Nalazite se na:
Hrvatska pčela 1/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 02 Siječanj 2018
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA




Pročisni let pčela




Josip Križ
Radilice se čiste, odnosno oslobađaju se izmeta, isključivo izvan košnice i to ne predstavlja problem tijekom toplih godišnjih doba. Međutim, tijekom zime nastaje problem, posebice ako su pčele u zimskom klupku. Poželjno bi bilo da svakih mjesec i pol do dva mjeseca bude nekoliko lijepih dana da bi pčele mogle izlijetati iz košnica na pročisni izlet. Kada krajem zime krene leglo (a to je već veljača, a katkad i prije), bilo bi dobro da pročisni izleti budu i češći. Naime, tada su radilice mnogo aktivnije i radi prehrane legla konzumiraju više hrane, i to ne samo med nego i pelud, a osim toga moraju proizvoditi i mnogo više topline (zbog čega troše i više hrane) jer je leglu potrebna temperatura od 35 °C. Već samo otpuštanje iz zimskoga klupka dovodi do smrzavanja i stradavanja pčela. U takvom stanju pčele počinju ispuštati izmet unutar košnice, no tada dolazi do proljeva i bolesti, što može biti i jako pogibeljno za pčelinju zajednicu, pa dolazi i do propadanja zajednice.
Za pročisni let dan mora biti miran, bez vjetra, a temperatura bi trebala biti barem 12 °C. Pčele se nakon nekoliko minuta leta očiste i vraćaju se u košnicu. Ako se lijepo vrijeme nastavi tijekom dana, pčele čiste podnicu i izbacuju mrtve jedinke s nje. Pčelar tijekom pročisnog leta može jako pomoći pčelama, stoga je potrebno da bude prisutan na pčelinjaku. Ako je oko košnica snijeg, bilo bi dobro staviti suhoga granja ili nabacati slame da pčele ne bi pale na snijeg jer tada više ne mogu poletjeti. Slama je za jednokratnu upotrebu jer na sebe brzo navuče vlagu, pa postane mokra, što nije dobro. Kad se očekuje pročisni izlet, moramo očistiti snijeg s leta i poletaljki da bi pčele mogle izlijetati. Što se tog čišćenja tiče, ako je zajednica dobra, na letima i poletaljkama nema snijega jer ih toplina iz košnice već nakon dan-dva otopi. Bilo bi dobro za vrijeme pročisnog leta privremeno ukloniti češljeve protiv miševa kako bi pčele što lakše izlijetale i vraćale se u košnicu. Nakon završenog izleta vraćamo češljeve u prvobitni položaj.



Kestenova paša − veliki upitnik za budućnost



Dražen Špančić
Često ovdje u časopisu, ali i po raznim forumima, čitamo priče pčelara praktičara. Iznose se novine u pčelarstvu, znanost napreduje, ali se rijetko spominju biljke i glavne pčelinje paše o kojima pčele i pčelarstvo ponajprije ovise. Što će nam sve suvremene tehnologije ako nemamo pčelinje paše, ako nemamo osnovu za razvoj i napredak pčela, koje u konačnici i same pčelare čine rentabilnima? Smatram da na terenu imamo goleme probleme s ugroženim biljnim vrstama kojima prijeti izumiranje, što pak prijeti gubitkom glavnih pčelinjih paša koje hrane pčelarske obitelji. Jedan su od glavnih spomenutih problema svakako i kestenove šume!
Budući da sam jedan od pčelara koji živi i pčelari na najvećem području kestenovih šuma u Hrvatskoj (možda i u Europi), odlučio sam progovoriti o problemu koji me već godinama tišti. Općina Dvor poprilično je zabačen, a nakon Domovinskog rata i zaboravljen kraj, no zasigurno kraj u kojem caruje ekologija. Slobodno mogu napisati da u krugu od osamdeset kilometara ne postoji industrijski zagađivač, te da je ovdje raj za pčele. Nepregledne šume, livade i šikare svakako su područja koja omogućavaju velikom broju korovnih biljaka da se šire, čineći pčelama dopunske paše, što bi u konačnici trebalo značiti da u ovom kraju paše traju neprestano, od ranog proljeća i lijeske, pa sve do kasne jeseni i bršljana. Međutim, je li to baš tako?





