Nalazite se na:
Hrvatska pčela 5/2016 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Ponedjeljak, 09 Svibanj 2016
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA


Pčelarski radovi u svibnju



Nemanja Vlahović
S obzirom na toplo vrijeme tijekom travnja i nešto brži vegetacijski razvoj bilja, imamo osjećaj, ali i podatke, da je sve nekako malo uranilo. Sve to ovisi naravno o tome gdje pčelarimo i kako smo izašli iz zime, jesmo li ili nismo imali gubitaka, koliko su nam zajednice jake i koliko su se stigle razviti. Tako su neki od nas imali uistinu dobar razvoj zajednica i morali su sprečavati rojenje u travnju, i to ponegdje čak i u prvoj polovici mjeseca, dok su drugi stimulativno prihranjivali i poticali razvoj svojih pčela. Uglavnom, kao pašni povjerenik HPS-a mogu istaknuti podatak da je ove godine bio najmanji ili gotovo nikakav odaziv selećih pčelara na repicu u mom kraju, a zašto je to tako, više je pretpostavaka. Sjeme je repice „svakojakih oblika i boja” − karikiram, ali ljudi paze na svoje pčele i neće ih više voziti na bilo što... Dolazi vrijeme kada će pčelari i ratari, ali i voćari, morati više surađivati i zajednički donositi neke odluke kad je u pitanju odabir sortimenta i oprašivanje. Smatram da to trebamo inicirati mi pčelari i predložiti kolegama zajednički rad i koordinaciju.


Strujom na varou


Boris Meić

Budući da je od prve ideje do realizacije prošlo tri godine, vrijeme je da svoju ideju pretvorim u gotov proizvod i podijelim ga sa svima kojima su pčele i proizvodnja zdravog i ekološki čistog meda na prvome mjestu.

Svi koji se namjeravaju upustiti u izradu podnice koja ubija varou strujom napona od 1800 volta moraju biti svjesni da to rade na vlastitu odgovornost. Naime, radi se o naponima koji su opasni po život ako se njima rukuje nestručno. Među vama vjerojatno ima i radioamatera, koje ovom prilikom pozdravljam. Oni najbolje znaju koliko linearna pojačala mogu biti opasna. Dio tog znanja o gradnji linearnih pojačala ugrađeno je i u elektroniku koja je spojena na podnicu.

Vrijeme je da objasnim kako sve ovo radi, s obzirom na to da se u jednoj košnici nalazi nekoliko elemenata.

Prvo je napravljen okvir koji se sastoji od folije koja grije košnicu. Tako svaka košnica može biti i inkubator za matice.

Isti okviri služe da se iz pčelinjega društva izvade dva ili tri okvira i da se na njihovo mjesto stave okviri grijača. U tom slučaju temperatura košnice raste do 39-40 °C, pri čemu pčele postaju nervozne i ventiliraju, a varoa pada na podnicu.



Sve o rojenju

Ivan Umeljić
Reprodukcija diobom zajednice, ili rojenje, jest spektakularan primjer ponašanja koje zahtijeva simultano koordiniranje aktivnosti više desetaka tisuća radilica i njihove matice. Uspješno realiziranje ovoga nesvakidašnjeg oblika kolektivnog ponašanja, koje obuhvaća sinkronizirano napuštanje košnice, zatim potragu za novim domom i, konačno, premještanje u košnicu na novoj lokaciji, počiva na adekvatnom odgovoru jedinki u roju na bezbroj kemijskih i nekemijskih signala. Ovdje iznosimo najnovija znanstvena saznanja o uzrocima pokretanja rojenja pčelinjih zajednica, kao i o mehanizmima koji rukovode prelaskom zajednice iz jednog u drugo stanje.

Razotkrivanje mehanizama koji reguliraju društveno ponašanje jedan je od najvećih izazova u biologiji. Međutim, dosad se uglavnom istraživalo društveno ponašanje koje se odnosilo na međusobni odnos malog broja jedinki (udvaranje, sparivanje i agresivnost) ili, u slučaju socijalnih insekata, razlike između jedinki koje su se specijalizirale za različite poslove unutar skupine (podjela rada). Molekularni mehanizmi koji reguliraju kolektivno ponašanje, gdje glavnina jedinki u skupini izvodi koordinirano ponašanje, nisu bili iscrpnije istraživani, osim slučajeva agregacije kod jednostaničnih organizama kao što su bakterije, gljivice ili socijalne amebe, s izuzetkom socijalnog ponašanja kod selećih skakavaca. Slični primjeri kolektivnog ponašanja uključuju i plivanje riba u jatu, seobe ptica i skakavaca, ali i sinkronizirano aplaudiranje publike, gdje skupina, bez obzira na individualna stanja i sklonosti jedinki, simultano izvodi slično ponašanje i to tako da se ponaša kohezivno.



