Uzgoj matica na malim pčelinjacima metodom Cloake

[gazostari]

Ova metoda ima puno varijanti, ali ovdje će biti opisan postupak uzgoja prikladan za pčelinjake sa svega nekoliko košnica i pčelare koji su bez velikog iskustva u uzgoju matica. Metoda je relativno jednostavna, sve se radi u samo jednom pčelinjem društvu i ne treba presađivati ličinke, što bitno pojednostavljuje rad.

Ova je metoda zasnovana na posebno napravljenoj pregradnoj dasci, koju je osmislio Harry Cloake, pčelar sa Novog Zelanda, pa je po njemu i dobila ime. Pregrada se sastoji od okvira dimenzije košnice s kojom se pčelari, u čijem donjem dijelu je ugrađena matična rešetka, a iznad nje je načinjen žlijeb u koji se stavlja izvlačiva podnica sa letom, načinjena od lima ili lesonita, koja se može po potrebi umetnuti ili izvaditi s prednje strane. Kad podnica nije umetnuta, pregrada funkcionira kao normalna matična rešetka sa letom, a kad se podnica umetne, gornji nastavak postaje potpuno odvojen od donjeg, a gornji nastavak dobiva i leto za izlaz pčela, koje je otvoreno na umetnutoj pregradi. Leto na matičnoj rešetki sad mora biti zatvoreno.

Postupak je jednostavan, ali treba se strogo držati zadanih termina po danima, jer to je presudno za uspješan rezultat.

Za uzgoj matica izaberite dobro razvijenu pčelinju zajednicu, koja zaposjeda dva plodišna nastavka i koja ima osobine koje želite prenijeti na novouzgojene matice. Pripremite Cloake pregradu i možete započeti postupak.

Dan 1.

1. Rastavite plodište tako da donji nastavak ostane na podnici.
2. Pronađite maticu i ukoliko je u gornjem nastavku, prenesite je u donji.
3. Okrenite podnicu s donjim nastavkom za 180 stupnjeva, da leto dođe pozadi i zatvorite leto da pčele ne mogu ni izlaziti niti ulaziti u košnicu.
4. Od dva do četiri okvira s nepoklopljenim leglom premjestite u nastavak koji će biti gornji. Obavezno označite te okvire na pogodan način, da ih kasnije lako prepoznate.
5. Postavite Cloake pregradu bez podnice, ali osigurajte da leto bude okrenuto u normalnom smjeru, prema naprijed, i postavite gornji plodišni nastavak.
6. Zatvorite košnicu. Pričekajte 12-24 sata.

Što smo dobili ovim postupkom?
Pčele izletnice vratit će se i pronaći će gornje, novo leto (možemo im u tome pomoći postavljanjem kose daske oslonjene na tlo ispred košnice i nešto ispod toga, novog leta) i normalno nastaviti svoje aktivnosti, a dio mladih pčela iz donjeg nastavka premjestit će se gore na okvire s nepoklopljenim leglom, što nam je jako važno jer to su pčele koje će matičnom mliječju hraniti buduće matice.

Dan 2.

1. Umetnite podnicu u Cloake pregradu.
2. Otvorite leto na podnici donjeg nastavka
3. Pričekajte 24 sata

Ovaj korak je suština upotrebe Cloake pregrade. Pčele izletnice iz donjeg plodišnog nastavka napuštaju košnicu na stražnje leto, a pri povratku ulaze na gornje leto. Kako je gornji plodišni nastavak sada fizički odvojen umetnutom pregradnom podnicom, ostaju u gornjem nastavku koji se tako puni pčelama. Dobivamo obezmatičenu superzajednicu, što je bitno za uspješan uzgoj kvalitetnih matičnjaka.

Dan 3.

1. Sa okvira koje ste dodali i označili prvi dan, stresite pčele i bez pčela ih vratite iz gornjeg u donje plodište. Ako ima započetih matičnjaka sve ih uništite. Ako pritom imate višak okvira u donjem nastavku, dodajte prazan nastavak iznad, ali da ostane ispod Cloake pregrade i u njega stavite okvire koji su višak. Ostatak popunite satnim osnovama. Detaljno sređivanje košnice uradit ćete kasnije.
2. Iz donjeg plodišnog nastavka jedan okvir sa mladim nepoklopljenim leglom premjestite u sredinu gornjeg plodišnog nastavka.
3. Na gornji plodišni nastavak stavite hranilicu i prihranite pčele dodajući okvir sa medom i pergom. Ako nemate onda sirupom 1:1. Poželjno je da postoji barem unos peludi. Ovaj korak je opcionalan u slučaju da nema dovoljnog unosa iz prirode.

Sad će pčele kojih ima u izobilju, na okviru koji ste im upravo dodali iz donjeg plodišnog nastavka, ubrzano izgraditi matičnjake na mladim larvicama.

Dan 4.

