Nalazite se na:
Hrvatska pčela 4/2017 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Petak, 31 Ožujak 2017
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u travnju



Dražen Špančić
Neki će reći da smo konačno izašli iz zime i otpočeli svakodnevne poslove na svojim pčelinjacima, slušamo i gledamo svoje ljubimice i živimo u skladu s prirodom koja nas okružuje. Travanjske su prilike uglavnom takve da pčele svakodnevno komuniciraju s prirodom, oprašuju rascvalo voće i ostalu pčelinju pašu u tom razdoblju, ispunjavajući nam dušu i srce svojom aktivnošću i željom za napretkom. Često sam se pitao ima li jačeg poticaja od proljetnih radova na pčelinjaku, kad punih baterija odem na pčelinjak, isključim se iz svakodnevice i uživam s pčelama, biljkama i ostalim životinjama. Ma kako posao bio težak, katkad i mukotrpan, baš mi nikad nije bilo teško još jednom otvoriti košnicu i uvjeriti se jesam li uspio u svom naumu kako bih mirno navečer mogao zaspati.
Neki će reći da je pčelarstvo ili bolest ili ljubav jer ako navečer zaspite s jednom mišlju i ujutro se s njom probudite, onda nešto s vama nije u redu: ili ste bolesni ili ste zaljubljeni. Bojim se da imam oba simptoma, da sam bolesno zaljubljen u pčele i pčelarstvo.



Sakupljanje peluda


Milan Kramer
Za pčele bismo slikovito mogli reći da su inženjeri kemije. Od poznatih nam pčelinjih proizvoda (meda, voska, pčelinjeg otrova, propolisa, peluda i matične mliječi) pčele kemijski sintetiziraju vosak, pčelinji otrov i matičnu mliječ. Ostala tri proizvoda (med, pelud i propolis) potječu od biljaka, a pčele ih modificiraju i prerađuju za vlastitu uporabu.

VAŽNOST PELUDA U ŽIVOTU PČELA
Pelud je zaista jedinstven biološki proizvod prirode. To potvrđuje najzanimljiviji sklad između biljnog i životinjskog carstva − pčela. S jedne strane, bilje proizvodnjom peluda osigurava život pčelama, a pčele sakupljajući nektar istodobno pridonose preživljavanju biljnog svijeta procesom oprašivanja. Osim ove funkcije, pelud je u pčelinjoj prehrani najvažniji izvor bjelančevina. On sadržava i masti, šećere, vitamine i minerale, koji su jednako važni u metabolizmu pčela. Analizom peluda ustanovljeno je da na bjelančevine otpada 27 posto, a na aminokiseline 13 posto. Pelud zatim sadržava od 3 do 10 posto masti, kao i 10-15 posto šećera (fruktoze i glukoze). Naime, za sljepljivanje peludnih zrnaca u obliku kuglica pčele dodaju malu količinu nektara. Od enzima pelud sadržava fosfatazu, amilazu, invertazu i distazu, a u malim su količinama prisutni i hormoni. Analizom pepela različitih vrsta peluda ustanovljeno je da pelud sadržava sve važne minerale.




Siguran rad s VMP-ovima, dezinfekcijskim i drugim kemijskim sredstvima u pčelarstvu


Saša Perica
Suvremeno pčelarstvo i pčelari, bilo konvencionalni bilo ekološki, u svom se radu susreću s raznim agrokemikalijama, pesticidima, VMP-ovima, organskim kiselinama, lužinama, eteričnim uljima i drugim sredstvima. Ono što svi uvijek zaboravljaju jest upotreba propisane zaštitne opreme i slijeđenje uputa za siguran rad s kemikalijama.

Sva sredstva koja su nastala za zaštitu pčela od varooze i drugih parazitskih bolesti ili kao dezinficijensi, ponajprije su se razvijala da bi bila visoko učinkovita i da bi imala ciljani spektar djelovanja; sporedni učinak na čovjeka i njegovo zdravlje nije bio cilj u razvoju. Stoga se svi proizvođači ograđuju s preporučenim sredstvima, opremom i mjerama za zaštitu ljudskog zdravlja. Razlog je izvjestan rizik za one koji sredstvo upotrebljavaju. Zato je, dragi pčelari, uvijek bitno isplanirati sve postupke i radnje koje će se izvoditi te adekvatno pripremiti sredstva za osobnu zaštitu (odjeću, obuću i druga sredstva).





