Nalazite se na:
Hrvatska pčela 11/2016 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Srijeda, 02 Studeni 2016
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Pčelarski radovi u studenome



Nemanja Vlahović
Jedanaesti je mjesec u kalendaru; kao što mu i samo ime kaže, može biti studen, odnosno hladan. Nepredvidivo vrijeme, to jest klima koja se promijenila, a i dalje se mijenja, pred nas stavlja velike upitnike. Kao što već neko vrijeme nema nekog „normalnog” ljeta, nema baš ni stabilnih i predvidivih zima, koje su posebno važne za dobro zimovanje naših pčela i važan preduvjet za dobar start u novu sezonu. Ipak, studeni je još uvijek jesenski mjesec i možda bude i toplijih dana. Za tih se toplijih dana pokrene aktivnost zajednice, pčele se malo „protegnu”, a katkad i izlete.

Iz pčelarske perspektive gledano, studeni je vrijeme kad na našim pčelinjacima nema posebnih radova. Štoviše, sad je na pčelinjaku važno osigurati mir.
 
Pod pretpostavkom da smo dovršili sve potrebne radove i mjere zaštite i da smo relativno sigurni da su zalihe hrane dostatne za zimovanje, možemo biti mirni. Ipak, s obzirom na to da je iza nas jedna od najlošijih pčelarskih sezona, njezine će se posljedice osjećati i tijekom zimovanja, ali i na početku sljedeće sezone, to jest u proljeće. Poslije ovako loših prilika kakve smo imali ove godine nije se lako oporaviti ni nama pčelarima ni našim pčelama. Pišem ove tekstove o radovima baš ove loše godine i katkad jednostavno „nisam pametan” što napraviti i napisati. Odrastao sam uz pčele i pamtim da su neke godine bile slične ovoj, ali opet mnogo povoljnije, pa se ipak moralo mnogo raditi i truditi da pčela iduće sezone bude dobra.




O termosublimaciji


Nenad Strižak
Povod za pisanje ovog članka bilo je nedavno pitanje mlađeg pčelara, člana našeg saveza koji se pčelarstvom bavi nekoliko godina, a pitanje glasi: „Kako to da se o suzbijanju varooze termosublimacijom oksalne kiseline tako malo govori među pčelarima u odnosu na ostale postupke i pripravke?”

Odgovor na postavljeno pitanje zahtijeva malo detaljnije razmatranje o počecima primjene oksalne kiseline za uništavanje varoe, kao i njezine verifikacije kod nas i u našem pčelarskom okruženju.

Kongresi Apimondije za pčelare su prozor u svijet znanosti, tehnologije i pčelarske prakse, osobito oni koji se održavaju u neposrednoj blizini jer ih pčelari posjećuju u većem broju, a time je i protok informacija znatno bolji. Tako je još 1983. godine na 29. Kongresu Apimondije u Budimpešti (na kojem je bilo mnogo naših pčelara) prezentiran rad o raspršivanju otopine oksalne kiseline po pčelama i saću (Control of varroa with oxalic acid, K. Takeuchi i T. Sakai, Japan). Nadalje, u pčelarskim smo razgovorima saznali i to da su u tadašnjem Sovjetskom Savezu pčelari stavljali oksalnu kiselinu na zagrijano željezo koje su potom umetali u košnicu. To su bili prvi termosublimatori, a primjenjujući isti fizikalni princip slovenski pčelar dipl. ing. Ivan Jurković konstruirao je termosublimator u kojem se oksalna kiselina dovodila u stanje sublimacije tako što se zagrijavala plamenom svijeće (rad je prezentiran i objavljen u zborniku referata XXV. slovenskog savjetovanja u Celju 2001. godine). Za razliku od mnogih lijekova i pripravaka za pčele o čijem su postojanju i načinu primjene naše pčelare vrlo promptno obavještavali stručnjaci za bolesti pčela, oksalna je kiselina bila na neki način, stjecajem spleta okolnosti, proskribirana.




