Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

Rasprava o uzgoju matica

Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la bhpcela » 31 sij 2010, 15:54

Pozdrav!

Zanima me kako se proizvode matice putem janterovog aparata , ja sam citao u knjizi prof.dr.Jovana Kulinčevića da se larvice nakon 18 ja mislim sati (mozda nisam dobro zapamtio , ali cini mi se da je tako...) uzimaju pomocu igle sa bocne ledzne strane i presadzuju u vjstacke maticnjake u koje se prije presadzivanja na 5 minuta doda kapljica maticne mlijeci sa toplom vodom (omjer: 1:1) . Sada se valjda ti maticnjaci uzimaju i stavljaju ili uglavljuju u letvice a onda se letvice ugradzuju u jedan kao LR okvir , kolko sam mogao da uocim na slici. Zatim se to ostavlja u starter , eh da li je to sad nukleus odnosno obezmaticeni nukleus koji samo nahrani larvicu mlijeci i izvuce jedan dio maticnjaka , to je znaci kolko sam ja razumi jedan mali oplodnjak odredzenih dimenzija sa po 3 ili 5 ramova , jedan ram su ti presadzeni maticnjaci , drugi je ja mislim poklopljeno leglo sa pcelama a drugo je med , polen i pcele. Sad koliko je to tacno sto sam naveo neznam. Kada u tom nukleusu nakon tri dana one malo izvuku maticnjak , valjda se sad stavlja u neki bilder , eh sad me zanima sta je BILDER. Kolko sam ja skonto to je isto kao jedan nukleus (obeznmaticeni). Zatim se 14 ili 15 dana vade maticnjaci i presadzuju u obezmaticene nukleuse ili se radi nekako drugacije. Ako mi moze neko malo bolje pojasniti koji je laksi nacin janterov ili ovaj sto sam naveo , ja mislim da je ovo Dooliteov neznam sad tacno ime al eto.
Avatar
bhpcela
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 49
Pridružen/a: 15 sij 2010, 20:19
Lokacija: Kakanj

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la bhpcela » 31 sij 2010, 21:19

da li je to dobar ili los znak ,,, mozda se malo salis
Avatar
bhpcela
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 49
Pridružen/a: 15 sij 2010, 20:19
Lokacija: Kakanj

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la SUDNJI DAN » 01 vel 2010, 02:54

bhpcela je napisao/la:da li je to dobar ili los znak ,,, mozda se malo salis


Poštovanje!
Ako se zaista ne zezaš, onda evo ti pa vidi. Ako bude malo, traži na linku Radoševića, ili na Bh pčelarstvu (Demirović) ili Ferid Velagić, ili knjiga Veroljuba Umeljića "U svetu pčela".

