznad matične rešetke u medišta...

Preporučljivo je da ona bude obogaćena...
To je zbog intenzivnog odgoja legla i zbog povećane potrošnje hrane u ovome mjesecu...
U slučaju da nastupi period sa niskim temperaturama kada pčele ne mogu da izlijeću iz košnice tada je prisutnost pogačice veoma važna...
Ako tada nema pogačice u košnici a nema ni unosa iz prirode matica smanjuje polaganje jaja...
Sa smanjenjem otvorenog legla jedan dio mladih pčela ostaje nezaposlen pa su one sa starijim nezaposlenim pčelama inicijatori uvođenja pčelinjeg društva u rojevi nagon...
Pogačicu držati
do bagremove paše. U toku ovoga mjeseca potrebno je oko 10 kilograma
meda da u košnici bude rezerva iznad plodišta. Uz takvu rezervu meda
pčelinje društvo osjeća sigurnost za razvoj kad je to najpotrebnije.
svibanj:Radovi na pčelinjaku: svibanjPočetak prve glavne paše!
Tijekom ovoga mjeseca pčelar ubire plodove svoga rada tj. u njemu se vrši prvo vrcanje meda...
I u svibnju pčelar ima dosta posla ako hoće da svoja pčelinja društva koja su tada maksimalno razvijena održava u približno istoj jačini i sa njima koristi predstojeće paše...
Da bi takva razvijena pčelinja društva pčelar iskoristio mora se tijekom ovoga mjeseca pridržavati određenog redoslijeda radnji:
Pčelar ne smije dozvoliti da mu pčelinja društva dođu u rojevni nagon...
Poduzeti navedene mjere protiv rojenja koje je pčelar radio i u travnju...
Pošto bagrem obično cvjeta oko 10. svibnja pčelinja društva trebaju biti razvijena tako da ona dostignu svoj maksimum na samom početku paše...
Kada bagrem počne otvarati svoje cvjetove može se iz medišta izvrcati višak meda ako ga ima od voćne paše ili paše uljane repice...
I ako je na pomolu jaka paša pčelinjim društvima treba ostaviti oko 10 kilograma meda u rezervi...
Te okvire u prvom medišnom nastavku iznad matične rešetke treba zabilježiti nekim simbolom...
Pošto je taj med obično voćni ili preostala zimska rezerva treba ga ostaviti u košnici kada se vrca bagremov med...
Proizvodnim pčelinjim društvima pčelar treba dodati dovoljan broj medišnih nastavaka a razmjerno snazi pčelinjih društava...
Bolje im je dodati medišni nastavak više nego da u određenom trenutku nedostaje jedan okvir za odlaganje nektara...

