Nalazite se na:
Hrvatska pčela 2/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Petak, 02 Veljača 2018
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Temperatura i vlaga u košnici



Josip Križ
Srednja temperatura u središtu klupka, dok nema legla, iznosi prosječno između 20 i 22 °C, neovisno o vanjskoj temperaturi. Najniža temperatura u središtu klupka može biti svega 14 °C, no to je jako kritično. Pčele griju samo svoje klupko i nastoje da se iz njega izgubi što manje topline. No unatoč tim nastojanjima, iz klupka dio topline ipak odlazi u okolinu, pa je temperatura u košnici uvijek oko 6 °C viša od temperature izvan nje. Znamo i da je razlika u temperaturi na podnici i ispod poklopne daske znatna, što je i logično. Promjena vanjske temperature utječe i na temperaturu u košnici, no ona se mijenja izvan klupka, već prema vanjskoj temperaturi. Točnije, temperatura u košnici zaostaje za vanjskim promjenama sat-dva, a u dobro zaštićenim košnicama zaostaje čak do šest ili osam sati. Zbog toga temperatura u košnici nikad ne dosegne dnevni maksimum ili minimum vanjske temperature. Dakle, košnica ublažava krajnosti vanjske temperature, a to je jako važno jer niske temperature ne štete toliko koliko nagle temperaturne promjene.




Vapnenasto leglo − prošlost na mom pčelinjaku


Dražen Špančić
Gotovo da je nemoguće otvoriti „Hrvatsku pčelu”, neki strani pčelarski časopis ili forum a da se pritom ne susretnemo s problemima i bolestima u svijetu pčela. Varoa, nozemoza, gnjiloća, razni virusi... spominju se u posljednje vrijeme. Ne treba biti previše pametan da se zaključi da su sve navedene bolesti i nametnici blago je reći uznapredovali i da pčelarstvo svakim danom postaje sve teže. Ako dodamo i klimatske promjene, sve lošije pašne prilike, prenapučenost pčelinjih zajednica na određenim lokacijama, postaje nam jasno da je pčelarstvo postalo skup hobi ili, još gore, slabo isplativ biznis u kojem ni najuspješniji često ne pronalaze rješenja. Pored spomenutih problema sve je češće prisutno i vapnenasto leglo, zarazna bolest poklopljenoga pčelinjeg legla koju uzrokuje plijesan Ascosphaera apis. Plijesan prorasta tijelo pčelinje ličinke i pretvara ju u tvrdu bjelkastu mumiju, poput grudice vapna. Vapnenasto leglo zapravo nije novost u svijetu pčelarstva, rasprostranjeno je svugdje po svijetu, pa tako i kod nas. Najčešće se javlja u hladnijim krajevima, na mjestima podložnima vlazi, pri lošoj ventilaciji u košnici, u slabim zajednicama, no važno je napomenuti da je najčešće genetske prirode.




Oprez sa sublimatorima oksalne kiseline


Davorin Krakar
Pozorno sam pročitao priloge o oksalnoj kiselini za suzbijanje varoe u 11. i 12. broju „Hrvatske pčele”. Smatram da je dobro, iako pomalo kasno za ovu sezonu, da se pčelarima pruže dobre i jasne upute. Pohvalan je i dobronamjeran ton kojim autori izmjenjuju mišljenja (zamislite da je u Saboru prisutno takvo pristojno vladanje!).  

Smatram uputnim opisati i vlastito negativno iskustvo, koje sam imao prije sedam godina, kad se pomalo kretalo sa sublimatorima iz kućne radinosti.

Zamolio sam svojega dragog, poznatog, iskusnog i stručnog kolegu iz grada zapadnije od Požege, koji je vjerojatno prvi bio počeo sublimirati dihidrat oksalne kiseline, da nam u udruzi demonstrira rad. Preporučio sam i ponudio svoj pčelinjak s punim povjerenjem i rezervnim rizikom da nekolicinu zajednica i žrtvujem. On mi je kolegijalno tretirao cijeli pčelinjak s nešto više od 80 zajednica i bez samozatajnih detalja to pokazao okupljenim članovima udruge. Hvala mu i danas. Varoa je uspješno pometena i na podnicama nisam imao uginulih pčela. Ali! Prošla je zima i stiglo je proljeće pa su zajednice već mogle širiti svoja legla. Do proljeća sam imao samo nekoliko zanemarivih gubitaka pripisanih propuštenim zamjenama starih matica. (Sjetim se uvijek u ovakvim trenucima Pavela Zdešara, kad se prije 10-ak godina na izlaganju u Gudovcu obratio punoj dvorani pčelara: „Podignite ruke vi koji starim maticama činite ovo”, pokazujući stisak kažiprsta i palca. Ni ja, kao i nitko drugi, nisam podigao ruku.)