UZGOJ MATICA

Uzgoj matica doživio je velike napretke poslijednjih deset ljeća. Preduvjet tome su brojna i temeljita istraživanja o biologiji parenja i genetici medonosne pčele. Upravo na ta dva područja pčela i njezin uzgoj znatno odstupaju od uzgoja ostalih životinja čak i do te mjere da se rad oko uzgoja pčela ostalim uzgajivačima životinja čini potpuno stran i kuriozan.
Što smatramo pod uzgojem matica?
Sve mjere koje moramo uvažavati kod proizvodnje tjelesno istovjetnih jedinki, matica. To započinje odabirom, nabavljanjem i transportom uzgajivačkog materijala. Uvažavanje vremena i termina, kao i odabir uzgajivačkog društva, odabir uzgajivačke metode, njegu matičnjaka sve do izlaska matice, obilježavanje i upotreba izleženih matica ili zrelih matičnjaka.
Priroda je uzgajivač. Ona se brine o razmnožavanju i o promjenama živih bića koje je stvorila. Uz svo bogatstvo oblika živih bića, njihovu ljepotu, jednostavnost ili rugobu svega stvorenog, postoji funkcionalna ovisnost svih o svima. Ljudi su također uzgajivači. Mi zapravo fušamo u onome u čemu je priroda pravi majstor. Odabiremo prema svojim željama i potrebama – razmnožavamo, kombiniramo i križamo. Međutim dok priroda ima vremena čekati pojavu mutacija, da bi rodila nove oblike, čovjek nema vremena. Promatrali smo kako to radi priroda, proučili njezine zakone koje primjenjujemo prema svojem nahodenju. Mi uzgajamo, ali to činimo u puno užem smislu nego što to čini priroda. Stroži smo kod odabira, ekonomičniji kod umnožavanja, čitavo vrijeme imamo jasan cilj koji se često razlikuje od načina na koji uzgaja i odabire priroda. Naša uzgajivačka očekivanja pri tom mogu biti vrlo različita; ljepota i moda kod biljaka, produktivnost npr. vrkunski prinosi žitarica, količina mlijeka, iznesenih jaja kod kokoši i sl.
Kako odabrati i doći do uzgajivačkog materijala?
Uzgoj matica u svrhu razmnožavanja zajednica podrazumijeva i stalan napor u poboljšanju osobina novodobivenih društava pomoću ciljane selekcije. Cilj nam je dobiti jedinke koje su zadržale osobine rodonačelnice, koje razvijaju jaka i snažna društva, pčele mirne na saću, medarice, sa izraženim higijenskim nagonom, u posljednje vrijeme on se odnosi i na varou odn. sposobnost samočišćenja tog nametnika. Idući cilj je također sposbnost tih jedinki da daju potomke jednake kvalitete.
Uzgajivački materijal, mislimo na jajašca ili tek izležene ličinke osiguravamo na različite načine; dugin rez, horizontalni okvir, izrezivanje radiličkih stanica, presađivanje pomoću igle, ispiranje i naknadno presađivanje, presađivanje Jenterovim setom za uzgoj matica...
Najvažnije uzgajivačke metode; uzgoj u društvu sa devet dana blokiranom maticom, podijeljena njega preko startera i finišera, uzgoj u društvu sa maticom.
Opis rada sa setom za uzgoj matica gosp. Karla Jentera
U svakom ozbiljnijem i rentabilnom pristupu bavljenja pčelarskom djelatnošću na uzgoj matica treba staviti poseban naglasak. Set za uzgoj matica gosp. Karla Jentera tome je uvelike doprinjeo i pokazao vrlo dobre rezultate u uzgoju matica diljem svijeta. On je sa svojim setom i načinom uzgoja predstavljao veliku novost koja je vrlo brzo zauzela visoke pozicije i vrijednost u svim pčelarskim krugovima. Tako je set za uzgoj matica od trenutka kada je nastao nagradivan tri puta zlatnim medaljama (1987. Apimondia Varšava, 1989 Rio, 1990.Beograd), te stalno bio nadograđivan novim pozitivnim iskustvima u svojoj primjeni!
Dijelovi seta za uzgoj sa 112 uticnih dna radilickih stanica:
• Tijelo seta ili saće za uzgoj kom1
• Matična rešetka sa otvorom kom1
• Poklopac stražnje strane seta kom1
• Poklopac za otvor za dodavanja matice kom1
• Rešetka, profil radiličkog saća kom1
• Osnove matičnjaka kom115
• Utična prijenosna dna radiličkih stanica kom115
• Utikač kom1
• Nosači osnova matičnjaka kom 40
• Utikač za čišćenje osnova matičnjaka kom1