Proizvodna pčelinja društva koja nisu dostigla svoj maksimum na početku bagremove paše treba pojačati sa pčelama izletnicama iz slabijih pčelinjih
društava, pomoćnih pčelinjih društava nukleusa i srednje jakih pčelinjih društava...
Za medobranje namijeniti samo jaka i super jaka pčelinja društva jer ona i sakupe najviše meda...
Ova pojačanja treba pripremiti tek kada vaga pokazuje dnevni unos oko 2 kilograma...
Ako bi proizvodna društva pčelar pojačao još više sa izletnicama prije nego počne toliki unos moglo bi doći do zarojavanja tako jakih pčelinjih društava...
Ovo je najbolje napraviti ako je: nukleus pomoćno društvo ili slabo društvo pored jakog pčelinjeg društva kojeg pčelari zovu proizvodna pčelinja društva...
Pčelar treba gore navedena pčelinja društva samo maknuti sa njihovih mjesta i odnesti na drugo mjesto na istom pčelinjaku ili najbolje 2-3 kilometra od pčelinjaka...
Sve pčele izletnice napustit će svoje košnice i po povratku sa paše ući u proizvodno pčelinje društvo i još više ih pojačati...
Svako pčelinje društvo u toku jakih paša prima svaku pčelu sakupljačicu ali pod uvjetom da ona donosi nektar i pelud.-na početku cvjetanja bagrema i
kada on počne mediti potrebno je pratiti dnevni unos nektara u košnicu...
Kontroliranje unosa u košnicu vrši se pomoću pčelarske vage koja se postavlja ispod jedne proizvodne košnice...
Zapisivanje podataka vrši se po mogućnosti svaki dan predvečer kada se sve pčele izletnice vrate sa paše...
Na početku paše otvoriti sve ulaze u košnicu kod jakih proizvodnih društava. -u toku jakog unosa nektara osigurati ventilaciju u košnicama zbog sazrijevanja meda...
Oko 50% unesenog nektara od bagrema je voda...
Veliki postotak te vode iz nektara morat će ispariti pri preradi nektara u med...
Ako pčelar ima dovoljno izrađenog saća za medišne nastavke treba ih popuniti okvirima na kojima su izgrađene satne osnove - saće...
Takve okvire treba rasporediti između okvira sa izrađenim saćem...
Ali u toku paše pčele troše dosta vremena i energije na izgradnju tih okvira...
Najbolje je takve okvire osigurati kada nisu intenzivne paše...
Pčelari koji ne koriste rešetku a nemaju ni dovoljan broj okvira za medište mogu medišne okvire razrijediti da pčele u njima prodube ćelije...
Ovo sve treba osigurati na samom početku paše i poslije košnice nije potrebno otvarati i uznemirivati pčele...
Ako se i moraju otvarati onda to napraviti predvečer kada prestane izlijetanje pčele na pašu...
Znači pčelama treba sve osigurati i pustiti ih bez ometanja da rade svoj posao...
Bagrem medi približno 10-tak dana, tako da u većini krajeva već prestaje mediti 20. do 25 svibnja...
Zavisno od pašnih prilika i medobranja pri kraju svibnja pčelar se mora pripremiti za vrcanje...
Bagrem - izobilje nektara!-5-6 dana poslije kada bagrem prestane mediti, pristupa se vrcanju meda,kada je postignuto njegovo sazrijevanje...
Pri otvaranju košnice za oduzimanje meda mogu se istovremeno uraditi još neki poslovi i to: a)
zamijeniti maticu u pčelinjim društvima b) formiranje rojeva c) formiranje paketnih rojeva d) formiranje nukleusa itd...
Kod preseljenja košnica pčelari koriste dvije paše na ranijem i kasnijem bagremu...
Ako pašne prilike dozvoljavaju svakako bi pčelari trebali iskoristiti šansu i preseliti svoje košnice na obje paše...
Kada se završi bagremova paša pčelinja društva obavezno brojno oslabe...
Do sljedeće intenzivne paše pčelinja društva treba brojno ojačati...
Sa njima treba iskoristiti sljedeće intenzivne paše kao što su: lipa, kesten i livada...
U ovome periodu između dvije paše ima dosta nadražajne paše. U tom periodu cvjeta: amorfa (bagremac), malina,kupina, crvena kravska djetelina itd...
Na ovim pašama pčelinja društva ojačaju da mogu maksimalno iskoristiti lipovu i livadsku pašu koje dolaze polovinom lipnja...
Cijeli svibanj postoje mogućnosti da se pčelinja društva izroje i izlete po jedan ili dva roja...
U ovome slučaju javlja se problem ako pčelar u tom momentu nije na pčelinjaku u potrazi za novim smještajem...
I u ovom mjesecu povoljni su uvjeti za nabavku prirodnih rojeva...
Za ovu kupovinu vrijede svi navedeni uvjeti u prošlom mjesecu...
Pošto u ovom mjesecu ima idealnih uvjeta za rast trave ispred i iza košnice to se onda stalno kosi i održava red na pčelinjaku...
U svibnju najpovoljniji su uvjeti za proizvodnju matica...
To pčelari koji proizvode veći broj matica za prodaju maksimalno iskoriste...
I pčelari koji proizvode matice za svoju potrebe mogu poslije bagremove paše iskoristiti idealno vrijeme za proizvodnju.
ne čini drugima što ne želiš da drugi čine tebi
Avatar
cirab10
Guru matica
Guru matica
 
Postovi: 4747
Pridružen/a: 07 pro 2011, 13:02
Lokacija: međimurje Sv.Marija

Re: Nešto osnovnih podataka za početnike pčelare

PostPostao/la Pčelarica » 20 lis 2018, 19:58

Hvaĺa na trudu.Odlican ,za oba naslova.
Pčelarica
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 20
Pridružen/a: 06 vel 2017, 15:07
Lokacija: Ivanec, Varaždinska županija

Re: Nešto osnovnih podataka za početnike pčelare

PostPostao/la pintosaur » 20 lis 2018, 21:33

Svaka čast Cirab.
pintosaur
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 37
Pridružen/a: 20 svi 2017, 21:53
Lokacija: Varaždin


Natrag na PČELARSKI RAZGOVORI

Online

Trenutno korisnika/ca: Google [Bot] i 6 gostiju.