Naprava za utiskivanje zakovica (nitni) u okvire


Nenad Strižak
U pčelarstvu, usprkos prodoru okvira i satnih osnova od plastike, i dalje dominira satna osnova od voska. Isto tako, premda je moguće armirati satnu osnovu prije postavljanja u okvir, i dalje prevladava postupak armiranja satne osnove izravno na okviru. Tako je to još od 1857. godine, kada je njemački pčelar J. Mehring objavio izum satne osnove. Radi čvrstoće satna se osnova armira s nekoliko redova žice. No ne kaže se bez razloga da koliko je pčelara toliko je i načina užičavanja okvira. Gotovo da nema pčelara koji u svom pčelarenju nije mijenjao način užičavanja i pribor za užičavanje okvira. Godinama se u redovni pribor za užičavanje ubrajalo ručno šilo za bušenje rupa, bušilica za probijanje rupa te električna bušilica s jednom ili više glava. S pojavom jeftinih električnih bušilica konstruirane su naprave koje sadržavaju više električnih bušilica povezanih i pozicioniranih tako da istodobno buše sve rupe po cijeloj strani okvira, što je znatno ubrzalo vrijeme izrade okvira.




Bee Protect protiv nametnika Nosema ceranae


Dražen Špančić
Pčelar sam koji se već predstavio u našem časopisu pišući radove po mjesecima, ali i osoba koja je aktivna po raznim pčelarskim forumima držeći se uglavnom tehnologije pčelarstva, koju sam stekao vlastitim iskustvom na svojim pčelinjacima. Ovaj sam put odlučio napisati nešto o nozemozi i problemima koje mi je ta opasna bolest zadavala prošle godine, čineći me u konačnici prilično nerentabilnim i zbunjenim pčelarom. Oduvijek sam smatrao da je varoa jedini krivac za sve nedaće koje pogađaju naše pčelinjake i da sve što se dogodi kasnije ima samo jedan zajednički nazivnik: varoa. Danas ne smatram tako jer me prošlogodišnje iskustvo naučilo razmišljati drugačije!

Da bih počeo pisati bilo što o nozemozi, morat ću o ovoj opakoj bolesti najprije napisati nekoliko uvodnih riječi, koje sam prikupio od raznih stručnjaka u pčelarstvu. Dakle, mikrosporidije su skupina visoko specijaliziranih unutarstaničnih gljivičnih uzročnika te u svome razvojnom ciklusu stvaraju okolišno otporne spore. Mikrosporidije izazivaju bolest u brojnim životinjskim vrstama, a dvije mikrosporidije, Nosema apis i Nosema ceranae, izazivaju bolesti kod pčela. Prisutnost mikrosporidija Nosema ceranae, karakterističnih za azijske pčele (Apis ceranae), potvrđena je u Europi na medonosnoj pčeli (Apis mellifera) prije desetak godina. Pouzdano razlikovanje između vrsta Nosema apis i Nosema ceranae moguće je jedino molekularnim analizama. Nova bolest naših medonosnih pčela potvrđena je i kod solitarnih pčela i bumbara. Spore nozeme prenose se fekalno-oralnim putem, a razvijaju se u srednjem crijevu domaćina. Smatra se da je za iskazivanje promjena bolesti potrebno do 1.000.000 spora. U stanicama srednjeg crijeva stvaraju se nove spore već nakon četiri dana. Za potpuno razvijene infekcije u srednjem crijevu broj spora može doseći i 40.000.000.




ZNANOST


Uzgoj i zaštita europskih pčela − napredovanje najvećega pčelarskog istraživačkog projekta, SMARTBEES



Grupa autora
Pčelarstvo se trenutačno suočava sa znatnom krizom, koja je posljedica povećane pojavnosti nametničkih i ostalih zaraznih bolesti, izloženosti masovnoj uporabi agrokemijskih proizvoda te ubrzanoga gubitka bioraznolikosti.