Izolacija matice



Davorin Krakar
Čovjek radi to što radi zato što je to uvijek radio. (irska narodna poslovica)
No klimatske promjene i njihov utjecaj na fenologiju vegetacije, a time i na bioritam pčelinje zajednice, razlog su uvođenja drugačijih pristupa u gospodarenju pčelama.
Izolacija matice još je jedna tehnološka metoda kontrolirane brojnosti varoe. Poznate su tri metode, a jedna je od njih u 2017. i 2018. godini postala ciljem istraživanja međunarodne znanstvene asocijacije COLOSS (engl. colony losses − gubici zajednica). U sklopu sekcije Varroa Control Task Forces od 2016. se prati učinkovitost pojedinih metoda. U lipnju ove godine poznati njemački stručnjak dr. sc. Ralph Büchler poslao nam je elektroničku poštu s upitom za sudjelovanje u testiranju, a kako bi iskustva iz različitih dijelova svijeta učvrstila preporučen način (tzv. protokol metode). Ideja je bila dobiti što više praktičnih iskustava o metodi izolacije matice u kavez s ciljem kontrolirane starosti pčelinjeg legla.
Protekle godine (2016.) prof. dr. sc. Zlatko Puškadija i njegov asistent mr. Marin Kovačić posjetili su Pčelarski institut u Kirchhainu (u Njemačkoj) te su nakon toga postavili i svoj pokus. Ne skrivajući zadovoljstvo podijelili su prva iskustva s nama, pa smo nas trojica isto učinili na svojim pčelinjacima. Profesor Puškadija i suradnici ponešto su modificirali uzorkovanje pčela i terminski plan opažanja, posebice zbog jednostavnijih, ali urednih i usporedivih podataka za motrenje efekta izolacije.
Cilj je metode maksimalno smanjiti broj varoa u zajednici početkom ljeta uporabom izolatora i primjenom oksalne kiseline, dokazano najučinkovitijeg sredstva za uništavanja varoe bez uporabe sintetskih akaricida koji ostavljaju rezidue, a i na koje varoa ubrzo pokazuje rezistentnost.




APITERAPIJA



Jačanje imunosti pčelinjim proizvodima



Ivana Gobin
Zdrav imunosni sustav osnovni je preduvjet dobrog zdravlja. Snažnu imunost treba održavati tijekom cijele godine, a posebice u zimskom razdoblju, kad su prehlade, infekcije dišnih putova i gripa učestalije nego u ostatku godine. Pod pojmom imunosti podrazumijevaju se mnogobrojni fiziološki mehanizmi kojima se naše tijelo štiti od napada stranih mikroba (virusa, bakterija, gljivica i parazita), kao i vlastitih izmijenjenih (primjerice tumorskih) i istrošenih stanica. Med, propolis i matična mliječ visokovrijedne su namirnice za koje je dokazano da podižu imunost jer sadržavaju velik broj vitamina, minerala, aminokiselina i biljnih zaštitnih tvari bioflavonoida. Istodobno imaju i snažan antibakterijski i antioksidacijski učinak.
Imunosni je sustav vrlo kompleksan i gotovo svi organi u tijelu sudjeluju u njegovu radu. Razlikujemo dvije vrste imunosti: nespecifičnu (prirođenu) imunost te specifičnu (stečenu) imunost. Sastavnice imunosnog sustava uključene u prirođenu imunost (makrofazi, neutrofili i komplement) odgovaraju slično na sve strane tvari, dok se prepoznavanje antigena ne razlikuje od osobe do osobe. Kao što joj i ime govori, stečena imunost se dobiva. Stečena je imunost specifična za antigene s kojima osoba dolazi u dodir tijekom života. Imunosni sustav nosi zapis ili sjećanje na svaki antigen koji osoba susretne, bez obzira na to dolazi li on kroz dišni sustav (disanjem), probavni sustav (prehranom) ili kroz kožu. To je moguće zbog toga što su limfociti dugovječni. Kad limfocit neki antigen susretne drugi put, razvija brz, učinkovit i specifičan odgovor na baš taj antigen. Taj je specifičan imunosni odgovor razlog zašto ljudi mogu oboljeti od vodenih kozica ili ospica samo jednom i zašto je cijepljenje učinkovito u sprječavanju bolesti.