EKOLOŠKO PČELARSTVO

Pravna regulativa ekološkog pčelarstva u Republici Hrvatskoj

Zdenko Franić
Tri najvažnija dokumenta europske i hrvatske pravne stečevine koji se odnose na ekološku proizvodnju, a posljedično i na ekološko pčelarstvo, (uz Direktivu o medu) jesu:
•    Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91
•    Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu
•    Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 19/2016) kojim se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1235/2008 (koja se odnosi na režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja).

Riječ je o iznimno obimnoj i kompleksnoj dokumentaciji od oko 150 stranica, kojoj naravno treba pridodati i zakonsku regulativu koja se izravno i neizravno odnosi na med i pčelarstvo. Očito jest da danas ozbiljnija ekološka proizvodnja i pčelarstvo, uz klasična stručna znanja i vještine, zahtijevaju i ozbiljne pripreme, snalaženje u zakonskoj regulativi te vladanje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.



APITERAPIJA

Pčelinji proizvodi u potpornoj terapiji poremećaja funkcije jetre


Damir Gregurić
Jetra je naš najveći unutarnji organ: kod odrasle osobe teži između 1,2 i 1,5 kilograma. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbušne šupljine i najvećim dijelom zaštićena rebrima. Jetra ima važnu ulogu u metabolizmu: stvara žuč, glikogen, krvne bjelančevine, tvari koje sudjeluju u zgrušavanju krvi, ureju, mokraćnu kiselinu. Jetra sastavlja estere sumporne i glukuronske kiseline, akumulira hranjive tvari, sudjeluje u metabolizmu krvne boje, regulira distribuciju šećera, masti i proteina i njihov prijelaz u krv. Posebno je važna uloga jetre u biotransformaciji − kemijskom preoblikovanju stranih tvari (lijekova i otrova) uz pomoć određenih enzima u manje toksične tvari ili u tvari topljivije u vodi i time pogodnije za izlučivanje iz organizma posredstvom bubrega ili žuči. Zbog svih ovih za život nužnih funkcija jetru nazivaju „kemijskom tvornicom” našeg organizma. Iz navedenoga je razvidno da je iznimno važno − pravilnim načinom života i brigom o zdravlju i prehrani − sačuvati ovaj organ od štetnih utjecaja. Mogu li, i kako, bolesnicima s poremećajem jetrenih funkcija pomoći med, propolis, pelud i matična mliječ?



ZNANOST

Higijenska osjetljivost na varou − obilježje pčela otpornih na varoozu


Zlatko Puškadija, Marin Kovačić

Uzgoj pčela otpornih na grinju Varroa destructor jedan je od snova mnogih uzgajivača i znanstvenika još od pojave ovog nametnika. Do danas se varoa proširila na sve kontinente, osim na Australiju, te je jedan od osnovnih uzroka gubitaka pčelinjih zajednica u svijetu, uz viruse i nozemu (Nosema ceranae) kao dva nova problema koja se iz dana u dan sve više spominju.

Tijekom 1996. godine Harbo i Hoopingarner, znanstvenici iz USDA laboratorija u Baton Rougeu (SAD), uočili su kako je nekoliko pčelinjih zajednica unutar veće skupine znatno manje zaraženo varoozom te su analizom zaraženosti legla na tim zajednicama ustanovili kako imaju visok udio neplodnih varoa. Utvrdili su nadalje kako je to svojstvo pčela nasljedno i nazvali ga potisnuto razmnožavanje varoe (suppressed mite reproduction − SMR). Nakon što je više znanstvenika potvrdilo pojavu ovog obilježja nastavljena su brojna istraživanja. Harbo i Harris pratili su udio neplodnih grinja u leglu tako što su pregledali 20 stanica legla u stadiju kukuljica ljubičastih očiju ili starije koje su bile zaražene samo jednom odraslom grinjom. Na osnovi dobivenih rezultata i odabirom zajednica s najvećim postotkom neplodnih varoa provodili su ubrzanu i usku selekciju, pareći često matice umjetno, spermom samo jednog truta, kako bi svojstvo što više došlo do izražaja. Nakon pet generacija takve selekcije i sparivanja uspjeli su dobiti zajednice koje su imale manje od šest posto plodnih varoa. Uzgojili su pčele otporne na varou, iako nisu znali kako zapravo taj mehanizam otpornosti djeluje. Uzrokuje li neplodnost varoe leglo ili pčele?