U Europi je raširenost nametničke grinje Varroa destructor dovela do situacije u kojoj pčelinje zajednice moraju biti tretirane protiv varooze s ciljem zadržavanja gubitaka zajednica na prihvatljivoj razini. U isto je vrijeme održivost europske pčelarske industrije smanjena jakim sažimanjem genetske baze. Najmanje dvjema pasminama europske medonosne pčele (Apis mellifera) prijeti izumiranje. Osim toga, veličina populacija većine drugih pasmina smanjuje se ili su ugrožene križanjem.

Suočivši se s opisanim problemima, istraživači i tvrtke iz 11 zemalja pokrenuli su najveći pčelarski projekt koji financira Europska unija. Cilj je projekta Smartbees stabilizirati pčelarstvo unutar Europske unije, utvrditi što je ostalo od pasminske raznolikosti medonosne pčele te uključiti lokalne uzgajivače u njezino očuvanje i poboljšanje. Štoviše, namjeravamo istražiti mehanizme otpornosti na bolesti prisutne u europskim populacijama pčela, i to i fenotipski i genotipski, te unaprijediti poznavanje međusobnih odnosa između pčela, nametnika i virusa koje prethodni prenose. Provedba projekta trenutačno je na polovici, od ukupno četiri godine planiranog trajanja.



ZANIMLJIVOSTI


Dobro je krenulo…



Zlatko Tomljanović
Vrba radi. Drijenak radi. Vaga svjedoči o dnevnom unosu od 800 grama. Lijeska je također lijepo radila. Badem je nešto slabije radio zbog bure. Počele su i divlje šljive i marelice. Krenule su i trešnje. Zajednice izgledaju dobro. Barem one koje su preživjele zimu i čudnovatu dinamiku varooze u 2016. godini. Pčelari na kontinentu javljaju da 20. ožujka već ima pet-šest okvira legla. Međutim, dugoročne prognoze najavljuju probleme krajem ožujka te za razdoblje od 5. do 20. travnja. Sprema se kiša i hladnije vrijeme. No zasad nema naznaka mraza. Pčelari moraju pozorno pratiti razvoj pčelinjih zajednica i po potrebi reagirati davanjem poticajne prehrane. U obzir dolazi šećerna pogača ili male količine šećernog sirupa (u omjeru 1 : 1) u količini od dva-tri decilitra svaki drugi dan. Valja izbjegavati davanje meda u pogačama ili u šećernom sirupu zbog moguće prisutnosti spora uzročnika američke gnjiloće. Treba podsjetiti da se spore uzročnika američke gnjiloće Paenibacillus larvae mogu nalaziti u medu iako nema kliničkih znakova bolesti u zajednicama iz kojih smo med vrcali.
 



Gubici pčelinjih zajednica prošle (2015./2016.) godine i prikupljanje podataka za zimu 2016./2017.


Maja Dražić, Janja Filipi
Gubici pčelinjih zajednica posljednjih su godina u središtu zanimanja i pčelara i javnosti. Pčele su simbol prirode, čistog okoliša i zdravih proizvoda. Medonosne pčele predstavljaju jednu od temeljnih komponenti poljoprivrede. Vrijednost oprašivanja izračunata je na 153 milijarde eura godišnje na svjetskoj razini (Gallai i sur., 2009). Procjenjuje se da oprašivači, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele, donose najmanje 22 milijarde eura svake godine europskoj poljoprivrednoj industriji (Europska komisija). Više od tri četvrtine svih cvatućih biljaka moraju biti oprašene posredstvom životinja, najčešće kukaca (Klein i sur., 2007). Dodatno, potrebno je nekoliko posjeta cvijetu da bi se osiguralo kvalitetno oprašivanje kojim se dobivaju maksimalni prinosi i kvaliteta plodova. Medonosne su pčele idealni oprašivači jer se njima može lako upravljati. Sveukupno je procijenjeno da trećina hrane koju jedemo (izravno ili neizravno) potječe od oprašivanja pčelama. Život medonosnih pčela ugrožen je s mnogih strana.