    

ZNANOST



Novije spoznaje o biologiji maloga kornjaša košnice − uzročnika etinioze (III. dio)



Ivana Tlak Gajger, Katarina Lagator
Etinioza je bolest pčelinjih zajednica uzrokovana malim kornjašem košnice (Aethina tumida). Mali kornjaš košnice štetnik je i nametnik u zajednicama socijalnih pčela. Autohtona je vrsta u južnoj Africi, no ondje ne uzrokuje znatnije štete u jakim pčelinjim zajednicama jer one imaju razvijene urođene obrambene mehanizme i strategiju obrane od tog štetnika.
Invazije pčelinjih zajednica malim kornjašem košnice postale su globalna prijetnja i za pčelarstvo i populacije slobodno živućih pčela. U Europi je etinioza utvrđena 2004. godine u Portugalu te prvi put u prirodnoj invaziji 2014. godine u Italiji. Kornjaš napada pčelinje zajednice i uništava ih, kao i pčelinje proizvode. Svojim prisustvom u košnici izaziva propadanje pčelinje zajednice ili će pčele napustiti košnicu u obliku slabog roja. Pčele se ne mogu same boriti protiv ovog nametnika i štetnika, pa pčelari u suradnji s ovlaštenim veterinarima moraju provoditi česte detaljne preglede pčelinjih zajednica te u svrhu ranog utvrđivanja postaviti dijagnostičke klopke unutar i izvan košnice. Ipak, znanje o biologiji, dijagnostičkim, kontrolnim i preventivnim mjerama za opisanog nametnika još je uvijek ograničeno i potrebna su daljnja istraživanja, posebice na području Europe.
Proširenost etinioze u Italiji 2014. - 2017.
Prva sumnja na invaziju malim kornjašem košnice prijavljena je 5. rujna, a bolest je potvrđena 11. rujna 2014. godine u trima pomoćnim zajednicama na pčelinjaku u blizini grada Gioia Tauro u Italiji, gdje se nalazi i jedna od glavnih pomorskih luka, koja se zasad smatra mogućim mjestom unosa navedenoga, dotad egzotičnog štetnika. Pri pregledu dotičnog pčelinjaka nađeni su odrasli primjerci kornjaša i njegove ličinke. Konačna je dijagnoza postavljena nakon morfološke identifikacije u Nacionalnom laboratoriju za bolesti pčela u Veneciji te je potvrđena u Europskome referentnom laboratoriju za bolesti pčela u Francuskoj. Pčelinjak na kojem je utvrđen prvi slučaj etinioze u Europi uništen je, a tlo je mehanički obrađeno i tretirano insekticidima. Istodobno su objavljene nacionalne mjere za provođenje praćenja, kontrole i suzbijanja ovog za pčelarstvo vrlo opasnog štetnika. U skladu s Naređenim mjerama o zaštiti životinja od zaraznih i nametničkih bolesti propisan je detaljan pregled svih pčelinjaka u polumjeru od 20 kilometara te područje praćenja (tzv. monitoringa) u krugu polumjera od 100 kilometara, gdje su pregledavani nasumično izabrani pčelinjaci i pčelinjaci registrirani za djelatnost proizvodnje matica. S obzirom na dosadašnje širenje etinioze, može se zaključiti da je riječ o već uspostavljenoj prirodnoj invaziji te da će njezino suzbijanje, ako je uopće i moguće, biti vrlo teško izvedivo.