Čivere − alat za lakše i sigurnije prenošenje košnica



Rešid Selimović
Svima nam je poznata izreka da med nastaje na kotačima. Bez obzira na to kako smo se organizirali za seljenje svojih košnica ili još pčelarimo na stacionaru, nerijetko imamo potrebu za prenošenjem košnica. Obilazeći mlade kolege i iskusnije pčelare uočio sam kako se za prijenos košnica svatko od nas snalazi na svoj način. Postoje razne nosilice i prerađene vozilice, ali ništa nije tako jednostavno, jeftino i dobro kao čivere. Budući da se to pomagalo ne spominje u pčelarskoj literaturi, nema ga po trgovinama, a ni sajmovima, i ja sam se više godina mučio s prijenosom košnica. Onda mi je iskusni paško-riječki pčelar posudio čivere i otad mi je sve što se tiče prijenosa košnica lako. Začudio sam se da do danas i neki iskusni (da ne kažem stariji) pčelari nisu vidjeli i ne posjeduju ovaj alat, pa su me svi koji su ga vidjeli tražili da im ga posudim kako bi ga kopirali. Zato sam odlučio podijeliti s vama informacije o ovome jednostavnom pčelarskom pomagalu za prijenos košnica.




Varroa Kill II


Jasna Kodemo
„Kad bi pčele izumrle, čovjek bi mogao živjeti još samo četiri godine.” Ovaj citat Alberta Einsteina predočava mračnu budućnost čovječanstva. Bez pčela, to jest bez oprašivača, prijeti propadanje žetvi. A već se dosta godina čini da su se Einsteinove slutnje počele ostvarivati jer je umiranje pčela već počelo.

No ispred svih negativnih utjecaja prednjači grinja Varroa destructor, kao najveći pčelinji nametnik diljem svijeta. Pčelinja grinja živi i razmnožava se isključivo u pčelinjoj košnici i pritom koristi pčelu kao izvor hrane. Nesmetanim razmnožavanjem varoa doprinosi širenju bolesti među pčelama. Iz iskustva se zna da netretirano pčelinje društvo jedva može preživjeti jednu godinu. Kao rješenje tržište pčelarima nudi uporabu oksalne i mravlje kiseline i drugih kemijskih preparata. To se pokazalo učinkovitom, ali se primjena kemijskih preparata zbog rizika od njihovih ostataka u medu preporučuje samo izvan pašne sezone. Osim toga, već su stigle vijesti i o prvim rezistentnim grinjama.

No već postoje sigurne biološke alternative. Sagledavajući fiziološke osobine ovog nametnika jedan se jednostavan čimbenik pokazao izvrsnim sredstvom za uništavanje pčelinjih grinja − toplina.





EKOLOŠKO PČELARENJE



Stavljanje na tržište meda i ostalih pčelarskih proizvoda




Zdenko Franić
Prodajom meda i ostalih pčelarskih proizvoda pčelar osigurava novac kao naknadu za naporni rad tijekom godine i brigu o pčelama. Međutim, bilo da se radi o prodaji krajnjem kupcu na „kućnom pragu” ili prodaji na tržnicama, izložbama ili maloprodaji, potrebno je poštovati usklađeno europsko tehničko zakonodavstvo za proizvode, a koje je svaka država članica Europske unije prenijela u svoje zakonodavstvo. Takvo je zakonodavstvo najvažniji i najveći dio pravne stečevine Europske unije u području slobode kretanja roba.

Prodaja na kućnom pragu pčelarima omogućuje zasigurno najlakši plasman meda i pčelarskih proizvoda, bez posrednika te posljedično postizanje bolje cijene. Međutim, bez obzira na to prodaje li se proizvod u maloprodaji ili na kućnom pragu, mora biti besprijekorno higijenski i kvalitetno proizveden i uskladišten sukladno načelima HACCP-a te propisno označen. Da karikiramo, nije dopušteno prodavati med u staklenci koja na sebi ima primjerice deklaraciju ajvara i još k tomu hrđav poklopac.