Postupak kod prve primjene
Prije prve upotrebe potrebno je navoštiti saće za uzgoj ili tijelo seta i rešetku, profil radiličkih stanica. To činimo voskom kojega smo dobili ili iz voštanih poklopaca ili iz zaperaka. Važno je da je vosak čisti od rezidua i nečistoća. Tijelo seta i profil radiličkih stanica možemo premazati takvim toplim voskom ili pomoću kista ili valjčića kojeg koristimo samo u te svrhe.
Tijelo seta za uzgoj montiramo u okvir, pricvršćujemo ga vijcima za satonošu i žicama okomito i vodoravno za bočne i donju letvicu. Naime oko tako montiranog tijela seta pčele ce izgraditi trutovsko saće koje dodatno koristimo u biološkom suzbijanju varoe. Tijelo seta za uzgoj također premazujemo medom. To činimo, da privučemo mlade pčele koje se ubrzo skupljaju na profilu radiličkih stanica, čiste stanice i pripremaju matici da ih zaleže.Profil radiličkih stanica također premazujemo prije svake ponovne upotrebe, a to je i način na koji možemo konzervirati sve dijelove seta. Naime ukoliko ih premažemo rastopinom meda i vode i takve dodamo u košnicu, pčele će ih ubrzo očistiti i najbolje same konzervirati!
Opis rada sa setom za uzgoj matica
Svaka četvrta stanica na tijelu seta za uzgoj je probušena, ukupno 112 rupica u koje utaknemo 112 utičnih dna radiličkih stanica. Nakon što smo to učinili stražnju stranu seta zatvaramo poklopcem i time spriječavamo nadogradnju saćem ili propolisom. Kod prve primjene tijelo seta premazujemo medom, na njega stavljamo profil radiličkih stanica i matičnu rešetku. Maticu dodajemo kroz otvor na matičnoj rešetki koji zatvaramo poklopcem. Okvir sa setom za uzgoj i maticom dodajemo u plodišni dio košnice - između dva okvira sa otvorenim leglom i pri tom pazimo na minimalni razmak od 8-10 mm između matične rešetke i susjednog okvira. U protivnom ćemo onemogućiti pristup mladim pčelama matici sa zaleženim jajašcima.
Zbog zastoja od nekoliko sati matica ce zaleći teža i kvalitetnija jajašca, a budući da znamo da je težina jajašca u korelaciji sa težinom matice, time dobivamo kvalitetnije matice. Ukoliko za sve vrijeme rada sa setom za uzgoj nastane loše vrijeme, bez unosa iz prirode, zajednicu je potrebno prihranjvati otopinom meda, a maticu držati zatvorenu u setu za uzgoj. Ukoliko ima unosa iz prirode maticu možemo osloboditi iz seta već naredni dan nakon što smo ju zatvorili, a ona je zalegla radiličko saće.
Otprilike nakon tri dana iz jajašaca će se izleći ličinke. Drugog ili trećeg dana formiramo njegovateljsku zajednicu, starter sa mnogo mladih pčela. Nakon tri sata u takvo društvo dodajemo zaleženi okvir sa setom za uzgoj. Pčele maksimalno nadziru i njeguju radajuće ličinke.
Najkasnije četvrtog dana premještamo pokretna utična dna radiličkih stanica u osnove matičnjaka. Premjestiti možemo i jajašca stara tri dana. Osnove matičnjaka također mogu biti natopljene otopinom meda i vode. Utična dna u osnovama matičnjaka premještamo, slažemo u prije pripremljeni okvir sa letvicama nosačima osnova matičnjaka u kojima su žuti glatki nosači.
Okvir sa setom za uzgoj i ostatkom genetskog matrijala objesimo u medišni dio jake zajednice između dva okvira sa otvorenim leglom. Dva do tri sata nakon što je okvir sa premještenim ličinkama bio u odgajivateljskoj zajednici vršimo kontrolu. Ukoliko nađemo prazne osnove matičnjaka, do par njih,možemo ponovo zamijeniti ličinkama koje smo stavili na čuvanje u medišni dio košnice u drugu zajednicu. Time postižemo maksimalnu efikasnost u broju proizvedenih matica.To je ujedno i odgovor zašto u setu dolazi 40 nosača matičnjaka, dok je broj utičnih radiličkih dna i osnova matičnjaka 115! Daljnje objašnjenje je selekcija. Pčelaru je tako omogućeno da za daljni uzgoj izabere samo one ličinke koje su najveće i koje plivaju u najviše matične mliječi. Time nam je također uvijek omogućeno 100 % prihvaćanje ličinki i 100% na efikasnost.
Okvir sa poklopljenim matičnjacima možemo od petog dana na dalje objesiti u medišni dio snažne zajednice ili u inkubator.
Desetog, najkasnije jedanaestog dana zrele matičnjake zatvaramo zaštitnim kavezima. Matice su na taj način zaštićene do trenutka nihove upotrebe. Na dno zaštitnog kaveza stavljamo komadić šećernog tijesta u čiju sredinu smo stavili kapljicu meda.
Pažnju moramo posvetiti njegovateljskim i odgaljivateljskim zajednicama. One moraju biti krcate mladim pčelama i to je osnovni preduvjet, da već prvi rad sa setom za uzgoj matica postane potpuni uspjeh i za svakog pčelara poseban doživljaj.
Jedan devedesetogodišnji pčelar o setu za uzgoj matica: „Set za uzgoj matica jako je dobar, njime sam uspio dobiti toliko prekrasnih matica, da nisam znao kud bih s njima!?