ZANIMLJIVOSTI



Značenje Hižne knjižice za povijest hrvatskog pčelarstva



Nenad Strižak
Ove godine obilježavamo 275 godina od prvog izdanja Hižne knjižice, čiji se puni naziv nalazi u bilješci (a), a koja je izdana u Zagrebu 1743. godine. Knjižica je zabilježena u djelu Ivana Kukuljevića Sakcinskog: Bibliografija hrvatska, Zagreb 1860. godine.
Za pčelarstvo je iznimno važno što se u zasebnom poglavlju (XIII.) u 27 točaka navode sažete upute o ondašnjem pčelarenju. Izdvajanje pčelarstva u zasebno poglavlje upućuje na status pčelarstva kao zasebne djelatnosti, što je naslijeđe od davnina, kao što je to davno zabilježio i Aristotel.
Sadržaj knjižice i njezino sveopće značenje, osobito za sociologe, teologe, medicinare, veterinare, etnologe, lingviste i pčelare, opisano je u radu Hižna knjižica… − Hrvatski pučki kalendar (1). U vezi pčelarstva u tom se radu navodi samo naslov XIII. poglavlja i ništa više: Gospodar hiže kaj mora obderžavat za napreduvat vu pčelah. Opis sadržaja poglavlja dan je u radu Hižna knjižica i pčelarstvo (2) s namjerom da se široj pčelarskoj zajednici ukaže na njezino postojanje, ali i radi poticanja valorizacije te vrijedne knjižice za povijest hrvatskog pčelarstva, što je nažalost izostalo. Knjižica je napisana starom kajkavskom grafijom i hrvatskom kajkavštinom (b). Sva četiri poznata izdanja Hižne knjižice potječu iz 18. stoljeća. Knjižica je digitalizirana (3) i njezin je sadržaj danas svima dostupan.
U ovom će radu biti: analizirana točka 21. XIII. poglavlja (prema osobnoj procjeni ona je najvrednija jer je dokument o identičnosti hrvatskog te naprednog i priznatog europskog pčelarstva onog vremena); dodatno naznačen mogući pisac knjižice uz upotrebu upravo poglavlja o pčelarstvu; usmjeren put za pronalazak još starijeg izdanja o kojem se nagađa; pčelarenje opisano u poglavlju XIII. stavljeno u kontekst pčelarenja u Habsburškoj Monarhiji, pa i šire.





REPORTAŽA


Dalmatina 2017. − osmi Međunarodni pčelarski sajam



Vedran Lesjak
Ovogodišnji, osmi po redu, Međunarodni pčelarski sajam Dalmatina 2017. održan je 4. i 5. studenoga 2017. u organizaciji Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije u hotelu „Zagreb” u Splitu pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskoga pčelarskog saveza.
Nakon kratkih pozdravnih govora sajam je otvorenim proglasio ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać, kao izaslanik ministra poljoprivrede, naglasivši da nisu mogli bolje započeti sajam nego doručkom na kojem su posluženi medovi hrvatskih proizvođača. Naime, ovaj je dvodnevni sajam započeo Mednim doručkom s hrvatskih pčelinjaka.
Brojni izlagači pčelarske opreme iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije prezentirali su dostignuća u proizvodnji opreme, a povoljne su cijene omogućile pčelarima da već po završetku sezone nabave sav potreban pčelarski materijal te da početak nove sezone dočekaju u potpunosti spremni.



„Dani meda Labinštine” i 2. Ocjenjivanje meda istočne Istre „Ripenda 2017.”


Damir Gregurić
Pčelarska udruga Labin u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim apiterapijskim društvom i Pčelarskim društvom iz Idrije, a uz financijsku potporu Istarske županije, Grada Labina, općina Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i Pićan te LAG-a „Istočna Istra” i LAS-a Idrija, u subotu 2. prosinca 2017. organizirala je manifestaciju „Dani meda Labinštine” i drugo po redu natjecanje u kvaliteti meda istočne Istre „Ripenda 2017.” s međunarodnim sudjelovanjem. Sve su se programske aktivnosti odvijale na Katurama, u prostorijama Područne škole Osnovne škole „Ivo Lola Ribar” iz Labina.
Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić, koji je pohvalio organizaciju, ali i sve ostale aktivnosti Pčelarske udruge Labin, naglasivši da Labinština ima zavidan potencijal za unaprjeđenje ove gospodarske grane. Na njegove su se riječi nadovezali Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije, i Ankica Dušević, v.d. tajnica Hrvatskoga pčelarskog saveza. U ime organizatora sve je prisutne pozdravio Darko Martinović, predsjednik Pčelarske udruge Labin, a sa slovenske strane predstavnik Čebelarske zveze Slovenije. Ovom je manifestacijom započeta provedba transnacionalnog projekta MED–O–VITA, u suradnji s LAG-om „Istočna Istra”, LAS-om Mežiške doline, LAS-om Loškega pogorja te LAS-om iz Idrije, a koji uz međunarodnu razmjenu iskustava u tehnologiji pčelarenja uključuje i razvoj autentičnih pčelarskih suvenira i pčelinjih proizvoda te izgradnju gradskog pčelinjaka.