Problemi termičkog tretiranja varoe


Ivan Šiškov
Poštovani pčelari, idemo ponovno raspraviti ovu problematiku sa svih aspekata. Problematika je vrlo široka, složena i zahtjevna, no dosadašnji su rezultati ipak dovoljno dobri te signaliziraju da smo na pravom putu. Međutim, ako i ne uspijem do kraja ostvariti krajnji cilj: uređaj koji će omogućiti praktičan, jednostavan i jeftin postupak uništavanja varoe, sigurno ću dati mnogo spoznajnih elemenata i činjenica koje će omogućiti nekome drugome konačan uspjeh u termičkom tretiranju pčela. Ovom su se problematikom, prema informacijama s interneta i iz stručnih časopisa, bavili u Grčkoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj i Rusiji. Međutim, nitko nije iznio i objavio detalje i učinke tih ispitivanja, tako da se nisu mogla koristiti tuđa iskustva u rješavanju ovog problema. Ovdje se moramo složiti s tvrdnjom i činjenicom da je TRANSPARENTNOST stručnog rada prvi uvjet za suradnju u rješavanju zajedničkih problema među ljudima. Nadalje, informacije o pokusima termičkog tretiranja pčela koje sam iznio u 9. broju Hrvatske pčele iz 2017., kao i ove informacije koje ću sada iznijeti, prvi put se objavljuju u svijetu i sigurno će doprinijeti potpunom rješavanju ovog problema, i to bez lutanja.





EKOLOŠKO PČELARSTVO



Nema napretka u ekološkom pčelarstvu



Lovro Krnić
Prema Nacionalnome pčelarskom programu za ekološko pčelarstvo u našoj zemlji nema nikakvog poboljšanja, ali su zato naši susjedi Slovenci donijeli vrlo važnu mjeru za svoje ekološke pčelare. Ekološki pčelari kod njih ostvaruju potporu od 22,31 euro po ekološkoj pčelinjoj zajednici godišnje. Pravo na ovu potporu imaju ekološki pčelari upisani u upisnik ekoloških poljoprivrednika i na čijem je ekološkom pčelinjaku izvršen nadzor kontrolnog tijela te odobren certifikat za proizvedeni ekološki med za prethodnu kalendarsku godinu. Pčelarski savez u našem susjedstvu opravdava donošenje ove mjere promicanjem ekološkog pčelarstva u sklopu svih mjera ekološke poljoprivrede, koja podrazumijeva očuvanje bioraznolikosti okoliša i plodnosti tla te očuvanje pitke vode kao vrlo vrijednog resursa, a što uključuje proizvodnju kvalitetnijih, a time i zdravijih namirnica − meda i proizvoda od pčela. To je temelj i cilj ekološke poljoprivrede, a u sklopu toga i ekološkog pčelarstva i u našoj zemlji. Prelazak iz konvencionalnog u ekološko pčelarstvo u Sloveniji će potpomagati i lokalna uprava. Ekološki pčelar koji ostvari pravo na ovu potporu mora se obavezati potpisom da će biti ekološki pčelar najmanje pet godina.





ZANIMLJIVOSTI



Med − neispričana priča



Denis Delogu
Dobar za prehladu, pomaže kod grlobolje, jača imunost, sladak i ukusan…! Prve su asocijacije koje se danas povezuju uz med i pčelinje proizvode. Međutim, potrebno je zapitati se − ma koliko med zaista ima dokazane vrijednosti kad je ljudsko zdravlje u pitanju − koliko je ustvari ta namirnica ostala „zaleđena” u prošlosti i koliko se zdravstveni učinak meda uklopio u posljednje trendove u medicini i liječenju uopće? Je li isticanje njegovih svojstava u skladu s modernim očekivanjima tržišta i potrošača?

Da bismo odgovorili na ova pitanja, možda moramo napraviti korak unazad i pozabaviti se pitanjima kao što su: Odakle med uopće dolazi? Koliko je već u upotrebi? Zašto se upotrebljavao u dalekoj prošlosti? Ova pitanja služe pripremi pravilnih temelja istraživanja prisutnosti neke namirnice u ljudi tijekom tisuća godina. Naime, svaka namirnica koja je danas u ljudskoj upotrebi ima svoju povijest u dalekoj prošlosti, a mnoge su, poput raznog povrća ili domaćih životinja, koevoluirale zajedno s ljudima te su na neki način preteče genetičkog inženjeringa.




Apel za što ranije uključivanje struke za pomoć pčelarima


Željko Troskot Cico
Za pčelarstvo su se tijekom 2017. dogodili mnogobrojni negativni i iznimno složeni, a za neke mikrolokacije i nepremostivi problemi. U vrijeme proljetnog razvoja pčelinjega društva, na početku 2017., dogodila su se nagla i duga zahlađenja, a zatim je uslijedila iznimno velika vrućina u dugom ljetnom razdoblju. Cijelo su ljeto dnevne temperature zraka bile iznad 35 °C, bilo je iznimno sušno i vruće i četiri mjeseca nije pala ni kap kiše. U požarima kod Benkovca ili Splita izgorjelo je sve raslinje. Zadar i njegovo šire područje dodatno su zahvatile enormne poplave. U svim su ovim klimatskim nedaćama dodatno stradali i pojedini pčelinjaci.
U svladavanju ovoga nepovoljnog stanja pčelari su se sami snalazili jer pomoći struke − veterinara, agronoma, financijera, šumara, meteorologa i drugih − nije bilo. Nažalost, još uvijek je nema. Pomoć struke u ovakvim bi situacijama morala postojati kao sveobuhvatna strategija koja bi smjesta trebala reagirati s programima.