APITERAPIJA



Paralele između terapije kućnim ljubimcima (pet-terapije) i pčelarenja



Damir Gregurić
Terapija kućnim ljubimcima (pet-terapija) najnoviji je oblik liječenja nekih psihosomatskih bolesti, a odvija se uz pomoć kućnih ljubimaca poput pasa, mačaka, konja. Suština je ove alternativne metode psihoterapije u odnosu čovjeka i životinje. Često se igramo sa psom ili mazimo svoju mačku i imamo osjećaj da zaboravljamo svakodnevne brige i zdravstvene probleme. Šetnja parkom ili prirodom sama po sebi djeluje relaksirajuće za duh i tijelo, a ako je s nama i naš četveronožni ljubimac, taj je opuštajući osjećaj još potpuniji i posebniji. Zato se ne treba čuditi činjenici da su ljudi koji šeću svoje pse zdraviji od ostalih. Neki su znanstvenici otišli još dalje, pa tvrde da čak samo gledanje u oči svom ljubimcu potiče izlučivanje oksitocina, hormona koji je u uskoj vezi s osjećajem ugode i bliskosti.

Često sam bio svjedok priznanjima pojedinih pčelara da im samo gledanje pčela u odlasku na pašu, u letu oko cvijeća u blizini pčelinjaka i njihov povratak u košnicu pomaže da se barem nakratko riješe stresa na poslu. Naglašavam da je riječ o hobistima koji se pčelarstvom bave iz ljubavi, a ne onima koji se pčelarstvom bave profesionalno i (htjeli-ne htjeli) trče za profitom. Oni nažalost nemaju vremena za opuštenost i rijetki su trenuci kad se mogu prepustiti tom osjećaju koji spominju pčelari amateri. Jedna je pčelarica svojedobno priznala da ljubav ustupa mjesto osjećaju obveze čim broj košnica prijeđe 15. Pčelari doživljavaju svoje ljubimice kao članove obitelji: kad su vesele i zdrave − i sami su radosni i optimistični; kad su bolesne i napadnute od nametnika − i pčelari su neraspoloženi i nervozni (posebice ako se to dogodi zbog njihova neznanja ili nedopustivog propusta!). Osobno znam koliku sam bol i razočaranje osjetio nakon iznenadnoga gubitka pčela na vlastitom pčelinjaku, i tu povezanost osjetim još uvijek jer su mi pčele otad postale neiscrpna inspiracija.




ZANIMLJIVOSTI


Obrana pčelinje zajednice



Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
Košnica je bogat izvor hrane širokom spektru predatora i parazita koji ne napadaju samo zalihe meda, već i pelud i vosak, pa čak i ličinke i odrasle pčele. Čovjek je dugo bio najveći predator medonosnoj pčeli, zajedno s medvjedom, ježom, jazavcem i mnogim pticama. Među beskralješnjacima mravi, moljci, ose i stršljeni čine najviše štete u pčelinjim zajednicama. Na kraju, i same pčele nerijetko jedne drugima kradu med.

Medonosna je pčela razvila obrambeni mehanizam kako bi se zaštitila od nabrojenih predatora. Individualno, pčele su razvile obrambeno ponašanje koje uključuje izlučivanje feromona za uzbunjivanje koje pokreće ostale pčele, dok su kao zajednica razvile cijeli obrambeni „protokol” koji kulminira napadom većeg broja pčela koje pokušavaju ubosti napadača. Kad pčele stražarice boraveći na letu uoče u blizini košnice predatora, one zauzimaju karakterističan stav podižući glavu i grudi i savijajući zadak prema naprijed dok im je u isto vrijeme gornja čeljust otvorena, a krila raširena. Te pčele mogu djelomično izbaciti žalac i u ovom stavu tipičnom za obranu mandibularna žlijezda izlučuje feromon za uzbunjivanje kako bi se uzbunile ostale članice zajednice i regrutirale u obranu. Raširenim krilima pčela maše i raspršuje feromone (slika 1.). Pored ovoga složenog mehanizma uzbunjivanja pčelinju zajednicu na obranu dodatno stimuliraju i vibracije u okolici košnice ili dah nekog sisavca u kojem je ugljikov dioksid. Tako stimulirane pčele napuštaju košnicu u potrazi za predatorom i u toj potrazi bivaju vođene pokretima, kontrastom boja te mirisom.




