Nalazite se na:
Hrvatska pčela 12/2017 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Ponedjeljak, 04 Prosinac 2017
TEHNOLOGIJA PČELARENJA


Radovi na pčelinjaku u prosincu



Dražen Špančić
Mic po mic i stigli smo do zime, razdoblja kad se naše pčele nalaze u stanju potpunog mirovanja. Nerijetko se u kontinentalnom dijelu događa da u ovome mjesecu temperature, bilo dnevne bilo noćne, ne prelaze nulu. Ništa čudno i ništa nenormalno za zdrave i snažne pčele koje zimuju s dovoljnim i kvalitetnim zalihama hrane.
Iako nisam pčelar primorja, svi dobro znamo da je klima uz more nešto blaža, no slobodno možemo reći da je i ovdje prosinac mjesec kad pčele miruju i ne odgajaju leglo.
Velik se broj pčelara početnika često brine oko dolaska zime smatrajući da je ona presudna za preživljavanje njihovih pčela zbog hladnoće, kad pčele nerijetko ne izlaze iz košnice i više od mjesec dana. No nema mjesta panici jer zima nije neprijatelj pčela! Zima je samo jedno od godišnjih doba od kojega su pčele evolucijom pronašle način da se zaštite. Međutim, zima jest razdoblje prirodne selekcije velikog broja divljih životinja, pa i samih pčela. Dakle, zima nije problem za snažne i zdrave pčele, ali jest za slabašne i bolesne. Sad pred sobom imamo razdoblje u kojem ćemo shvatiti gdje smo pogriješili i što nismo na vrijeme odradili. Glad, bolest i nedovoljan broj jedinki unutar košnice mogu biti recept za smrt pčela, ali ne treba za vlastiti nemar i neznanje kriviti zimu.




HiveScale − pčelarska vaga budućnosti


Domagoj Mikulić
HiveScale je pametna vaga koju su napravila tri studenta Sveučilišta u Splitu: Krešimir Bilić i Ivan Mikulić (studenti računalstva) i Karlo Jović (student dizajna). Sama ideja ove pametne vage nastala je iz potrebe za vagom koja će mjeriti podatke o košnici i spremati ih u mobilnu aplikaciju. Ideja je nastala na inicijativu pčelara hobista Domagoja Mikulića, koji se nekoliko godina bavi pčelarstvom. Pametna vaga HiveScale počela se izrađivati u listopadu 2016. godine, a prvi je put predstavljena na VIII. Međunarodnom pčelarskom sajmu „Dalmatina” u Splitu 4. studenoga 2017. godine.
HiveScale služi za precizno mjerenje mase košnice te omogućava povezivanje s pametnim telefonom. Uz pomoć aplikacije u svakom je trenutku moguće pristupiti mjerenju i podacima jer vaga ima visoko osjetljiv senzor iznimne preciznosti. Osim mase košnice, HiveScale mjeri i temperaturu u košnicama, temperaturu izvan košnica i vlagu.




Reagiranje na članak „Dimni top (aerosolni top) za tretman pčela oksalnom kiselinom”


Božo Vilušić
Molim da objavite moje očitovanje na članak tiskan u 11. broju časopisa „Hrvatska pčela” autora gosp. Vlatka Milanovića, pčelara iz Zagreba, naziva: „Dimni top (aerosolni top) za tretman pčela oksalnom kiselinom”, i to kako slijedi:
Prije merituma, neka mi bude dopušteno pohvaliti članak i autorove želje i nastojanja da nama kolegama pčelarima pomogne u borbi protiv te pošasti − varoe. Vrijedan je hvale i trud poduzeća T.T.T. iz Svete Nedelje što su izumili uređaj, takozvani sublimator, za ubrizgavanje oksalne kiseline.
Stoga u ovom svom napisu ne želim kao pčelar hobist davati ni primjedbe ni prigovore na autorove navode i tvrdnje iz članka, ali izražavam mišljenje da su potrebna i dodatna objašnjenja, opisi i detaljnije upute, kao i to tko preuzima odgovornost na sebe ako uređaj nije funkcionalan kako je prezentiran i ako pčelarima umjesto koristi nanese štetu. Naime, nama se pčelarima na stranicama časopisa nudi svašta bez sigurnih provjera. Stoga ovdje pitam autora: Gdje je i kada predmetni uređaj provjeren? (Ako je uređaj proizveden ove godine, nije ni mogao biti provjeren!?) Je li uspješno prošao kroz, kako bi to u medicini rekli, „klinička ispitivanja”?