Postavlja se pitanje kako bi pčelar pojedinac i na temelju kojih kriterija i saznanja mogao odrediti i odabrati potreban način pčelarenja s obzirom na nepogode u 2017. godini. Poslove u pčelarstvu treba obaviti na vrijeme jer se ništa neće dogoditi samo od sebe. Ili, preciznije, kako bismo mogli definirati, nazovimo to vlastitim jamstvom, kojim bismo se trebali služiti pa da se sve na pčelinjaku odvije kako smo mi kao pojedinci zamislili?




Prevencijom do zdravlja kroz pčelarstvo kao izvannastavnu aktivnost


Mirko Čorak
Čovjek koristi pčele da bi mu davale med još od davnih vremena. Prema provedenim znanstvenim istraživanjima pčele su se na Zemlji pojavile prije više od 140 milijuna godina. Egipćani su prvi razumjeli važnost smještaja pčela u košnice. Prve su košnice bile izrađene od isprepletenih grana i trske obložene blatom, bile su cilindrična oblika, a pojavile su se oko 2600 godina prije Krista. S razvojem čovječanstva i pčelarenje je sve više napredovalo. Naime, nakon što je spoznao korist koju može imati od pčela i njihovih proizvoda, čovjek je počeo proučavati njihov način života. Tako je sustavno razvijao nove spoznaje o životu pčelinjih zajednica, čime je unaprijedio tehnologiju i uzgoj pčela radi lakšeg pčelarenja. U posljednje su se vrijeme pojavili određeni problemi u pčelarenju, odnosno pčele sve više izumiru, a uzrok je tomu u velikoj mjeri i ljudski čimbenik. Čovjekov se nemar prema prirodi odrazio i na pčelinje zajednice, pa one nenadano umiru i nestaju.




20. svibnja − Svjetski dan pčela


Milan Kramer
Generalna skupština Ujedinjenih naroda na zasjedanju 20. prosinca 2017. godine usvojila je rezoluciju kojom se 20. svibnja proglašava Svjetskim danom pčela. Svake će godine na ovaj dan pozornost globalne javnosti biti usmjerena na važnost očuvanja pčela i drugih oprašivača. Rezoluciju je poduprlo 115 država članica UN-a, uključujući SAD, Kanadu, Kinu, Rusku Federaciju, Indiju, Brazil, Argentinu, Australiju te sve članice Europske unije.





MEDONOSNO BILJE




Kestenova osa šiškarica



Saša Prđun
Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) nova je invazivna vrsta u Republici Hrvatskoj. To je štetnik koji se prvi put u Europi pojavio 2002. godine u Italiji, a u Hrvatskoj je zabilježen na području Lovrana u svibnju 2010. godine. Dosad je pronađen na gotovo svim lokalitetima gdje postoje sastojine pitomoga kestena. Odrasli su oblici vrlo sitne (oko 3 mm) crne osice (slika 1.) koje izlaze iz šiški uglavnom od polovice lipnja do kraja srpnja (ovisno o temperaturi i nadmorskoj visini). Kestenova osa šiškarica razvija jednu generaciju godišnje, a razmnožava se partenogenezom, s tim da su odrasli oblici poznati samo kao ženke.




Medonosno bilje Jadrana - badem, bajam, mendula, mindul, mjendul


Sinaj Bulimbašić
Pored mnogih travnatih samoniklih zeljastih biljaka koje u priobalju cvjetaju već poslije Nove godine jedna je od značajnijih badem. To je lupinasta listopadna voćka piramidalne krošnje te jakoga i dubokoga korijena koja naraste oko pet metara u visinu. Kora je mladoga debla glatka i sivozelene boje, a kad ostari, postaje hrapava i smeđe boje.




Dvocvjetni šafran (Crocus biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppeet Fürnr.) K. Richt.)


Matija Bučar
U očekivanju zime dobili smo proljeće. Lijeska je procvala, pa uskoro možemo očekivati i vjesnike proljeća. A kakav nam je scenarij pripremila klima u ovoj godini i kako će se to odraziti na pčelarstvo, tek ćemo vidjeti!

Dvocvjetni šafran ili prugasti podlesak vrlo je lijepa proljetnica. Trajnica je to koja iz jajolika gomolja naraste do 10-20 centimetara iznad zemlje. Ima između tri i pet linearnih listova, koji imaju bijelu središnju prugu i povijene rubove. Najčešće ima dva ili tri cvijeta. Ocvijeće je jednostavno, a sastoji se od duge cijevi koja je u gornjem dijelu zvonoliko proširena i urezana na šest slobodnih režnjeva. Cvjetovi su obično bijeli, bez mirisa, bez istaknutih pruga, no u gornjem dijelu često s ljubičastim preljevom. Plodnica je smještena ispod zemlje, a iz nje izlazi dug končast vrat koji završava dugom trodijelnom narančastocrvenom njuškom. Plod je tobolac s tri pretinca i mnogo okruglastih sjemenaka.

 
Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.