Vremenski plan, primjer jednog ciklusa
Dan Datum Radovi koje obavljamo
1. Utorak
7.5.
17-20h Tijelo seta za uzgoj namažemo medom, umećemo profil radiličkih stanica, zatvaramo matičnom rešetkom, blokiramo, zatvaramo maticu, razmak 8-10 mm
2. Srijeda
8.5. Kontrola zaleženosti, oslobađamo maticu, puštamo je u isto društvo, nastupi li loše vrijeme prihranjujemo otopinom meda
2.-3. Četvrtak
9.5. Formiramo snažnu njegovateljsku zajednicu, starter sa praznom ulicom, nakon tri sata okvir sa setom za uzgoj i jajima objesimo u ulicu, konstantna i nadasve velika briga o rađajućim ličinkama
5. Subota
11.5.
od 8h Premještanje ličinki bez dodirivanja, nakon 2-3 sata kontrola odbađenih ili nedovoljno hranjenih ličinki – dodavanje rezervnih
6. 12.5. Eventualna kontrola broja njegovanih matičnjaka, premještanje okvira ili u medišni dio košnice između dva okvira sa otvorenim leglom ili u inkubator
14.-15. 20.5. Zaštita matičnjaka kavezima



Prednosti seta za uzgoj matica

Presađivanje najmlađih i tek izleženih ličinaka ili dozrjelih jajašaca bez dodirivanja. Time smanjujemo opasnost da ličinku prehladimo, ozlijedimo ili da ista dehidrira. Presađivanje vršimo pomoču utikača koji može biti i 5, 6 ili jedanaesterostruki. Presađivanje obavljamo brzo, sigurno i bez poteškoća.
Stariji pčelari kojima bi inače drhtale ruke postižu tako jednaki uspjeh kao i njihove mlade kolege
Uzgoj moguć kao i do sada; u starteru, zajednici sa ili bez matice
100 % no zalijeganje matice kao i prijem najmlađih ličinaka. Ciljani, odabran i selekcionirani uzgajivački matreijal iste starosti
Odgađano zalijeganje matice daje snažnija, veća jaja, na kraju i produktivnije matice
















Copyright © 2005 Obiteljsko pčelarstvo Radošević

Pozdrav. Žao mi je što neće da uz tekst prekopira i slike.
Šta su ovolišna ljudska svjetlašca spram onolike Božje noći?!
Avatar
SUDNJI DAN
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 35
Pridružen/a: 25 sij 2010, 14:08

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la Mirza » 01 vel 2010, 21:22

Nije znanje, znanje znati, već je znanje znati dati. Esade svaka čast, hvala u ime kolege iz Kaknja, aisto i u ime nas ostalih, koji ćemo, malo obnoviti gradivo.
Marko Baotić
Avatar
Mirza
Guru
Guru
 
Postovi: 1282
Pridružen/a: 24 tra 2009, 21:50
Lokacija: Županja

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la ivan007 » 01 vel 2010, 22:12

U grubo bi to bilo tako.Ima tu još nekih caka s kojim sam se sam suočio.Zato je možda metoda vlastite kože najbolja.
Avatar
ivan007
Guru
Guru
 
Postovi: 1313
Pridružen/a: 15 ruj 2009, 20:20
Lokacija: Okolica Pčelinjaka

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la bhpcela » 01 vel 2010, 23:12

Zahvaljujem se svom kolegi Esi ja mislim . Nadam se da cemo ostati u kontaktu.

Sto se tice proizvodnje matica tu sam dobro zakuhao tijesto , malo nemogu da shvatim metodu pomocu Janterovog aparata ali nema veze nije ona za mene , ja cu da radim po Dooliteovoj pa cu kasnije preci na nesto drugo.

Uskoro kupujem knjigu Uzgoj matica i pcela po sistemu T.F - FRANJO TOMAZIN , Pa cu kreirati novu temu i prepisivati neke clanke , a mozda i skeniram cijelu knjigu i prebacim u tekst format i objavim na ovom sajtu.

