Nalazite se na:
Hrvatska pčela 10/2017 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Ponedjeljak, 02 Listopad 2017
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u listopadu




Dražen Špančić
Evo, nakon dugih ljetnih suša konačno nam je stigla kiša, uz zahlađenje i osvježenje, čineći biljni pokrov bujnijim i spremnim da se pripremi za nadolazeću sezonu.

Suša je ove godine činila poprilične štete u pčelarstvu još od početka lipnja pa sve do sredine rujna. Izostale su mnogobrojne paše, ljetni je biljni fond doslovno izgorio i naše su se ljubimice našle u problemu. Primorje je ostalo bez cvjetnog praha, pčele su usred ljeta prekinule odgajanje legla i pčelari su morali pomoći da se njihove pčele ne bi svele na slabiće.

Što se tiče kontinentalnoga dijela, paše su završile i pčele se pripremaju za zimovanje. Ostaje još nada da će za lijepa vremena donijeti ponešto peluda s bršljana ili zvjezdana, dok će pčele u primorju još neko vrijeme imati nešto paše i vjerojatno će obnoviti dio legla koje je bilo prekinuto zbog suše.

Prije nego što uopće počnem pisati o listopadu, želio bih se ukratko osvrnuti na prošlu godinu i vrijeme oko uzimljavanja pčela. Dobro se sjećam prošle godine i početka rujna, kad sam otkrio da su mnoge zajednice tako rano prekinule leglo. Bilo je zajednica koje u rujnu nisu uopće imale legla. Pitao sam se zašto je to tako. Odgovore nisam našao do danas. Prošle smo godine imali jako mnogo varoe, samim time i hrpu raznih virusa, koji su prouzročili velik pomor pčela na prijelazu iz 2016. u 2017. Ove godine imamo vrlo malo varoe, ali istu ili još goru situaciju s ranim prekidanjem legla, usudio bih se reći čak i ranijim nego prošle godine. Slažem se da je u pitanju suša, ali na kontinentu je bilo cvjetnog praha i pčelari su prihranjivali, no rezultat u obliku legla je izostao.




Sterilizator voska i ručna preša



Ćamil Kostreba
Ovog ću vam puta napisati nešto o svojoj ručnoj preši za izradu satnih osnova s vodenim hlađenjem i sterilizatorom voska. Mislim da dijelim mišljenje s velikim brojem pčelara da je vosak jedan od najvećih problema u pčelarstvu, a ujedno i drugi najvažniji element u košnici, odmah poslije matice.

RUČNA PREŠA ZA SATNE OSNOVE
Mnogo smo puta svjedočili u vrućim ljetnim danima da saće jednostavno sklizne, pa čak i da zatvori leto, što se meni dogodilo, pa sam zbog toga izgubio pčelinju zajednicu. Boraveći tako jednom prilikom u Lazarevcu kod prijatelja Miše Banovića, koji je i sam pčelar i praktičar inovator, dotakli smo se teme voska i satnih osnova. Na kraju razgovora odlučili smo pokušati napraviti ručnu prešu. Poslije dužeg razgovora došli smo do okvirnog rješenja, a nakon dugog i iscrpljujućeg rada, uz obostrano dopunjavanje i mnogo ulaganja, došli smo do ovog rješenja ručne preše s kojim ću vas sad upoznati.





Pčelarske dimilice, potencijalni izvor požara na pčelinjacima



Mirko Čorak
S velikim smo iščekivanjem i nestrpljenjem dočekali ovogodišnje proljetne dane. To su dani kad se priroda zaigra sa svojim moćima i neobičnom čarolijom nagradi sva naša osjetila. Kako odoljeti beskrajnim ljepotama šarenila cvijeća, zelenih krošnji stabala, voćki naoružanih bijelim laticama, a sve je to još ispunjeno zvučnim efektima laganog cvrkuta ptica, žubora vode obližnjih potoka, šuštanja blagog povjetarca koji se probija kroz krošnje probuđenih voćki i poigrava se njihovim veselim listovima? Odmjerenim taktom, kao da daju određeni ritam cijelom ovom događaju, kroz eter se tihim zujanjem probijaju divna pčelinja bića u odlasku ili povratku u svoja staništa. Rekao bih, onako pjesnički, raj na zemlji. I to je doista tako, u onoj mjeri u kojoj možemo i želimo biti opušteni i odijeljeni od svakidašnjice i odmaknuti od problema kojima smo okruženi. Svako od nas ima svoj mali raj na zemlji.






APITERAPIJA



Apiturizam na Plitvičkim jezerima



Gordana Hegić
Nacionalni park Plitvička jezera uvijek ima odličnu posjećenost, bez obzira na godišnje doba. Priroda je sama po sebi zadivljujuća, no s obzirom na broj turista svakako je poželjna još kompletnija ponuda da bi sve bilo još atraktivnije, a s ciljem pružanja dodatnih sadržaja na zadovoljstvo posjetitelja.