1. Provjerite stanje u gornjem plodišnom nastavku. Na dodanom okviru sa mladim larvama, pčele će započeti graditi priličan broj matičnjaka. Ako to nije slučaj, pričekajte još 24 sata.
2. Kad su matičnjaci započeti, uklonite uvlačivu podnicu iz Cloake pregrade i zapišite koliko matičnjaka su pčele započele.

Iako je sada stara matica opet dostupna u čitavoj košnici, pčele će sasvim pouzdano završiti i odnjegovati započete matičnjake, a društvo će uspostaviti normalno stanje u košnici.

Dan 5. do 10.

1. Ne otvarajte i ne uznemiravajte zajednicu. Jedino jako pažljivo prihranjujte ako je potrebno. Pčele će odraditi sve što treba.

Dan 11.

1. Pripremite nukleuse za prihvat matičnjaka i oplodnju budućih matica. Pribilježili ste koliko matičnjaka je započeto, pa na svaka dva trebate jedan nukleus oplodnjak.

Detalje oko daljnjih postupaka radite kao i kod bilo koje druge metode uzgoja matica, o čemu ima jako puno toga već napisano.

Dan 12.

1. Izvadite okvir sa zatvorenim matičnjacima i pažljivo ih premjestite u nukleuse oplodnjake.
2. Sklonite Cloake pregradnu dasku, okrenite podnicu u pziciju prije okretanja i sredite stanje u košnici premještanjem okvira ako ima potrebe.

Čekajte da se matice izlegu i oplode i iskoristite ih kako najbolje znate i trebate. Nadam se da je i ova metoda nešto, što će pomoći pčelarima sa manjim brojem košnica i manje iskustva u uzgoju matica.
Medno!

[bomby]

vidim da si to objavio jesenas. Tu metodu sam koristio prije oko 35 godina, a odbacio ju prije oko 34 godina. :-D
Tada smo ju nazivali "novozelandska" metoda za starter&finišer košnicu.

[Buronja]

Meni ta metoda poprilično djeluje kao prisilne matice jer su u biti i izležene iz prisilnih matičnjaka.

[Tokito1969]

Meni ta metoda poprilično djeluje kao prisilne matice jer su u biti i izležene iz prisilnih matičnjaka.

Ljudino, u pravu si,
ali i tu smo temu odavno obradili ako se ne varam, svaka matica koja nije rojevna je prisilna, razlika je samo u načinu i iz čega će pčele izvuči matice...

t0328.gif (15.17 KiB) Pogledano 2386 put/a.

[gazostari]

Napisao sam da ova metoda ima puno varijanti, sa presađivanjem larvi i bez presađivanja. Pogodna je za pčelare s malo iskustva u uzgoju matica i sa malim brojem košnica. Iskusniji pčelari sigurno imaju svoje provjerene metode. Ovdje se radi o simuliranju dobivanja matica tihe izmjene, samo je početak u bezmatičnoj zajednici, a kasnije pčele njeguju matičnjake uz prisustvo matice. Znamo da su matice tihe izmjene jednako kvalitetne kao i rojevne matice. Nisam našao ovu temu pa se ispričavam ako je to obrađeno ranije. Admini mogu obrisati ako je nepotrebna.

[makomi]

Napisao sam da ova metoda ima puno varijanti, sa presađivanjem larvi i bez presađivanja. Pogodna je za pčelare s malo iskustva u uzgoju matica i sa malim brojem košnica. Iskusniji pčelari sigurno imaju svoje provjerene metode. Ovdje se radi o simuliranju dobivanja matica tihe izmjene, samo je početak u bezmatičnoj zajednici, a kasnije pčele njeguju matičnjake uz prisustvo matice. Znamo da su matice tihe izmjene jednako kvalitetne kao i rojevne matice. Nisam našao ovu temu pa se ispričavam ako je to obrađeno ranije. Admini mogu obrisati ako je nepotrebna.

Kada si netko da truda i objasni neku metodu, tehnologiju ili postupak, to su po meni najkorisniji postovi na ovom forumu uopće. Meni kao početniku, a možda i nekima koji pčelare ohoho godina ali nisu probali neku tehniku, samo može pomoći nečije iskustvo, koristan link ili kajveć.

Dakle, hvala na postu

Sve teme su sigurno već negdje obrađene, ali forum je velik, broj postova ogroman i ponekad je teško naći nešto što ti treba. Upravo postovi ovakvog tipa su najzastupljeniji u mojem bookmarku. Šlag na tortu su odgovori na postove u kojima piše nešto tipa "je, probao sam to, desilo se to-i-to, dobre strane su... to nije dobro koristiti kada... nije uspjelo jer... itd." Još kada kolege koji postaju imaju navedene lokacije pčelinjaka, sreći nema kraja...

