Nalazite se na:
Hrvatska pčela 10/2014 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Petak, 10 Listopad 2014
TEHNOLOGIJA



Pčelarski radovi u listopadu



Ivan Tucaković
Listopad je mjesec u kojem se vide rezultati rada kroz godinu, podvlačimo crte i možemo ocjeniti uspješnost sezone i potencijal društava za iduću godinu. Intuitivno, pa dijelom i iz iskustva, smatram da dobar dio pčelara nema pravu sliku prihoda i rashoda. Unatoč tome većina nas ima neku grubu predodžbu da li smo rentabilni ili ne. Teško mi se prisjetiti djelatnosti (okej možda ispirači zlata i kockari) koju “krasi” toliko neizvjesnosti. Znate na što mislim – bolesti, izostanak paše, krađa, palež, trovanje... a uz to još i glas struke koji rijetko daje konkretan i primjenjiv (rentabilan) model. I što se tiče bolesti pa i tehnologije, a botanici (paše) da i ne govorim. U ovakvim godinama kad se u ovoj zemlji pod naletom vremenskih nepogoda i notorne krize urušavaju provizorni koncepti, sve su naše boljke puno uočljivije i ostavljaju duboke ožiljke. Ne pamtim (još imam premalo sijedih) ovakav niz godina u kojima je trebalo biti erudit i srećković da se izvuče dobit, a društva jaka i zdrava dočekaju proljeće. I u puno značajnijim poljoprivrednim granama vlada apsolutni kaos, izostanak koncepta, logike...pa nije čudno da je pčelarstvo neka vrsta gerile gdje pojedinac vodi svoje bitke, „tera svoj film“. Tako vam i ja pišem o nekim momentima i problemima s kojima se susrećem, ali možete i sami zaključiti da ćete morati više učiti, razmjenjivati iskustva, raditi i zaboraviti rješavanje problema po špranci.



Tko će preživjeti nadolazeću zimu?


Josip Križ
Kao i mnogi drugi poljoprivrednici, i pčelari zbrajaju nezapamćene gubitke u svojoj proizvodnji. Postavljamo si mnoga pitanja, ali odgovora ni od kuda. Što su pčelari trebali poduzeti da koliko-toliko ublaže ovo što im se dogodilo? Nije se smjelo čekati, odnosno očekivati da će nešto zamediti, kada se vrijeme nikako nije stabiliziralo. Čitavu sezonu se nisu spojila tri dana bez kiše. Svaki imalo ozbiljan pčelar krenuo je već u srpnju sa poticajenim prihranjivanjem, sa sirupom ili pogačama. Zašto? Odgovor je jednostavan, jer u to doba više vrijedi 2-3 kilograma pogače ili nekoliko litara sirupa, nego u rujnu na desetke litara. Kako sam svakodnevno u komunikaciji sa pčelarima, ledi mi se krv u žilama, kada čujem da neki jesensku prihranu rade sa po 2 decilitra sirupa, odnosno pogačama sa svakakvim dodacima, vitaminima, mineralima, mlijekom u prahu, sojinim brašnom (kao da su pčele nekakvi krmci) i raznoraznim aditivima. Nikako mi nije jasno kako čovjek ne može sam zaključiti da je to pčelama nepotrebno, a da sa 2 decilitra sirupa jedva ovlaže cijelu hranilicu. Najžalosnije je, što im takve savjete daju kojekakvi pčelarski stručnjaci.

Pokušat ću po ne znam koji put usmijeriti pčelare da konačno počnu sami razmišljati, a ne da im savjete daju nekakvi šarlatani, zvjezdoznanci ili šamani. Pčelari čekaju pomoć iz državnih i lokalnih uprava, no dok se prođu sve administrativne procedure, eto nam proljeća i početak nove paše. Gubici će biti veliki, a krivci će opet biti, med od bršljana, medun, razna trovanja, a samo ne pčelari. Da ne bude sve crno idemo još jednom podsjetiti one koji žele barem malo poslušati i razmišljati svojom glavom i ići nekakvom logikom.