Zamolio bih kolegu Esu (NISK: SUDNJI DAN) da ako zivi u bih da mi odgovori koliko u njegovom gradu kosta podnjaca , tri kistre sa ramovima , hranilica i krov, a koliko sve to kosta pojedinacno. Posto imam profesionalnu stolarsku radionicu (2 po redu u BIH) pa bih zelio da znam , a mozda i s nekim ostvarim saradnju za proizvodnju kosnica.
Avatar
bhpcela
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 49
Pridružen/a: 15 sij 2010, 20:19
Lokacija: Kakanj

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la SUDNJI DAN » 02 vel 2010, 00:30

bhpcela je napisao/la:Zahvaljujem se svom kolegi Esi ja mislim . Nadam se da cemo ostati u kontaktu.

Sto se tice proizvodnje matica tu sam dobro zakuhao tijesto , malo nemogu da shvatim metodu pomocu Janterovog aparata ali nema veze nije ona za mene , ja cu da radim po Dooliteovoj pa cu kasnije preci na nesto drugo.

Uskoro kupujem knjigu Uzgoj matica i pcela po sistemu T.F - FRANJO TOMAZIN , Pa cu kreirati novu temu i prepisivati neke clanke , a mozda i skeniram cijelu knjigu i prebacim u tekst format i objavim na ovom sajtu.

Zamolio bih kolegu Esu (NISK: SUDNJI DAN) da ako zivi u bih da mi odgovori koliko u njegovom gradu kosta podnjaca , tri kistre sa ramovima , hranilica i krov, a koliko sve to kosta pojedinacno. Posto imam profesionalnu stolarsku radionicu (2 po redu u BIH) pa bih zelio da znam , a mozda i s nekim ostvarim saradnju za proizvodnju kosnica.


Dobri moj, "bhpcela"!
Pošto je ekonomija SVE, trebao bi dobro razmisliti da li ćeš imati mušterije. Uložićeš puno, a bilo bi mi žao da ti trud propadne. Dobro je primijetio kolega Ivan, čini mi se da je on, da tu ima još detalja, a ja se nadovezujem pa kažem ne "još", nego sijaset jer sam radio i radim oba načina, ali ti ne mogu sve to ovdje iznijeti. Uostalom, detalji ostaju svakom da ga "šamaraju" vlastitim greškama kao i mene što su. Presađivanje ili Jenter (imaju i dva poboljšana Jentera: Nikot 1 i Nikot 2)?! Probaj oboje i sam se uvjeri! Muke ćeš Isusove proći jer je potrebna hirurško-švajcarska preciznost. Presađivanjem TI vadiš larvice iz saća, a Jenterom NE, nego ih zajedno s ćelijom prenosiš bez diranja. Jenterom je lakše. I, zapamti, u pčelarstvu je sve dvosjekli mač, to pamti dok čitaš razne autore, slušaš pčelare i pokušavaš se postaviti ZA ili PROTIV. Tomažinova knjiga, koju ja odavno imam, i ne samo jednu, zbuniće te (lijepo šarenilo, dobra iskustva, dug staž, ali za početnika pa i prosječnog pčelara preteško).Kolege su mi posjetile Tomažina pa su mi donijele i poneku maticu, jedan od njih sada uveliko proizvodi matice. Ne znam ovdje ubaciti slike, a rado bih ti ubacio slike sa svog pčelinjaka. Naučiću. Živim u BiH i pokušaću ti dati cijene (okvirno) i to za LR. Podnjača=10-35 KM (obična, antivarozna, antivarozna sa odličnim rješenjem hvatača polena...); sanduk=10 KM; sklopljen ram 1 KM; Hranilica=15 KM (poboljšana Milerova B, obična je jeftinija);krov=10-15 KM (pokovan limom i nepokovan). Eto pa sračunaj, ali imaj na umu da je malo jeftinije kad kupuješ komplet košnicu sa tri nastavka. Je li dovoljno?
Šta su ovolišna ljudska svjetlašca spram onolike Božje noći?!
Avatar
SUDNJI DAN
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 35
Pridružen/a: 25 sij 2010, 14:08

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la SUDNJI DAN » 02 vel 2010, 00:45

ivan007 je napisao/la:U grubo bi to bilo tako.Ima tu još nekih caka s kojim sam se sam suočio.Zato je možda metoda vlastite kože najbolja.