APITERAPIJA



Pomoć iz prirode za blagdanski mamurluk



Ivana Gobin
Tijekom blagdana smo skloni pretjerivati u jelu i piću, a rezultat je vrlo često jutarnji mamurluk. Mamurluk je skupina neugodnih simptoma koji se razvijaju nakon konzumacije previše alkohola. Kod nekih je ljudi i „samo” jedno alkoholno piće dovoljno da izazove mamurluk, dok drugi mogu piti mnogo i potpuno ga izbjeći. Mamurluk je razdoblje triježnjenja, odnosno izbacivanja alkohola iz organizma, što se odvija postupno, a traje najduže 24 sata poslije prestanka pijenja. O unesenoj količini alkohola ovisi i duljina triježnjenja, ali i jačina popratnih simptoma. Sve se donedavno smatralo da je glavni uzrok mamurnosti dehidracija, no sada nutricionisti vjeruju da su podjednaki krivci za problem „jutra poslije” i kemikalije koje nastaju u tijelu kada jetra razlaže alkohol. Lijeka protiv mamurluka nema, no tradicionalni su recepti za olakšavanje njegovih simptoma brojni i mnogima dobro poznati. U našim se krajevima najčešće spominju rasol ili salamura od kiseloga kupusa, juha od rajčice, voda, nezaslađena kava s limunom, jogurt ili domaća pileća juha. Znanstvena istraživanja upućuju na to da konzumacija meda ubrzava čišćenje alkohola iz tijela i tako olakšava simptome mamurluka.
Kaznu za pretjerano uživanje u alkoholu, ili mamurluk, mnogi će osjetiti baš ovih dana, kada čašicom nekog alkoholnog pića budu obilježavali kraj jedne i početak druge godine. Simptomi mamurluka obično su u punoj snazi ujutro nakon noći tulumarenja.





ZNANOST



Varroa destructor − stari neprijatelj, novi problemi



Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
Ove nam jeseni opet dolaze informacije o nedaćama koje varoa uzrokuje na pčelinjacima diljem Lijepe Naše. Unatoč brojnim problemima koje u posljednje vrijeme zadaju američka gnjiloća, vapneno leglo ili sad već udomaćena Nosema ceranae, unatoč uglavnom lošoj pčelarskoj godini i niskim otkupnim cijenama meda, unatoč tome što nam mali kornjaš košnice (Aethina tumida) i azijski stršljen (Vespa velutina) kucaju na vrata, naš stari, dobro znani neprijatelj Varroa destructor i dalje je najveći destruktor naših pčelinjaka. Ovim člankom želimo još jednom skrenuti pozornost pčelarima da je od životne važnosti tijekom cijele godine sustavno pratiti razvoj populacije varoe na pčelinjacima.