APITERAPIJA


Pčelinji proizvodi i zdravlje muškaraca srednjih godina - 2. Dio

Damir Gregurić
Znate li da prema statistikama u Europi godišnje umire u dobi od 15 do 64 godine dvostruko više muškaraca!? Više je nego očito da sve bolja dijagnostika i lijekovi nemaju očekivan odraz na duljinu i kvalitetu života u dobi iznad 40 godina. Prosječan Hrvat srednje dobi ne brine previše o svom izgledu, zanemaruje kondiciju i zdravlje, ne odlazi ni u ljekarnu, a kamoli k liječniku! Kod muškaraca nakon 40.-te česta je promjena krvnog i srčanog pritiska, aritmija ili lupanje srca i povišena razina masnoća i šećera u krvi. Zbog promjene u lučenju androgenih hormona smanjen je libido, a počinju se javljati i poremećaji seksualne funkcije. Uočljiviji su i psihološki problemi: kroničan umor, bezvoljnost, nesanica, nervoza, migrena, nagle promjene raspoloženja (napadi panike ili izljevi bijesa), izoliranost i depresija. U košnici ili u prirodi oko nje oduvijek je bilo odličnih terapeutika, biostimulatora i regeneratora, no njihova šira primjena je bila kočena ne iz razloga nedostatne analitike, nego zbog profitabilnije industrije sintetskih lijekova! Čovjeku je hrana jedini izvor neophodnih tvari za izgradnju i zaštitu organizma. Danas kad je hrana prepuna raznih primjesa, aditiva, boja i drugih štetnih kemikalija, redovan i zdravstveno ispravan, biološki punovrijedni obrok je izuzetno važna stavka upravo u srednjoj životnoj dobi. Pčelinji proizvodi kao čista prirodna hrana s nebrojeno puta dokazanim ljekovitim svojstvima na oslabljeni organizam kod pacijenta oboljelog od bilo koje bolesti može djelovati samo pozitivno. A nije li to u potpunom skladu s liječničkom etikom: ne šteti! Upravo o tom aspektu govori i dr. Dragan Panić, farmaceut, konzultant i predavač iz Beograda: "Pčelinji proizvodi nisu lijek niti pomoćno ljekovito sredstvo, njima se ne ukida niti zamjenjuje terapija propisana od strane liječnika, ali ih treba koristiti preventivno – da bismo ostali zdravi!"



ZNANOST


Određivanje kvalitete pčelinjih matica

Ivana Tlak Gajger
Posljednjih godina puno se raspravljalo o osobitostima (pokazateljima) pčelinjih matica kojima je moguće odrediti njihovu kvalitetu, a posebice onima koje su vidljive i dostupne pčelarima uzgajivačima matica. Učestale rane procedure procjene kvalitete predstavljaju i najveći problem uzgajivačima. Kvaliteta pčelinjih matica nije samo potencijal funkcioniranja njihovog sustava za razmnožavanje već i činjenica koliko su dobro osjemenjene. Brojni čimbenici utječu na kvalitetu matica: genotip, prehrana, metode uzgoja matica, uzgajivačka sezona, dob presađenih pčelinjih ličinaka, broj presađenih ličinaka u uzgajivačku zajednicu te njezin zdravstveni status.

Pčelar ne može utvrditi kvalitetu pčelinje matice samo prema njenom izgledu, odnosno vanjskoj morfologiji. Budući da matica ne može biti procijenjena samo prema izgledu, svakako se u obzir moraju uzeti osobitosti cijele zajednice i njenog legla. Pčelinje matice uobičajeno počinju nesti jaja u sredini saća te šire leglo elipsoidno prema periferiji istog. Pri tome, dobra matica nesti kompaktno leglo, dok matica slabije kvalitete može stvarati raštrkano pčelinje leglo. Postoji više različitih mjerenja, odnosno indikatora „reproduktivne“ kvalitete, na osnovu čijih rezultata se procjenjuje ukupna kvaliteta matica. Vjerojatno svima najpoznatija su mjerenja morfoloških osobitosti odraslih matica:  tjelesna masa, širina prsišta i glave te dužina krila. Većina nabrojenih osobitosti su značajno povezana s plodnošću matice ili tzv. „reproduktivnom uspješnošću“. Koncentracija glikolipoproteina vitelogenina je također mogući pokazatelj plodnosti, a budući je prekursor (prethodnik) žumanjka pri proizvodnji, odnosno stvaranju jaja.


Pelud i pčele - 2. dio


Boris Bučar
Odgovor na pitanje: koji su mehanizmi koji određuju intenzitet sakupljanja i potrošnju peludi unutar košnice još uvijek je složen, jer pčele koriste nekoliko načina u odlučivanju koliko sakupiti peludi a ti načini mogu uključivati različite grupe pčela. Studije su pokazale da pčele odluku o sakupljanju peludi donose na osnovi potreba (leglo) i zaliha. Sugeriraju se tri mehanizma (Schmickl i Crailsheim, 2004):
1. socijalna izmjena hrane među pčelama - trofalaksa
2. kontrola stanica sa zalihama peludi
3. kontrola stanica s leglom

Već negdje u Farrarovo doba je utvrđeno da s povećanom količinom otklopljenog legla dolazi do povećanja broja sakupljačica (Filmer, 1932., prema Schmickl i Crailsheim, 2004.). Također davno, na pokusima s 430 košnica kroz osam godina, potvrđeno je da količina legla ovisi o količini zaliha peluda i jakosti zajednice (Allen i Jeffree, 1956).