Blizanci iz roda Nosema (I. dio)

Ivana Tlak Gajger, Jasna Ribarić


Mikrosporidije su velika, raznolika skupina jednostaničnih ubikvitarnih, eukariotskih organizama koji parazitiraju na brojnim životinjskim vrstama, beskralježnjacima i kralježnjacima, najčešće na kukcima, ribama i sisavcima. Nametnike iz opisane skupine koji invadiraju kukce oprašivače prema najnovijoj klasifikaciji svrstavamo u visoko specijalizirane nametničke gljivice. Kao obvezatni unutarstanični nametnici rastu i razmnožavaju se isključivo u živoj stanici nosioca, dok u vanjskoj (nepovoljnoj) sredini stvaraju otporne spore jedinstvene građe. Životni ciklus mikrosporidija sastoji se od triju faza: infektivne i proliferativne faze te faze sporogonije. Spore su jedini invazivni oblici. One prokliju u povoljnim uvjetima, unutar odgovarajućeg nosioca. Odgovarajući stimulans potakne izbacivanje jedinstvene zavojite strukture, filamentoznog polarnog biča, uz pomoć kojeg nametnik mehanički ubacuje svoju infektivnu sporoplazmu u stanicu nosioca, čime započinje njegov razvojni ciklus. Do danas je opisano više od 160 rodova s više od 1300 različitih vrsta mikrosporidija. Rod Nosema sadržava više od 150 vrsta mikrosporidija, koje uglavnom invadiraju beskralježnjake, najčešće kukce iz redova Lepidoptera (leptira) i Hymenoptera (opnokrilaca).

Nozemoza je jedna od najopasnijih i najraširenijih nametničkih bolesti odraslih medonosnih pčela; nanosi velike ekonomske štete, a uzrokuju je mikrosporidije N. apis i N. ceranae. Desetljećima se smatralo da je N. apis jedini i isključivi uzročnik nozemoze europske medonosne pčele. Međutim, tijekom izvođenja pokusa 1994. godine u Kini slučajno je iz azijske medonosne pčele (A. cerana) prvi put izdvojena i opisana nova vrsta mikrosporidije − N. ceranae. Iako je pokusno bilo dokazano da obje vrste mikrosporidija mogu invadirati i europsku i azijsku medonosnu pčelu, iznenađujuće je da se mikrosporidija N. ceranae mnogo bolje razvija i umnožava u europskoj medonosnoj pčeli nego N. apis u azijskoj medonosnoj pčeli. Sve do 2005. godine u znanstvenim je krugovima vladalo mišljenje da N. ceranae parazitira isključivo u azijskoj medonosnoj pčeli, te da je stoga takozvana prirodna invazija zemljopisno ograničena na područje istočne Azije.


ZANIMLJIVOSTI

Uščuvane kamene košnice u Dolu na otoku Braču


Nedjeljko Musulin
Rijetki su međunarodni projekti o istraživanju, objedinjavanju i prezentiranju hrvatskoga kulturnog miljea poput onoga pod nazivom Stazama kulturne baštine, a koji se provodi na otoku Braču, u ruralnom prostoru Dola u Općini Postira. U sklopu navedenog projekta predviđena je obnova dolskih kamenih košnica u suhozidu koje su stare, ističu znalci, i više od 150 godina. Inače, otok Brač je širem svijetu prepoznatljiv i po suhozidima, gomilama, Vidovoj gori, kamenoklesarskoj školi...

Znatiželjni turisti, posebice oni koji se zanimaju za starine i etnosadržaje, lako će uočiti kako se na padinama posjeda dolske obitelji Gospodnetić nalaze prve dobro uščuvane kamene košnice iz šesnaestog stoljeća, koje predstavljaju pravi arheološki raritet gotovo na cijelom Mediteranu. To su, dakako, utvrdili arheolozi jer su košnice od kamenih ploča slagane, odnosno zidane, u tehnici suhozida. Stručnjaci ističu kako im je posebnost u tehnici građenja, zbog koje su jedinstvene i vrijedne jer se takva tehnika, zacijelo, ne može vidjeti ni u jednoj mediteranskoj zemlji.