Prilozi istraživanju povijesti  pčelarstva na Banovini



Zdenko Franić
Stalni i siloviti turski prodori na područja hrvatskih i austrijskih zemalja nakon pada Bosne (1463.), poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju (1493.) te poraza hrvatsko-ugarske vojske na Mohačkom polju (1526.), kada pogibijom Ludovika II. Jagelovića Ugarska i Hrvatska ostaju bez kralja i dinastije, primoravaju hrvatsko plemstvo i novoizabrane austrijske vladare na izgradnju posebnoga obrambenog područja pod nazivom Vojna krajina. Turske se provale sve više usmjeravaju prema slabije branjenom donjem Pokuplju. Budući da snažne hrvatske utvrde u Sisku i Karlovcu tad još nisu bile izgrađene, utvrde petrinjskoga kraja imale su iznimno važnu stratešku ulogu u obrani ostataka slobodne Hrvatske. Iako bi se trebalo podrazumijevati da su posade u tim utvrdama bile dobro opskrbljene vojnom opremom i hranom, to zbog slabe organizacije zapovjednih i logističkih linija ipak nije bio slučaj. Kako bi se spriječio potpun slom hrvatsko-turske granice, koncem 16. stoljeća granični su generali i kapetani novim ustrojem vojno-teritorijalnih jedinica postali izravno odgovorni nadvojvodi unutrašnje Austrije. Upravo takvim vojno-povijesnim prilikama imamo zahvaliti i prvo dokumentirano spominjanje meda, a posredno i pčelarstva, na području nekadašnje srednjovjekovne Banske granice1, današnje Banovine. Naime, u prepisci nadvojvode Ernesta Habsburškoga, brata kralja Rudolfa II., i Ivana Auersperga, zapovjednika Karlovačkoga generalata, nadvojvoda traži od pukovnika Auersperga da ga izvijesti glede gradova (kaštela) Hrastovice (gornje i donje), Peći (utvrde u današnjem selu Pecki) i Klimne gore (utvrde u današnjem selu Klinac) o „dohodcima i užitcima” tamošnjega kapetana jer se neki tamošnji kapetani bune jer nemaju dovoljno dohodaka za potreban broj vojnika. Prema Auerspergovim podacima proizlazi da kapetanu pripada godišnji dohodak od „1000 vedara vina, 200 kupljenika2 pšenice, 200 kupljenika prosa i zobi te 16 vedara meda3”. Od ovih dohodaka kapetan je dužan uzdržavati za obranu četiri spomenuta kaštela, u kojima je, prema podacima iz prepiske, službovalo ukupno 64 vojnika.





REPORTAŽA



U Topuskom održani 17. Dani meda „Zlatna pčela” i 12. Županijsko ocjenjivanje meda



Vedran Lesjak
Zajednica udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije, Top Terme d. o. o. i Turistička zajednica Općine Topusko 17. put zaredom organizirali su Dane meda „Zlatna pčela” i 12. Županijsko ocjenjivanje meda. Nakon kratkih uvodnih riječi organizatora i pozdravnih obraćanja, manifestaciju je otvorenom proglasila zamjenica župana Anita Sinjeri-Ibrišević.

Bogat izložbeni prostor privukao je velik broj gostiju, ponajprije pčelara, koji su na nekoliko štandova s pčelarskom opremom kupovali posljednje potrepštine prije početka nove pčelarske sezone.




MEDONOSNO BILJE



Poljski brijest  (Ulmus minor Miller syn. Ulmus campestris L.)



Matija Bučar
Zoljski brijest je grm ili stablo visoko do 30 metara. Deblo mu je ravno i uvijek obraslo grančicama. Kora je glatka, smećkasto siva, a kasnije ispuca u četvrtaste mnogokutne ljuske. Listovi se nalaze na kratkoj peteljci i u osnovi su asimetrični, do naopako jajasti, s izrazitim postranim žilama, ušiljeni i pilastog ruba. Cvjetovi su sjedeći, gusto skupljeni u kuglaste čuperke.

Rasprostranjen je u Europi, Maloj Aziji i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj prirodno rastu tri vrste brijesta: poljski brijest (Ulmus minor), vez (Ulmus effusa) i gorski brijest (Ulmus glabra). Dolaze u medunčevim šumama na sunčanim proplancima, odnosno u šumama lužnjaka, bukve, javora i graba u nizinama i u brdskom području. U obalnom području, na Podgorskoj zaravni, brijest je čest kao žilav grm, a veća stabla rastu samo na krškim poljima. Početkom 20. stoljeća kod nas je kao kultivar unesen turkestanski brijest. On se raširio na zadarskom, šibenskom i splitskom području te južnije od tog prostora.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.