Kada je u pokusu povećana potreba za peludi, dva puta je povećan broj odlazaka po pelud, pri čemu je aktivirano više pčela koje nisu do tog trenutka bile angažirane na sakupljanju (73%), a manji broj sakupljačica je “prebačeno” na sakupljanje peludi (27%) (Rotjan i dr., 2002).

Dakle, neovisno o tome postoje li u košnici male ili velike količine peludi, pčele teže optimalnim zalihama peludi koje najbolje zadovoljavaju trenutno stanje obzirom na: stanje zaliha, količinu otvorenog legla i prinos iz prirode (homeostaza) (Fewell i Winston, 1992; Eckert i dr., 1993). Ovo je možda i dio objašnjenja zašto postoje zajednice koje su prepune pčela, a imaju malo zaliha – možda im ta količina radne snage daje “osjećaj  sigurnosti” i ne brinu se za zalihe.




REPORTAŽA
 
 
U park-šumi Ureda predsjednika Republike Hrvatske postavljen pčelinjak!

Ivana Berg-Divald
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović primio je 16. rujna 2014. u svom Uredu delegaciju Hrvatskog pčelarskog saveza, u sastavu: predsjednik HPS-a Vladimir Bilek, predsjednik županijskog saveza “Pčelari Panonije” Zvonimir Pajnić, pčelar Zvonimir Božić, pčelarka Sanja Božić i novinarka Ivana Berg-Divald.

Izaslanstvo je Predsjednika upoznalo s aktualnom situacijom u pčelarstvu i rezultatima pčelarske sezone, a ujedno je to bila i prilika da se Predsjednika pozove da i ove jeseni podrži neke od značajnijih pčelarskih manifestacija u državi koje za cilj imaju popularizaciju konzumacije hrvatskog meda, njegove kvalitete i prepoznatljivosti, kao i važnosti ostalih pčelinjih proizvoda.

Osim delegacije Hrvatskog pčelarskog saveza, na čelu s predsjednikom Vladimirom Bilekom, sastanku u Kabinetu Predsjednika prisustvovale su savjetnica za gospodarstvo Tamara Obradović Mazal i Helena Kasanić, tajnica za gospodarsku suradnju.

Posjet je ujedno bio i prilika da pčelari Osječko-baranjske županije pregledaju pčelinjak koji su proljetos postavili u Park-šumi na Pantovčaku, koja je dio kompleksa Ureda Predsjednika.



Mlada pčelarka Josipa Seljanovski


Ante Vidović
Bilo je dana kada bih uhvatila blagi osmijeh na svom licu, ali bilo je i dana kada mi je stvarno bilo teško. Ipak sam ustrajala i radi pokojnog oca svaki dan išla kod pčela. Išla sam jer je tako radio i on, kaže Josipa Seljanovski, kćer pokojnog pčelara Jose Skorića koja je odlučila nastaviti put očevim pčelarskim stopama. Pokojni Skorić ima četiri kćerke koje su nakon njegove iznenadne smrti odlučile da neće rasprodati očevinu, već će je očuvati. Josipa je najmlađa od njih i istovremeno ona koja je najviše „zagrizla u pčelarstvo“. Prvu sezonu je preživjela – pčele su prezimile, krenula je s pašom u dalmatinskom zaleđu, Lici i povratak kući u Skoriče kod Skradine. Žena pomorca i diplomirani ekonomist za informatički menadžment odrekla se varijante lagodnog života, eventualnog sjedenja za stolom u klimatiziranom uredu i odredila se pržiti na vrelom suncu skupa s kamenom dalmatinske zagore i ličkim pašnjacima.


MEDONOSNO BILJE


Lukovi (Allium L.)

Matija Bučar
Veliki rod luka jedan je od najbrojnijih na planetu. U našoj flori raste oko 55 vrsta. Većina je jestiva, ali ima i otrovnih, pa je nužan oprez. Lukovi su zdravi dodatak prehrani. Sadrže sumporne spojeve (što daje luku okus i miris) koji smanjuju razinu kolesterola u krvi, djeluju kao tonik na probavni sustav te uravnotežuju optok krvi. Sok trepavičavog luka djeluje kao siguran repelent za moljce, a od njega bježe i drugi kukci i krtice.

Glavičasti luk (A. sphaerocephalum) - stabljika može varirati u dužini od 30 do 90 centimetara, a na donjoj trećini je obrasla cilindričnim i šupljim listovima. U vrijeme cvatnje listovi su najčešće već sasušeni. Lukovica ima jajasti oblik i okružena je bjelkastim bočnim  lukovicama. Cvat je kuglast i sastavljen od cvjetova grimiznoljubičastog ili tamnoružičastog ocvijeća s tamnijim prugama iz kojih vire prašnici. Plod je trodijelni tobolac s više crnih sjemenki koje raznose mravi. Cijela biljka karekteristično miriše na luk.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.