Oči medonosne pčele

Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
Na naličju glave pčele nalaze se dva tipa očiju: par složenih (facetnih) očiju na lateralnim dijelovima i tri jednostavna oka (ocelli) između njih na gornjem dijelu. Složeno se oko sastoji od mnoštva sitnih šesterokutnih faceta kojih je u pčela i matica oko pet tisuća, dok ih trut ima i dva puta više, zbog čega glava truta gledana s naličja izgleda zaobljeno. Jednostavne oči na glavi truta smještene su nešto niže (iznad ticala) nego na glavi radilice i matice jer facetne oči zauzimaju velik dio lateralnoga i gornjega dijela glave. Složene oči, kao i ostatak tijela pčele, obložene su dlačicama tako da pčela svim dijelovima glave može sakupljati peludna zrnca.


REPORTAŽA

Održani 13. Pčelarski dani u Vinkovcima




Vedran Lesjak

U organizaciji Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskoga pčelarskog saveza te uz pokroviteljstvo Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca, Županijske komore Vukovar i Ministarstva poljoprivrede dana 18. i 19. ožujka 2016. godine u Vinkovcima su održani 13. Pčelarski dani, međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda te stručno-edukativni skup.

Svečano otvorenje održano je u subotu 19. ožujka u Dvorani „Barun Trenk” u Vinkovcima. Nakon lijepoga uvodnoga govora gospodina Stipe Rimca, predsjednika Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, Pčelarske je dane otvorio vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, a tom su prigodom dodijeljena i posebna priznanja dugogodišnjim pčelarima. Priznanja su dobili Jakov Plavšić iz Vinkovaca, Dragutin Kovač iz Iloka, Žarko Božić iz Županje, Osnovna škola „Ivan Filipović” iz Velike Kopanice, koja više od 40 godina ima pčelarsku sekciju, te Ivan Vukovac, voditelj te pčelarske sekcije.



Začeci pčelarskog turizma u BiH


Vjekoslav Hudolin
Četrdesetak članova Udruge pčelara „Zrinski” iz Slavonskog Broda posjetilo je pčelinjake dr. Gorana Mirjanića iz Gradiške u Bosni i Hercegovini, pčelara, predavača na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i vlasnika tvrtke Košnica, koji je uspješno spojio teoriju i praksu.

Riječ je o svojevrsnoj ekskurziji koja je, kako je rekao dr. Mirjanić, i začetak pčelarskog turizma u Bosni i Hercegovini. „Pčelarski je turizam nešto što bi i u okruženju moglo biti sve interesantnije s aspekta širenja pčelarskog znanja na jednostavan i efikasan način. Osim toga, kao što je to danas slučaj ovdje u Krajini, na području Općine Gradiška u Bosni i Hercegovini, lijepo je da kolege iz drugih krajeva vide ljepote područja gdje mi pčelarimo, ali i gostoprimljivost naroda na ovom području. S druge strane, otvaraju se i mogućnosti prekogranične suradnje s pčelarima iz Republike Hrvatske. Meni je drago da je pčelarski turizam počeo posjetom pčelara iz Slavonskog Broda, s kojima već nekoliko godina odlično surađujem”, kaže doktor Mirjanić, čija je cijela obitelj bila odličan domaćin gostima iz Slavonije.

INTERVJU

Razgovor s ravnateljicom Doma za starije osobe Maksimir


Gordana Hegić
Pčelarska sekcija Doma za starije osobe Maksimir jedina je takvog tipa u Republici Hrvatskoj!

MEDONOSNO BILJE

Mekana iglica (Geranium molle L.)


Matija Bučar
Ova lijepa i privlačna medonosna biljka rasprostranjena je na području Europe, u jugozapadnoj i središnjoj Aziji te u sjevernoj Africi. U Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom vrstom i dosadnim korovom. Rod iglice obuhvaća velik broj vrsta, od koji u Hrvatskoj na različitim staništima raste dvadesetak.

Mekana iglica je zeljasta trajnica visoka od 10 do 40 centimetara. Stabljika joj je obrasla rijetkim dlakama. Na bazi stabljike rozetasto smješteni na dugoj peteljci nalaze se okruglo brežasti listovi, koji imaju između sedam i deset objajastih režnjeva. Lisna joj je plojka dlakava i po naličju i po licu.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.