Održani XXI. Hlebinski susreti


Zdenko Lončarić
U nedjelju 3. prosinca 2017. godine dvadeset i prvi su put zaredom održani Hlebinski susreti, susreti koje organizira Pčelarska udruga „Lipa” iz Koprivnice, uz suorganizaciju Koprivničko-križevačke županije, Općine Hlebine i Župe svete Katarine.
Kao i uvijek, i ovaj je put bilo iznimno svečano. Susreti su okupili 80-ak pčelara iz bliže i dalje okolice, ali i pčelare iz susjedne Slovenije i Mađarske.
Na samom se početku skupu obratio Zdenko Lončarić, predsjednik Pčelarske udruge „Lipa” iz Koprivnice, koji se pozdravivši sve prisutne prisjetio kako je sve počelo prije 21 godinu, a najavio je i aktivnosti koje su uslijedile. Posebno je pozdravio pčelare iz Slovenije, koji će potpisati Povelju o suradnji i prijateljstvu − bratimljenju s Pčelarskom udrugom „Lipa” iz Koprivnice, zatim pčelarski red iz Mađarske te Pčelarsku udrugu „Metvica” iz Novske, koja je odlučila posvetiti svoju zastavu i pridružiti se pčelarskom Redu svetog Ambrozija. U ime domaćina Općine Hlebine skupu se obratila načelnica općine Božica Trnski te je svima zaželjela ugodan rad i dobro druženje.
Slijedilo je oblačenje svečanih odora redova i formiranje kolone sa zastavama te mimohod prema crkvi svete Katarine. U crkvi je bilo posebno svečano prilikom posvete zastave Pčelarske udruge „Metvica” iz Novske, pri čemu se najviše iskazao kum zastave, gradonačelnik Grada Novske Marin Piletić. Prilikom čitanja zavjeta kum se u ime udruge obvezao da će udruga poštovati pčele, cvijeće i cjelokupan Bogom stvoren svijet, da će štovati svetog Ambrozija, zaštitnika pčelara, te obilježavati njegov spomendan, da će nasljedovati primjer svetog Ambrozija u činjenju dobra, promicati skladan suživot u svojoj udruzi po uzoru na pčele te da će svoje zaslužne pčelare promicati u Red svetog Ambrozija. Potom je slijedilo posvećenje zastave.




MEDONOSNO BILJE


Rutvica (Ruta graveolens L.)



Matija Bučar
Rutvica je sivkasto zelena grmolika trajnica jaka mirisa te krutih i tvrdih stabljika. Može narasti od 20 do 50 centimetara. Naziv vrste dolazi od grčkih riječi grave – „teško” i olens – „mirisan”, a biljka ga je dobila zbog svoga intenzivnog mirisa.
Modrikasto zeleni, mesnati i prozirno točkasti listovi imaju peteljke, trokutasta su oblika te su do tri puta perasto sastavljeni od jajoliko-duguljastih lisaka. Cvjetovi su građeni na temelju broja četiri i najčešće su skupljeni po četiri u rahlim paštitastim ili gronjastim cvatovima. Vjenčići su građeni od okruglastih, zelenkasto žutih latica nazubljenih rubova. Plod je tobolac građen od tupih, širokih režnjeva, a ispunjen je smeđim sjemenkama.
Domovina je rutvice sjeveroistočno Sredozemlje (stoga je ilirsko-apeninska vrsta), odakle su je benediktinci raširili preko Alpa u srednju Europu.



 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.