Nalazite se na:
ODRŽAN SASTANAK U UPRAVI ZA VETERINARSTVO I SIGURNOST HRANE Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Petak, 10 Veljača 2017

Dana 08. 02. 2017. održan je sastanak u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane (u daljnjem tekstu Uprava). Sastanku su nazočili predstavnici Uprave i Hrvatskog pčelarskog saveza. Sa strane Uprave prisutni su: Damir Agačić - pomoćnik ministra poljoprivrede, Daria Vrtarić, Natalia Knežević, Ivica Sučec, Nikša Barišić,Brankica Capek, a sa strane HPS-a prisutni su: Ivan Mravak – dopredsjednik HPS-a, Ankica Dušević-v.d. tajnica HPS, Saša Petrić-voditelj potpora, Vedran Lesjak – urednik lista Hrvatska pčela. Dnevnom redu bila je: problematika primarnih proizvođača (pčelara) i veterinaraskih inspektora na terenu,  a vezana uz provođenje analiza na antibiotike i teške metale; Program kontrole i suzbijanja varooze, jer smo mišljenja da bi prilikom izrade navedenog Programa u izradu trebalo uključiti i predstavnike HPS-a, zbog specifičnosti dijagnostike i suzbijanja pčelinjih bolesti, te suzbijanje varooze pčela, odnosno provođenje jednog ljetnog tretiranja putem Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Gospodin Mravak i Petrić naglasili su problematiku na koju nailaze pčelari prilikom inspekcijskog nadzora od strane veterinarskih inspektora te troškova koje moraju plaćati prilikom slanja meda na analizu (antibiotici i teški metali) po nalogu inspektora. Svi prisutni su se složili da pčelar mora raditi analize radi sebe i sigurnosti svojih proizvoda ali ne i na antibiotike, koji su zabranjeni, i na teške metale. Gospodin Agačić se ispričao zbog loše ili krivo educiranih inspektora, te će svim inspektorima poslati novu uputu o postupanju prilikom inspekcije pčelarskih objekata. Na upit gospodina Lesjaka da HPS dobije popis inspektora po područjima odgovorio je da to nije moguće napraviti radi čestih promjena ali da svaki pčelar može nazvati područni ured ili centralu kako bi riješio nedoumice. Dobru pčelarsku praksu treba revidirati i upotpuniti sa važećim zakonskim propisima. Gospodin Petrić je predložio tim koji će to napraviti, a sastavljali bi ga predstavnici Savjetodavne službe, Veterinarskog fakulteta, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Uprave i HPS-a. Uprava neće slati svog čovjeka na sastanak tima ali će rado biti supervizor i implementirati važeće zakonske propise.

Prilikom izrade Programa suzbijanja varooze trebaju biti uključeni i predstavnici HPS-a zbog specifičnosti dijagnostike i suzbijanja pčelinjih bolesti i jer smo direktno zainteresirani. Gospodin Sučec je rekao da će Program svi zainteresirani dobiti na uvid te će se tražiti njihovo mišljenje.

Gospodin Petrić je obrazložio zašto bi bilo važno za pčelare da se jedno ljetno tretiranje varooze obavi pod nadležnosti Uprave. Ponovo bismo željeli centralnu raspodjelu izabranog VMP-a od strane Uprave. To je zato jer je to do sada bilo najbolje i najobuhvatnije. Gospodin Mravak je iznio i problem efikasnosti postojećih VMP-a te rezistentnost varooze. Isto tako naveo je neprikladnost pojedinih sredstava radi klimatskih promjena. Posljedica svega je velika smrtnost zajednica. Zato tražimo da se uvrste novi VMP ne bazi amitraza. Neka od sredstava  koja mi koristimo zabranjena su u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji. Da li kod nas proizvođači prazne svoje zalihe zabranjenih sredstava? Pored ostalog odobreni VMP-i ostavljaju trajnije i opsanije rezidue od amitraza.

Gospodin Agačić nije prihvatio zahtjev da se VMP dijeli centralno od strane Uprave. Postoji naredba da se pčele moraju tretirati i to moraju odraditi pčelari sami sa odabranim VMP-om. Što se tiče amitraza odnosno proizvoda na bazi amitraza nađite proizvođača ili dobavljača koji će podnijeti zahtjev po posebnoj proceduri. Ako je u nekoj članici EU odobreno takvo sredstvo moli da ih obavijestimo.

Gospodin Mravak se referirao na sve veće prisustvo američke gnjiloće i postupanje veterinarske inspekcije te njihove educiranosti. Zašto informacije o prisustvu američke gnjiloće ne dobivam kao povjerenik i kao predsjednik udruge, već čujem samo priče. Gospodin Sučec je naglasio da je inspektor dužan odmah po dojavi postupiti i poduzeti mjere zaštite i suzbijanja. Gospodin Mravak je upitao kako na 1000 pčelara i 45000 košnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji misle da mogu raditi 3 inspektora, a i u ostalim područjima je slično, pored ostalih dužnosti.

Gospodin Petrić navodi da treba izdati brošuru s popisom bolesti, slikama, liječenjem. Pored ostalog dolazi i etinioza. Što činite na tom planu?

Gospodin Sučec je naglasio da upravo radi svega navedenog treba ažurirati JRDŽ. Nakon ažuriranja JRDŽ-a inspekcijske službe bit će u mogućnosti u slučaju američke gnjiloće identificirati pčelinjake te pristupiti dijagnosticiranju i suzbijanju iste. Isto tako i što se tiče etinioze. Baza podataka bit će JRDŽ te će se analizom rizika utvrditi kritične točke gdje bi se etinioza mogla pojaviti odnosno koje je područje i koji su pčelinjaci najugroženiji.


                                                                                               v.d. tajnica Ankica Dušević
 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.