Ni jednom parazitu krajnji cilj nije uništenje domaćina jer bi to istodobno značilo i uništenje samoga sebe. Varoa s azijskom pčelom (Apis ceranae) živi u svojevrsnoj simbiozi i u tim zajednicama ne uzrokuje znatnu štetu. To je posljedica njihove zajedničke evolucije, tijekom koje su pčele našle način da štete od varoe svedu na minimum. Nažalost, zbog ljudskog se djelovanja varoa danas proširila po cijelom svijetu, a naša medonosna pčela nema razvijene mehanizme otpornosti na varou i u pravilu će nakon dvije-tri godine bez tretmana zaražena zajednica propasti. Zato je danas pčelarenje nezamislivo bez zaštite pčela od ovog nametnika. Međutim, dugoročno gledajući, tako se problem varoe ne rješava




ZANIMLJIVOSTI



Mala priča o vosku



Nemanja Vlahović
Da je vosak vrlo važan pčelinji, a onda i pčelarski proizvod, ne moramo posebno isticati, ali da ga treba znati proizvesti, e, to je već druga priča. Manje-više, svi se slažemo da bez voska nema pčelarenja. Isto tako nema ni košnica s pokretnim saćem. Neki podaci govore da je u pčelarstvu upravo vosak na drugome mjestu po ekonomskoj važnosti. Iz ove kratke, aktualne priče o vosku trebamo zaključiti da je stanje s kvalitetom proizvoda od voska za pčelarstvo trenutačno zaista loše. Tu ponajprije mislim na ono što se nudi na tržištu (i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama regije), ali i na ono što pčelari sami tope i daju na mijenjanje za satne osnove. Iako je urednik želio tekst o načinima topljenja voska, ja bih, takav kakav jesam − pomalo nediscipliniran, želio u ovom tekstu staviti naglasak na nešto drugo. Neka ova priča bude mali apel pčelarima: možemo i moramo popraviti stanje s kvalitetom voska, a time i satnih osnova. Podsjetimo se, upravo se u tom saću rađaju nove generacije pčela, skladišti se med i pelud... na njemu naše ljubimice žive! Možemo s pravom reći da je satna osnova u pravom smislu osnova za gradnju i razvoj unutar naših košnica, i to je dovoljan razlog da se brinemo i da zahtijevamo da one budu dobre i kvalitetne.




Prenaseljenost pašnih terena za vrijeme selidbe pčela


Josip Križ
Poznato je da je od davnina čovjek selio svoje pčele s jedne na drugu pašu, pa tako postoje i zapisi o selidbi jednostavnih košnica: pletara, dubina i sličnih. To se radilo zaprežnim kolima, pa i magarcima, kasnije vlakovima, ali i svim drugim mogućim prijevoznim sredstvima. Kako je napredovala tehnologija tako je napredovalo i pčelarstvo pa i, naravno, tehnike seljenja pčela, i to i na jako velike udaljenosti ako je bila obećavajuća i dobra paša. Međutim, s napretkom tehnologija i samog pčelarstva, ali i svih ostalih poljoprivrednih i stočarskih grana, nastaju i veliki problemi. Pčelarstvo se sve više razvija, a samim se time povećava i broj pčelara, ali i držatelja pčela (a njima smatram one koji se pčelama bave samo vikendom ili još i manje).




Predavanja o malom kornjašu košnice  i azijskom stršljenu


Milan Kramer
U nekoliko hrvatskih gradova održana su predavanja Gordona Claussa iz SAD-a, bivšeg profesionalnog pčelara (koji je imao 2000 pčelinjih zajednica) i izumitelja zamke za maloga kornjaša košnice (beetle blaster), odnosno suizumitelja kutije/štita protiv stršljena (hornet shield), koji je izradio u suradnji s francuskom pčelaricom hobisticom Frédérique Ripet, inače otkupljivačicom ekološkoga certificiranog peluda i propolisa, koja je također održala predavanje. Oba su predavača dobri poznavatelji teorijskog i praktičnog dijela pčelarstva i pčelari inovatori. U Osijeku su održali predavanje o malom kornjašu košnice i azijskom stršljenu.
U SAD-u se mali kornjaš košnice pojavio 1996. godine i sada je prisutan u 49 američkih država, kako je u uvodu svog predavanja slavonskim pčelarima istaknuo pčelar i inovator Clauss. Po odlasku u mirovinu, kao pčelar se posvetio rješavanju problema kako maloga kornjaša košnice držati pod kontrolom. Jedno je od rješenja i zamka za hvatanje koju je patentirao i zaštitio. Gospodin Clauss nema doktorat i sve što je radio u vezi smanjenja populacije maloga kornjaša košnice proizašlo je iz prakse. Njegovo predavanje hrvatskim pčelarima ponajprije im je omogućilo da saznaju što je mali kornjaš košnice (Aethina tumida), kako ulazi u košnicu, kako se razmnožava i kako ga uhvatiti. On je u SAD-u problem, ali nije bauk kao u Europi, posebice u Italiji, gdje se pčelaru odmah spaljuje cijeli pčelinjak kad se pojavi (iako, valja i to reći, pčelar dobije odštetu za to).