Flora i fauna parka doista su fascinantne. Sustavna su istraživanja flore viših biljaka počela dosta kasno, no potvrdila su da Plitvička jezera i u pogledu bogatstva i raznolikosti flore predstavljaju svojevrstan fenomen. Na relativno maloj površini parka zabilježeno je 1267 biljnih vrsta, svrstanih u 112 porodica.

Velika raznolikost, prisustvo reliktnih, endemičnih i zakonom zaštićenih vrsta, od kojih se velik broj nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske te na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta, svrstava Plitvička jezera u floristički iznimno vrijedno područje ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu. U parku je pravo bogatstvo biljaka, od kojih su 22 na popisu zaštićenih vrsta reguliranih Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske. Malo je poznato da se u toj skupini nalazi i najljepša europska orhideja, gospina papučica (Cypripedium calceolus), koja se kao rijetka i ugrožena vrsta šumskih prostora nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske te na IUCN-ovoj Crvenoj listi u kategoriji ugroženih vrsta. Posebnu zanimljivost parka predstavljaju i mesožderne (karnivorne) biljke.






ZNANOST



Feromoni medonosne pčele (Apis mellifera L.) - drugi dio



Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
Feromoni obično djeluju zajedno, u sinergiji. Primjerice, u alarmiranju zajednice na opasnost djeluju feromoni žalčanog aparata i prednjočeljusne žlijezde radilica, dok u inhibiciji razvoja jajnika kod radilica djeluju feromoni legla i matični feromon.

Matični feromon − središnji feromon pčelinje zajednice
Matica svoju prisutnost u zajednici pokazuje uz pomoć matičnog feromona, koji se sastoji od devet komponenata: pet komponenata iz prednjočeljusne žlijezde (9-ODA, dva izomera 9-HDA, HOB i HVA) te od četiri dodatna feromona drugih žlijezda (metil-oleata, koniferil-alkohola, palmitilnog alkohola i linolenske kiseline). Matični feromon ima središnju ulogu u pčelinjoj zajednici. Točnije rečeno, on ima utjecaj na koheziju radilica, inhibira razvoj jajnika kod radilica i stimulira aktivnost radilica (čišćenje, građenje, unos hrane i prehranu legla). Nekoliko sati (12 − 24) nakon gubitka jasnog znaka o prisutnosti matičnog feromona pčele počinju izvlačiti matičnjake. Dugoročnim izostankom matičnog feromona, zajedno s izostankom legla, kod radilica se počinju razvijati jajnici i one počinju lijegati neoplođena jaja, iz kojih se liježu trutovi. Zajednica postaje neorganizirana, prljava, podložna bolestima i predatorima te ubrzo propada.





ZANIMLJIVOSTI



Priprema pčelinjega društva za pašu kadulje (Salvia officinalis L.)




Željko Troskot Cico
Razmišljajući iz godine u godinu o mogućim razlozima nedovoljne razvijenosti pojedinih ili većine pčelinjih društava na prostoru sjeverne Dalmacije, pa i cijele Dalmacije, shvatio sam da je potrebno precizno sagledati stanje u kasnu jesen i utvrditi brojčano stanje društva i kvalitetu pčela.

Mogući su razni problemi koje ta kasna priprema donosi, a koji su vidljivi naknadno, tijekom zime i u rano proljeće. Najčešće su se ljetne pčele − zbog lijepog vremena i dugog cvjetanja biljaka, čak do kasne jeseni − potrošile i nestale. Potrebne su stoga sasvim konkretne i korektne analize razloga zašto se neka društva nisu dovoljno razvila do cvjetanja kadulje. Sigurno je jedan od razloga i taj što su se kvalitetne i dugovječne pčele izlegle ranije.

Od male će pomoći biti i točno utvrđivanje tih razloga u tekućoj godini jer je najčešći i glavni razlog stanja i problema u to vrijeme što nema dovoljno pčela u košnici s jednom maticom. U pravilu, to što smo utvrdili može vrijediti i neke sljedeće godine, ako su uvjeti jednaki ili vrlo slični onima koje smo zatekli tijekom tekuće godine. Trebalo bi sve to zapisati ili zapamtiti kako bismo u danim uvjetima mogli primijeniti. A opet se može postaviti i pitanje hoćemo li imati mogućnosti da stanje korigiramo.

Vrijeme početka, intenzitet i trajanje medenja kadulje (Salvia officinalis L.) znatno se razlikuju na različitim lokacijama, pa stoga ni priprema pčelinje zajednice za kadulju ne može biti univerzalna ni jednaka na svim predjelima. S obzirom na stalnu promjenu vremena cvjetanja kadulje (to vrijedi i za neke druge rane proljetne medonosne biljke), tim više što svake godine počinje cvjetati sve ranije, teško je pripremiti pčelinju zajednicu za ranu proljetnu pašu u hladnom razdoblju ranog proljeća. I to s jednom maticom.