Skladan razvoj pčelinje zajednice i mediteranskog bilja − kadulje, masline, drače − u priobalju


Željko Troskot
Nas nekolicina pčelara i maslinara: Ivo, Marko, Miro, Zlatko, Živko i ja (a navrati još poneko) sjedimo na obali u Biogradu na Moru i razgovaramo o vidnim promjenama vremenskih prilika posljednjih nekoliko godina. I kadulja (Salvia officinalis L.) i maslina (Olea europaea L.) ove su godine ranije procvjetale.

Prekrasno je jutro. Bonaca. Mjesto Tkon na otoku Pašmanu vidi se kao u nekoj izmaglici. Dobro je vrijeme za pčele. Oko 80 posto je vlage u zraku, a temperatura je povoljna: 26 °C. Sve upućuje na to da bi paša za pčele mogla biti dobra. Međutim, takvo vrijeme nije dobro za masline. Predstavlja stalnu opasnost za razvoj bolesti lista masline od paunova oka. Vrijeme je i mogućeg napada maslinova moljca i svrdlaša.

Mi uglavnom razgovaramo o pčelama i maslinama. I kad ne želimo pričati o njima, ponovo se vraćamo na tu temu jer u to vrijeme (kraj svibnja i početak lipnja) razmišljamo kakva će biti oplodnja maslina i hoće li pčele uspjeti iskoristiti paše kadulje i drače (Paliurus spina-christi M.).

Cvjetovi nekih sorti maslina su se otvorili. Pčele ih posjećuju i intenzivno s njih skupljaju pelud. Na stražnjim nogama imaju velike grudice žutosivoga maslinova peluda. Ističem samo kako je velika povezanost masline i pčele u vrijeme cvjetanja masline. Tamo gdje ima pčela, masline se uvijek bolje oplode. Možda će u budućnosti postati potreba, pa i zahtjev, da se u vrijeme cvjetanja maslina u maslinik postavi nekoliko košnica.

Razgovaramo kako bi trebalo prskati masline protiv maslinova moljca. Svakako ne još, dok su cvjetovi otvoreni, to jest dok pčele skupljaju pelud. Treba prskati masline prije otvaranja cvijeta ili kad je plod masline veličine 4-5 mm. Tako ćemo osigurati zaštitu masline, a pčele će prikupiti dovoljno peluda za razvoj, oplodit će cvijet masline, a pritom, što je vrlo važno, neće stradati.




PČELARSKI VETERANI


Ako imate volje, bavite se pčelarstvom, no bez volje ne ulazite u to!



Iva Havaić Sakač
Često je zapisivano da je med hrana bogova. Nije to zasigurno slučajno uzmemo li u obzir njegovu hranidbenu vrijednost, ljekovitost, ali i činjenicu da nije podložan kvarenju. Pčelarstvom se ljudi bave od davnina, a Ludbrežani se mogu pohvaliti i činjenicom da imaju jedno od najstarijih pčelarskih društava u Hrvatskoj. Naime, prema zapisu poznate kroničarke ludbreške povijesti Marije Winter, pčelarski počeci u Ludbregu sežu u prošlost od prije 130 godina, a ludbreški su pčelari aktivni i danas. Tako se i ludbreško Pčelarsko društvo smatra jednim od najstarijih te vrste u Hrvatskoj. Već se na svojem početku društvo prihvatilo ozbiljnog posla, a vrlo je brzo počela i suradnja s pčelarima iz svih krajeva, među ostalima i s osječkim Pčelarskim društvom, koje se, osnovano 1879. godine, smatra najstarijim u nas.

Među članovima se posebice ističe Alojzije Jantolek, koji je rođen 1927. godine, a živi u Župancu u Općini Mali Bukovec, gdje još i danas proizvodi med.

− Pčelariti sam počeo davne 1941. godine, kad mi je bilo tek 13-14 godina. Moj je otac pronašao jednoga pčelca; tu košnicu čuvam još i danas. Bilo je to na zemlji blizu Selnice, u mjesecu srpnju. Brijest je mirisao u maloj šumi koja je i danas na istome mjestu. Često se osvrnem prema tamo i prisjetim se mjesta na kojem je započela moja pčelarska priča – uvodi nas u priču Alojzije Jantolek, najstariji član Pčelarskoga društva Ludbreg koji je i danas aktivan.