Poštovanje!
Potpuno tačno, slažem se, osim s onim "još nekih caka" jer ima sijaset caka, žuljeve na mozgu da dobiješ: prostorija, vremenske prilike, preciznost, vremenska ovisnost, vremenska tačnost, kafezi, inkubator..., lova, lova, samo ulažeš, a svi ti se belaji tovare na leđa, a kad uspiješ - e, gdje su mušterije! No, ja ionako nisam pobornik tih matica (molim, neka se niko ne ljuti, imam pravo birati u samoposluzi šta ja hoću, a ne šta reklamiraju i nude!), ja sve to koristim za proizvodnju matične mliječi. Upravu ste i u pogledu "vlastite kože". Svako zna za onu izreku, koja je, po meni, sama sebi svrha, a izreka kaže da se pametan uči na tuđim, a budala na vlastitim greškama. Taj koji ju je smislio, očito nije vodio računa o cijeni i kvaliteti ISKUSTVA. Jer, može meni bilo ko pričati kakav je osjećaj voziti se u avionu, ama ja to zaista neću saznati dok ne sjednem u avion, a kakva su pogana vremena, baš u njega nikad neću ni sjesti. Bože daj da mi i ovaj Golf od 25 godina ostane.
Pozdrav i svako dobro!
Šta su ovolišna ljudska svjetlašca spram onolike Božje noći?!
Avatar
SUDNJI DAN
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 35
Pridružen/a: 25 sij 2010, 14:08

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la bhpcela » 02 vel 2010, 12:54

a de mi onda reci kako da zapocnem da to proizvodim , koju literaturu da odaberem ,,,, nisam ni ja bas konto da proizvodim matice , nego bih se kasnije vise preorijentisao za proizvodnju maticne mlijeci , al matice bih na malo oko 50 do 100 svake godine radi mojih potreba odnosno potreba mog pcelinjaka , a i jaranima nekad zatreba pa zato.
Avatar
bhpcela
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 49
Pridružen/a: 15 sij 2010, 20:19
Lokacija: Kakanj

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la ivan007 » 02 vel 2010, 13:37

E, jesi jaran i to težak!Prvo pročitaš sve što ti dopadne šaka o toj temi,pa usporediš,izdvojiš ono što nisi skonto pa onda pitaš.Poslije toga počneš raditi par godina dok opet ne skontaš o čemu se kod tebe radi.Ako brzo skontaš par godina ti ne gine j....... rada jer se situacija iz godine u godinu mijenja kako kod matica i pčela tako i kod vremenskih (ne) prilika. I to ti je to.
Avatar
ivan007
Guru
Guru
 
Postovi: 1313
Pridružen/a: 15 ruj 2009, 20:20
Lokacija: Okolica Pčelinjaka

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la SUDNJI DAN » 02 vel 2010, 19:18

bhpcela je napisao/la:a de mi onda reci kako da zapocnem da to proizvodim , koju literaturu da odaberem ,,,, nisam ni ja bas konto da proizvodim matice , nego bih se kasnije vise preorijentisao za proizvodnju maticne mlijeci , al matice bih na malo oko 50 do 100 svake godine radi mojih potreba odnosno potreba mog pcelinjaka , a i jaranima nekad zatreba pa zato.



Poštovanje!
Baš si uporan, a ja takve volim. E, evo ti sad posla za cijelu godinu! Ukucaj http://www.pcelarstvo.com-BH pcelarstvo, listaj i na desnoj strani ćeš naći podnaslov "Uzgoj matica" (mislio sam ti ovdje prekopirati, ali ima više od 20 stranica). Dalje, evo ti literatura pa dobij žuljeve na mozgu od nje: Veroljub Umeljić "Usvetu pčela" , ( na str. 115., odlično objašnjeno sa slikama u boji); Prof. dr. Zdravko Avram "Pčelarenje za 21. vijek", na str. 176.; Franjo G. Tomažin "Uzgoj matica i pčela po sistemu T.F.", na str. 88.; Jovan Kulinčević "Pčelarstvo", na str. 105.; Josip Belčić i grupa autora "Pčelarstvo", na str. 322.; Vojin Todorović "Praktično pčelarstvo", na str. 297., a tu su i Ferid Velagić (BiH), Alija Dolovac (BiH) i mnogi drugi širom bivše SFRJ i šire. Mislim da će biti dosta.
Pozdrav i sretno!
Šta su ovolišna ljudska svjetlašca spram onolike Božje noći?!
Avatar
SUDNJI DAN
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 35
Pridružen/a: 25 sij 2010, 14:08