KONFERENCIJA



Stručno-znanstveni skup „Zeleno-plava pčelarska orijentacija”




Dražen Lušić
Dana 16. rujna 2017. godine u hotelu „Malin” u Malinskoj na otoku Krku održan je stručno-znanstveni skup pod nazivom „Zeleno-plava pčelarska orijentacija”. Organizatori ovog skupa bili su Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije (UPU PGŽ), Hrvatski pčelarski savez, Udruga pčelara „Kadulja” otok Krk, Udruga proizvođača meda od kadulje, Udruga proizvođača meduna, Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Važnost ovoga stručno-znanstvenog skupa ogleda se u analizi procesa i unapređenju primorsko-goranskog pčelarstva kako kroz aktivnosti unutar pčelarskih udruga tako i kroz program potpora u pčelarstvu na nacionalnoj i regionalnoj razini.





GOSPODARSTVO



Koraci do poticaja, izlaska na tržište, otvaranja OPG-a u pčelarstvu i stjecanja znanja i umrežavanja



Zlatko Tomljanović
Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četirima temeljima. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnoga poljoprivrednoga gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama nekoliko desetaka puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda. Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva te da pčele oprašuju više od 70 posto njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzan nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Zato je nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomski iskoristive životinje, već ih moramo smatrati vrlo važnim čimbenikom prirodnih biocenoza.






REPORTAŽA



Medna rosa − obilna pčelinja paša u Posavini




Vjekoslav Hudolin
Zanimljivo je da klimatske promjene, koje posljednjih godina poljoprivrednicima donose sve više problema, pogoduju pčelarima u novogradiškoj Posavini. Naime, riječ je o kraju bogatom šumama, koje zbog medne rose obilnije mede, kako tvrde Krešo Kastmuller i Nenad Valentić, koji su se nakon rata ozbiljno posvetili pčelarstvu u kraju koji je idealan za tu poljoprivrednu granu.

U Novom Varošu, selu u Općini Stara Gradiška u novogradiškoj Posavini, godinama se druže i pčelare dva hrvatska branitelja: Krešo Kastmuller i Nenad Valentić. Obojica su se ozbiljno posvetila pčelarstvu, a trenutačno svaki ima pčelinjak s više od 200 pčelinjih zajednica što, kažu, zahtijeva mnogo rada.

Ljubav prema ovim vrijednim i korisnim kukcima, ali i prema prirodi, veliko im je nadahnuće za bavljenje tim poslom. Pčelarstvom se nekoć bavio Krešin otac Živko. Krešo tad nije imao vremena za pčele jer je kao vrstan automehaničar do Domovinskog rata imao dobro uhodan posao u svojoj mehaničarskoj radionici u Novom Varošu, uz prometnu cestu koja s autoceste Zagreb-Lipovac preko graničnog prijelaza Stara Gradiška vodi u Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, selo je bilo okupirano već na početku rata, a Krešo je kao branitelj u to vrijeme s prognanom obitelji živio u Novoj Gradiški. Ondje je 1993. godine nabavio i prve košnice. U pčelarstvo je, kaže, krenuo kao hobist. Prvi pčelinjak s tridesetak pčelinjih društava imao je u Savskom Boku, a nakon završetka rata preselio je i smjestio pčelinjak u vrt i voćnjak iza rodne kuće. Iako sad kao umirovljeni branitelj s obitelji živi u Novoj Gradiški, svakodnevno dolazi u Novi Varoš, gdje se trenutačno brine o 210 pčelinjih društava.





MEDONOSNO BILJE



Pravi oman (Inula helenium L.)




Matija Bučar
Omani su euroazijske biljke rasprostranjene na području južne i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj raste 15 vrsta ovog roda. Latinsko ime roda (Inula) potječe od grčke riječi inoo („praznim”), a zbog purgativnog djelovanja biljke. Ime vrste (helenium) potječe od grčke riječi helene („košarica”), a koje je ova vrste dobila zbog oblika svojih cvjetova.

Pravi oman (Inula helenium L.) trajnica je visoka do dva metra s uspravnom, jednostavnom ili u gornjem dijelu razgranatom stabljikom koja je gusto obrasla dlakama. Listovi su srcoliko ovalni, nejednako nazubljeni, dugoljasti i veliki. S gornje su strane hrapavi, dok im je naličje pustenasto. Donji se listovi nalaze na peteljkama, dok su gornji sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su zlatnožuti, krupni (promjera od 40 do 70 milimetara), a građeni su od jezičastih rubnih i središnjih cjevastih cvjetova. Rastu na vrhu stabljike ili na postranim izbojcima. Biljka cvate od lipnja do početka listopada. Plod je roška s papusom.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.