REPORTAŽA


Isti vikend održane pčelarske manifestacije APItera i Medenjak ‘z Opatije



Vedran Lesjak
Treću godinu zaredom na Zagrebačkom je velesajmu održan sajam pčelarstva APItera 2017. I ovaj je put održan u sklopu Sajmova zdravog življenja, od 20. do 22. listopada 2017. godine, kao i Organica (sajam zdrave hrane) i Mystic (sajam alternative).
Sajam APItera trajao je tri dana, a svečano je otvorenje održano u petak 20. listopada, zajedno s otvorenjem i ostalih dvaju sajmova. Nakon obraćanja okupljenim uzvanicima, gostima i izlagačima sajmove su zajedno otvorili ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.




Braniteljska socijalno-radna zadruga „Slavonija”


Vjekoslav Hudolin
Prije tri godine u Vrpolju je osnovana Braniteljska socijalno-radna zadruga „Slavonija”, koja okuplja 13 pčelara iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.
„Udružili smo se ponajprije da za potrebe svojih pčelinjaka, za naših oko 1000 košnica, koliko ih sada imamo, proizvedemo kvalitetne satne osnove od voska i pogače za prihranu pčela. Da znamo čime pčelarimo jer smo vidjeli da na tržištu ima jako loših proizvoda, da se u satne osnove stavlja svašta, a često vrlo malo kvalitetnog voska, pa je nabava kvalitetnih satnih osnova bio jedan od većih problema koji nas je mučio kao pčelare. Dobili smo i 85 košnica kojima ćemo napraviti zadružni pčelinjak, a u budućnosti ih planiramo imati oko 200”, govori nam predsjednik ove zadruge Nikica Sever.
Zadruga uspješno surađuje s jednom tvrtkom iz Srbije te za nju u Hrvatsku uvozi pčelarsku opremu koju prodaje po sajmovima, od Vinkovaca i Gudovca do Pazina i Splita.
Značajna im je potpora bio nepovratni iznos od 150.000 kuna, koji im je osiguralo Ministarstvo branitelja, za nabavu linije za proizvodnju satnih osnova te linije za njihovo ožičavanje.




MEDONOSNO BILJE


Ivančica, margareta (Leucanthemum vulgare Lam.)



Matija Bučar
vančica je trajnica s uspravnom stabljikom (visokom do sto centimetara) koja je jednostavna, s jednom cvjetnom glavicom, ili pak razgranjena u više ogranaka od kojih svaki nosi po jedan cvat. Listovi su joj dosta kruti, goli ili obrasli rijetkim dlakama. Prizemni su na dugim peteljkama, jajasto kopljasti, klinasti ili okruglasti, grubo nazubljeni ili pak perasti, režnjastih okrajaka. Listovi stabljike nalaze se na kratkim peteljkama, grubo su nazubljeni ili perasti, dok su najviši cjelovitog ruba i sjedeći. Cvatovi su na dugim stapkama. Središnji su cjevasti cvjetovi zlatno žute boje, dok su rubni jezičasti i bijeli, a dugi između jednog i dva centimetra. Plod je roška (orašica) koja se raznosi vjetrom. Vrsta je vrlo promjenjiva te obuhvaća više odlika i oblika.
 
Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.