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la zvones » 02 vel 2010, 20:17

SUDNJI DAN je napisao/la:
bhpcela je napisao/la:a de mi onda reci kako da zapocnem da to proizvodim , koju literaturu da odaberem ,,,, nisam ni ja bas konto da proizvodim matice , nego bih se kasnije vise preorijentisao za proizvodnju maticne mlijeci , al matice bih na malo oko 50 do 100 svake godine radi mojih potreba odnosno potreba mog pcelinjaka , a i jaranima nekad zatreba pa zato.



Poštovanje!
Baš si uporan, a ja takve volim. E, evo ti sad posla za cijelu godinu! Ukucaj http://www.pcelarstvo.com-BH pcelarstvo, listaj i na desnoj strani ćeš naći podnaslov "Uzgoj matica" (mislio sam ti ovdje prekopirati, ali ima više od 20 stranica). Dalje, evo ti literatura pa dobij žuljeve na mozgu od nje: Veroljub Umeljić "Usvetu pčela" , ( na str. 115., odlično objašnjeno sa slikama u boji); Prof. dr. Zdravko Avram "Pčelarenje za 21. vijek", na str. 176.; Franjo G. Tomažin "Uzgoj matica i pčela po sistemu T.F.", na str. 88.; Jovan Kulinčević "Pčelarstvo", na str. 105.; Josip Belčić i grupa autora "Pčelarstvo", na str. 322.; Vojin Todorović "Praktično pčelarstvo", na str. 297., a tu su i Ferid Velagić (BiH), Alija Dolovac (BiH) i mnogi drugi širom bivše SFRJ i šire. Mislim da će biti dosta.
Pozdrav i sretno!


Eh,kolega S . D. (skraćenica za Es-ad ) puno toga si mu napisao.Možda još "Pčelarstvo " od Kulinčevića (nije
mi baš draga) i " Matica misaona imenica " od Jove Kantara (izvanredna ) .Osim ovoga svakako i praktični
rad kod Velagića u Tuzli.Tada ćemo možda i matice kupovat kod bhpcele.
zvones
Guru
Guru
 
Postovi: 1258
Pridružen/a: 30 stu 2008, 19:16
Lokacija: Sarajevo

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la bhpcela » 02 vel 2010, 21:32

Od kulincevica vec citam , a sa feridom sam u kontaktu , tako da mozda se i to desi...
Avatar
bhpcela
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 49
Pridružen/a: 15 sij 2010, 20:19
Lokacija: Kakanj

Re: Tehnologija proizvodnje matica pomocu Janterovog aparata?

PostPostao/la SUDNJI DAN » 03 vel 2010, 01:12

Poštovanje, kolega Zvone!

Previše mu je i ono, ali razumijem početnički žar i ružno bih se osjećao kao smrtno ljudsko biće da mu nisam učinio tu uslugicu. Naravno, slažem se za praktičan rad bez kojeg nema ništa. Evo, vidim da je kontaktirao Velagića, i to je dobro jer ja sam prije nekoliko godina bio na oplodnoj stanici kod g-dina Ferida Velagića (prekrasno uređeno), a dalje neka mu je sretno, mada znam da se kao početnik zaputio u možda najtežu branšu pčelarstva (izuzimam ubjeđivanje nekih).
Srdačan pozdrav!
Šta su ovolišna ljudska svjetlašca spram onolike Božje noći?!
Avatar
SUDNJI DAN
Novi korisnik
Novi korisnik
 
Postovi: 35
Pridružen/a: 25 sij 2010, 14:08


Natrag na UZGOJ MATICA

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.