REPORTAŽA



Ivan Pavlović iz Siska ukupni je pobjednik XXI. Državnog ocjenjivanja meda u Osijeku



Milan Kramer
U Osijeku je održano XXI. državno ocjenjivanje meda, koje se održava kao manifestacija Dani meda Hrvatske, a organizira ga Hrvatska gospodarska komora − Županijska komora Osijek u suradnji sa Županijskim savezom pčelara Osječko-baranjske županije, s Osječko-baranjskom županijom, Gradom Osijekom, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka te s Agronomskim fakultetom iz Zagreba.

U petak 7. listopada na središnjem osječkom trgu, Trgu Ante Starčevića, deseti je put održana manifestacija Mladi i med. Otvorenju manifestacije nazočili su Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije, Denis Ambruš, zamjenik osječkoga gradonačelnika, Ernest Nad iz Hrvatske gospodarske komore − Županijske komore Osijek te Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije.

Na Trgu Ante Starčevića pčelari su izlagali i prodavali pčelinje proizvode na 27 štandova. Svoj su doprinos dali i najmlađi, i to iz Dječjeg vrtića „Krijesnica” iz Osijeka, Osnovne škole Višnjevac, Osnovne škole Ernestinovo, Osnovne škole Bizovac, Udruge „Korijeni pustare” iz Antunovca te iz Kulturno-umjetničkoga društva iz Josipovca. Svoj je štand imala i Udruga proizvođača „Slavonski med”, a na njemu se mogao degustirati slavonski med na kruhu. Pčelarska udruga „Pčela” iz Osijeka za najmlađe je u šatoru organizirala prikaz pčelarske opreme.




Održan Medenjak ‘z Opatije i deseto Zlatno ulište 2016.


Damir Gregurić
Manifestacija Medenjak ‘z Opatije pokrenuta je prije tri godine s ciljem promocije pčelarstva i pčelinjih proizvoda Primorsko-goranske županije, a ponajprije zahvaljujući golemom entuzijazmu aktivista Udruženja pčelarskih organizacija Primorsko-goranske županije, kojima je potporu i ove godine dala Hrvatska gospodarska komora − Županijska komora Rijeka, potom Primorsko-goranska županija, Grad Opatija, Turistička zajednica Opatija i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Pokrovitelj je sajma bila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović te Ministarstvo poljoprivrede. Manifestacija se i ove jeseni održavala u Sportskoj dvorani „Marino Cvetković”, ali mjesec dana ranije nego prošlih godina, to jest 7. i 8. listopada. Osim pomicanja termina održavanja, novost je i Medeni gastro tjedan, u kojem sudjeluje sedam opatijskih restorana sa specifičnom ponudom jela temeljnih na pčelinjim proizvodima.





MEDONOSNO BILJE



Isprepletena kozja krv (Lonicera implexa Aiton)



Matija Bučar
Biljka orlovi nokti, kozja krv ili božje drvce potječe iz Kine, a danas je raširena diljem mediteranskog područja. Kinesko ime biljke (jin yin hua) sastoji se od triju dijelova: jin znači „zlato”, yin „srebro”, a hua „cvijet”. Naime, vrhovi latica cvjetova ove biljke bijele su boje koja se postupno pretvara u zlatnu, pa je zbog toga biljka i dobila navedeno ime.

Suhi ili svježi cvijet, koji se često upotrebljava u kineskoj tradicionalnoj medicini, ima izražena antibakterijska i antivirusna svojstva. Usto se biljka upotrebljava i za detoksikaciju, uklanjanje upala, olakšavanje mokrenja, uklanjanje svraba, čišćenje krvi te za prevenciju infekcije gornjih dišnih putova. Biljka se često upotrebljava i u svakodnevnom životu, a obično je sastavni dio mnogih popularnih čajeva.
Uzgojeno je oko 200 kultivara kojima se ukrašavaju ograde i perivoji. Ova je biljka zanimljiva i zbog svoga vrlo intenzivnoga „cvjetnog” mirisa, a sama cvatnja traje od proljeća do kasne jeseni. Pčele vrlo rado posjećuju ovu biljku, a njome se hrane i srne i zečevi. Kozja krv je invazivna biljka koja treba nadzor zbog brzog širenja sjemenkama i izbojcima.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.