[stipo2]

Meni se ova metoda koju sam radio 2 godine pokazala kao odlična metoda koja je davala dobre matice.
Ja sam radio neke finese malo drugačije nego kako kolega navodi.
Recimo matičnjake sam radio u Jenter aparatu. Imao sam još nekih sitnih drugačijih finesa.
Istina je da sam za obadve godine imao jako dobre sve matice koje sam tom metodom dobio. Poslije sam nekoliko godina uglavnom uzimao već gotove rojeve matičnjake. Kao kažu ti su matičnjaci bolji jer to su prirodni ali to nije istina jer ubzo sam uvidio da svi rojevi matičnjaci nisu dobri jer nisu svi dali dobre matice. Čak je bio priličan broj da je bilo matičnjaka da se matice nisu izlegle. Napustio sam i tu metodu i opet se vraćam ovoj Novozelandskoj metodi koja po meni ima samo jednu manu da se taj starter/finišer na kraju izroji. Oba puta kada bi oduzeo matičnjake pčele bi nastavile graditi nove matičnjake pa je izišao roj i parojak. Prve godine nisam znao da će se to dogoditi a kada sam primjetio da nešto nije u redu već je bilo kasno. Druge godine sam rušio matičnjake i mislio kao neće se više rojiti kada ono opet ovoga puta kasni roj. Sada već znam što me čeka pa na kraju ću to društvo da razbijem na više nukleusa i tako smirim situaciju a vjerovatno zbog rojevog raspoloženja pčela ti nukleusi bi trebali biti dobri. Pa evo nakon 5 godina planiram se vratiti na tu metodu. Probao sam svašta i na kraju zaključio da matičnjaci odgojeni uz prisustvo matice su najbolji. Po meni ravni su matičnjacima tihe smjene samo treba imati dobro nabildan starter/finišer.

[ivek430]

Pozdrav. Novozelandsku metodu stalno koristim za uzgoj matica samo što koristim Jenter, a prisilne matičnjake nakon 3 do 4 dana potrgam. Radim sa uokvirenom matičnom rešetkom s letom i lesonitom i ne zatvaram leto jer radim prema potrebi. Prilično je jednostavno i ne remetim previše život zajednice

[gazostari]

ivek430 znam da treba dosta truda i vremena za detaljno opisati neki od načina, ali bilo bi dobro, a početnicima i jako korisno, da detaljnije opišeš svoj način rada. I slike tvoje matične sa lesonitom bi dobro došle ako je moguće.
Ja mislim da postovi na forumu imaju smisla, ako služe da se nešto nauči i razmijene iskustva, a vidim da ima dosta polemika koje baš i ne idu u tom smjeru, zato ovakvi, kao što je tvoj i ostalih koji su komentirali ovu temu, zaista vrijede, naročito ako stavite malo više detalja. Pozdrav!

[ivek430]

Pozdrav. Ovo je moj način rada: maticu zatvaram u jenter,
24 sata poslije je puštam i gledam zaleženost aparata. Aparat otvoren vraćam natrag u isto društvo i tu ostaje 3 dana. 2. dan od puštanja matice pripremam odgajalačko društvo. To mora biti zajednica na 2 nastavka ili ako je na 1 nastavku mora biti barem s 8 okvira legla tako da je spremna za širenje na 2. nastavak. To radim na sljedeći način: u donji nastavak ide matica, u gornji idu 3 ili 4 okvira legla sa što više poklopljenog legla i pripadajućim pčelama te okviri s medom i polenom. Podnicu rotiram za 180 stupnjeva, stavljam na podnicu nastavak s maticom, na njega lesonit te matičnu rešetku s letom okrenuto suprotno od leta na podnici. Na taj način zajednica je podijeljena na 2 dijela te izletnice izlijeću na podnici i ulaze na gornji ulaz. Tako ostaje 24 sata. Nakon 24 sata stavljam ličinke iz jentera. Nakon 24 sata mičem lesonit, ostavljam matičnu rešetku i vraćam podnicu na normalni položaj. 3 do 4 dana od stavljanja lesonita trgam prisilne matičnjake. 9. ili 10. dan od presađivanja ličinki radim nukleuse. Ako nema paše prihranjujem.
2 tjedna prije ovoga prihranjujem zajednicu koja će biti odgajalačko društvo medom otopljenim u vodi u omjeru 1:1 0.5 l svaki drugi dan. Ako nemaš vlastiti med možeš i sirupom. Nažalost nemam fotografije jer to radim uglavnom sam pa ne stignem slikati jer to treba dosta brzo napraviti bez obzira kakvo je vrijeme. Što se tiče matične rešetke s letom i lesonita, ima je za kupiti u svakoj trgovini pčelarske opreme, a za pregradu možeš loristiti svaku dasku koja pokriva nastavak. Originalna matična za tu svrhu je dosta skupa i nema je kod nas za kupiti, a stolarskim radovima baš nisam vičan.

[ivek430]

Zaboravio sam napisati da je ispod poklopca odgajivačke zajednice obavezna toplinska izolacija. Prihvat ličonki je bolji

[Pirez]

http://www.pcelinjak.com/krstic2.htm