Med hrasta medunca

[Seded1]

Želio bih raspraviti neke stvari oko ovog meda,kojeg su Požeški pčelari digli na tron "čuda" i posebnosti Kutjevačkog dijela Papuka,gdje se i nalaze šumske sastojine hrasta medunca(kitnjaka).Iz osobnog iskustva znam da se medljika javlja i na hrastu lužnjaku u Brodskom posavlju ,pa i na šumskim sastojinama hrasta ,na obroncima Dilja.Volio bih da se uključe forumaši koji imaju nekakva iskustva s medljikom hrasta .Pozdrav!

[darko&antonija]

Dio pčela nam je stacioniran u brdovitom dijelu Brodsko posavske županije i 2006.god. na međužupanijskom ocjenjivanju meda na Katarinskom sajmu,dobili smo zlato za medljikovac.Ima ga znači i u našoj županiji.

antonija

[Seded1]

Dio pčela nam je stacioniran u brdovitom dijelu Brodsko posavske županije i 2006.god. na međužupanijskom ocjenjivanju meda na Katarinskom sajmu,dobili smo zlato za medljikovac.Ima ga znači i u našoj županiji.

antonija

Moj pčelinjak također,brdo 20km zapadnije od vašeg,ista godina ,nisam slao med na ocjenu ,al bio je crn,specifičnog okusa i prodao sam ga expres brzo.Tad sam skužio,pošto prodajem na P.Ž tržnici i gdje stignem,da Požežani baš i nisu upoznati s medljikovcem,pa čak i neki pčelari s iskustvom, što me začudilo.

[darko&antonija]

Te godine je cijeli dilj(a i šire) imao medun na hrastu(pretpostavljam).Evo slike kako danas taj med izgleda(naša arhiva).

medljikovac2006.jpg (48.21 KiB) Pogledano 10069 put/a.

Sporo se kristalizira,valjda su i malo bagrema skupile nakon prvog vrcanja po sjenovitim stranama.Okus pomalo na karamelu,vrlo taman i gust.Tu medljiku vrcao sam 10.07. i to oko 18 kg po zajednici,ukupno cca 220 kg.Medljika je krenula oko 15.6. i da nije vrijeme (kiša,vjetar i zahlađanje oko 01.07.)poremetilo,vjerujem da bi konačan unos bio još bolji.To je bio naš prvi susret sa takvom jakom medljikom.Meni se čini da Požega ima bolje uvjeta za medljiku na hrastu(češće se javi),ali nije uvijek obilna ,a time i "čista" .Pa od tuda možda i razlike .Ako je slabo medenje, pčela ide na nekoliko ostalih biljakau to vrijeme , kao divlju kupinu,lipu,razne djeteline i sl.Ovisi o regiji.

[LUKA NG]

na psunju je zamedio ove godine hrast izvrcano 240 kg nije puno a to je dokaz da medi i u našoj županiji. med identičan kakav ste vi opisali pozdrav

[pdkž]

Tek toliko da upotpunim podatke o mogućim prinosima, 2004, godine sam vrcao 40kg po košnici. Od tada cca 10 kg. Ali i tih desetak kila je dovoljno da ti zezne pčele kroz zimu. Inaće idealno vrijeme za čekati ga je nakon cvatnje kestena. Nakupci ga plačaju kao suho zlato. Izbjegavam tu lokaciju pošto ne zimujem na moru.

[pero13]

da li je moguće da je zamedio hrast?

[dario22]

evo baš sam započeo temu na forumu o medenju hrasta i vidim tvoj upit i svježi datum...očito da nešto medi kada pčele nahrupile na pojedine hrastove kao na bagrem...

[pero13]

kod mene je proteklih dana bilo unosa od 1,5 kg, amorfa prošla i ima je jako malo kod mene, u biti nema ništa drugo značajnije osim šume, poneka kupina uz rubove koja još nije procvjetala ni 10%....

[ridlbek]

Pozdrav,
imam ja iskustva sa medunom hrasta sladuna. Za početak - to nije med koji se dobije posredstvom biljnih uši, što mnogi misle. Da ni bilo tog meda mora se pogoditi više elemenata i zbog toga je on prilično rijedak i nije paša na koju pčelari rado sele. Prvo, mora se dogoditi da proljeće bude dovoljno vlažno kako bi hrast stvorio veću količinu žirova. Kad se to dogodi, potrebno je da ljeto bude prilično suho i vruće, kako bi jedan dio tih žirova bio odbačen jer ih hrast ne može othraniti do kraja. Na mjestu odbačenog žira stvara se slatka pjenica koju pčele skupljaju. Dakle, nema posredovanja lisne uši. Tu još dolazi do sljedećeg problema - obzirom kako je to ljetna paša, temperature znaju biti toliko visoke da se ta pjenica praktično odmah posuši i pčela ju ne može skupiti. Ako puše i malo vjetra - tada je pčela skoro potpuno besposlena jer se sve posuši i jedina pomoć je hranjenje (pogača) ili preseljenje na mjesto gdje nije monokultura (hrast).
Ima još jedna "caka" u cijeloj priči, a to je medljika koja često nastane neposredno prije samog medenja meduna. Ta medljika je nastala posredstvom biljne uši i ima potpuno drugačiji sastav od hrasta meduna, iako je tamne boje. Ponekad pčelari koji tamo budu vrcaju sve zajedno pa ispadne da je i to medun hrasta sladuna, a nije.
Što se tiče samih kvaliteta tog meda, ona je izvrsna. Već zadnjih 15-ak godina istražuje se ta priča i određeni doktori znanosti u Osijeku su i obranili doktorate na tom medu. Kvalitete su mu fantastične i nije ga baš moguće uspoređivati sa drugim vrstama, niti konzistencijom, niti svojstvima. On recimo nema peluda (logično), ali je veoma bogat oligosaharidima i visokim količinama antioksidansa u razini priznatog meda manuke.
Cijela priča oko meduna hrasta sladuna je dobra, no ima i onih prilično loših aspekata i zato ljudi tamo ne sele. Prije svega, prinosi su vrlo mali, 4-5-6 kg po košnici kad se gleda prosjek i kad se izvrca moguća medljika prije. Drugi problem je što niti tih nekoliko kg nije konstantno već se lako može dogoditi da su košnice na pogači i 2-3 sezone za redom. Treći problem je što se taj med mora ukloniti iz košnice jer je veoma težak za probavu pčeli i ona na njemu loše zimuje. A najvažnije je upravo to što onaj tko ima mogućnost selibe, neće seliti na hrast jer okvirno u to doba paša suncokreta, a ona je trenutno jedna od sigurnijih paša u HR. Cijena suncokreta nije velika, ali bude izdašna i pčelarima često izvuče sezonu.
Inače, fenomen medenja ovog hrasta je u stručnoj literaturi zabilježena na 7-8 mjesta u svijetu, kao i u području Kutjeva. Dakle, nije to ona ista medljika kao što je recimo na mom pčelinjaku bila prije 2015.godine, a udaljen sam od Kutjeva 30-ak km.
Nadam se da sam malo pojasnio priču o medunu hrasta sladuna

[katalenic]

Bravo !!!

Nesto I naucili :-