Nalazite se na:
Hrvatska pčela 5/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 08 Svibanj 2018
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u svibnju


Darko Vukašinović
Svibanj je mjesec kada su pčelari pretrpani obvezama na pčelinjaku, zajednice su na vrhuncu razvoja, a kada proljeće svojim nepovoljnim i ćudljivim vremenskim prilikama bude poput ovogodišnjega, problemi se utrostručuju. No to nas sve samo podsjeća da je pčelarstvo proizvodnja „pod vedrim nebom” i da se teško može sve u detalje isplanirati te da radove i zahvate treba obavljati sukladno trenutačnoj situaciji. Stoga će ovogodišnji svibanj za većinu pčelara biti jedno novo iskustvo i izazov jer se većina zahvata koji su trebali biti odrađeni tijekom prve polovine travnja nije obavila pravodobno zbog izrazito nestalnog i nepovoljnog vremena, koje se nastavilo nakon neprimjereno niskih temperatura i zakašnjele zime. Takva je situacija uvjetovala da je dio proljetnih razvojnih paša vrlo slabo iskorišten, posebice jake peludne paše lijeske i vrbe. Međutim, isto je tako cvatnja voća dijelom zaustavljena i prolongirana, pa načelno možemo reći da vegetacija znatno kasni u odnosu na prošlu sezonu i teško se možemo voditi lanjskim iskustvima. Ovo kašnjenje ne treba shvatiti kao nekakav ekstrem, ipak je to već viđen scenarij, pa i nekoliko godina unazad. Nepovoljna će se strana ovoga kašnjenja nažalost osjetiti jer su zajednice ipak nedovoljno razvijene za ovo doba, a priroda će buknuti i cvatnja će bilja vrlo kratko trajati.




Važnost trutova u pčelinjoj zajednici


Josip Križ
Trutovi u pčelinjoj zajednici imaju važnu ulogu mužjaka, no to nije njihova jedina funkcija. Budući da se razvijaju iz neoplođenih jaja, trutovi nemaju oca, nego samo majku, djeda i baku. U njihovim stanicama, kao i u njihovoj spermi, nalazi se upola manji broj kromosoma (svega 16), dok matica i pčele radilice u svojim stanicama imaju 32 kromosoma. Dužina tijela jednog truta iznosi između 14 i 17 milimetara, dok mu masa iznosi oko 250 miligrama. Od trenutka kada dostigne spolnu zrelost, između osmoga i četrnaestoga dana starosti, njegova je najvažnija uloga sparivanje s mladom maticom. U svakoj normalnoj pčelinjoj zajednici mora biti od 1000 do 1300 trutova (pa i više). To je daleko veći broj trutova od broja potrebnoga za oplodnju matice, ali i velika sigurnost za maticu da će do oplodnje i doći. Iako se naglašava njihova spolna uloga, trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja s maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost, što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peluda i meda, kao i u sigurnijoj obrani od tuđica. Pčelinja zajednica koja tijekom godine nema trutova ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peluda. U jesen, nakon prestanka unosa nektara u košnicu, ako pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju.






BEE PROTECT u borbi protiv nozemoze i vapnenastog legla


Mihovil Jelčić
Kao pčelar s dugogodišnjim iskustvom želio sam podijeliti svoje iskustvo u borbi s nozemom i vapnenastim leglom. Odlučio sam stoga napisati nešto o nozemozi i problemima koje mi je ta opasna bolest zadavala prošle godine čineći me u konačnici prilično nerentabilnim i zbunjenim pčelarom. Oduvijek sam smatrao da je varoa jedini i glavni krivac za sve nedaće koje pogađaju naše pčelinjake i da sve što se kasnije dogodi ima samo jedan zajednički nazivnik − varou. Danas ne smatram tako jer me prošlogodišnja praksa naučila da razmišljam drugačije!

Da bih počeo pisati bilo što o nozemozi, morat ću najprije o ovoj opakoj bolesti napisati nekoliko uvodnih riječi, koje sam prikupio od raznih stručnjaka u pčelarstvu. Dakle, mikrosporidije su skupina visoko specijaliziranih unutarstaničnih gljivičnih uzročnika te u svome razvojnom ciklusu stvaraju okolišno otporne spore. Mikrosporidije izazivaju bolest u brojnim životinjskim vrstama, a dvije mikrosporidije, Nosema apis i Nosema ceranae, izazivaju bolest kod pčela. Prisutnost mikrosporidija Nosema ceranae, karakterističnih za azijske pčele (Apis ceranae), potvrđena je u Europi na medonosnoj pčeli (Apis mellifera) prije desetak godina.





APITERAPIJA




Med, propolis i ljekovito bilje u potpornoj terapiji čira na želucu



Damir Gregurić
Čir ili vrijed na želucu (lat. ulcus pepticum) oštećenje je koje nastaje na sluznici želuca u obliku ranice kraterastog oblika koja može krvariti, a nastaje kad probavni enzim pepsin počne izjedati tkivo. Nekad se vjerovalo da je ova zdravstvena tegoba posljedica emocionalnog stresa i prezačinjene hrane, no najčešći je uzrok infekcija Gram-negativnom bakterijom Helicobacter pylori (a statistika kaže da je njome inficirana gotovo polovina svjetskog stanovništva!) i negativan učinak određenih lijekova iz skupine nesteroidnih antireumatika, dok su rizični faktori konzumacija alkohola i droge, pušenje te neke virusne bolesti.





ZNANOST



Što uzrokuje gubitke u pčelarstvu?



Ivana Tlak Gajger
Uloga međusobnih utjecaja različitih čimbenika na pčelinju zajednicu postala je glavni obrazac za objašnjavanje masovnih gubitaka u pčelarstvu. Štoviše, isti se obrazac upotrebljava čak i u situacijama kad pojedinačni uzročnik može dovesti do ugibanja zajednice, primjerice kod jakih invazija varoom u netretiranim pčelinjim zajednicama. Kad se govori o uzrocima gubitaka u pčelarstvu, rizični čimbenici mogu djelovati pojedinačno, mogu se međusobno nadopunjavati ili djelovati sinergijski. Budući da se djelovanje nekih pojedinačnih rizičnih čimbenika može pojaviti naglo (primjerice akutno otrovanje pčela pesticidima) ili je pak dugotrajno (primjerice gubitak genske raznolikosti), a s obzirom na životni vijek pčela, potrebno je razlikovati trajanje nepovoljnog utjecaja svakog pojedinačnog čimbenika.

Iako su pčelinje zajednice izložene utjecajima različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika, kao i učestaloj primjeni loše pčelarske prakse, smatra se da je njihovo slabljenje te konačno propadanje posljedica istodobnoga nepovoljnog utjecaja različitih čimbenika. Pretpostavlja se da pojedinačni čimbenik nije štetan za zajednicu, no u kombinaciji s drugim čimbenicima nepovoljni je utjecaj prvog ili više njih povećan. Primjerice, izloženost zdrave pčelinje zajednice subletalnim dozama pesticida ne mora biti pogubna, no ako je njezin imunosni sustav prethodno oslabljen zbog bolesti, tada zajednica može uginuti. Stoga se smatra da je analiziranje višestrukih međuodnosa više rizičnih čimbenika na zajednicu ključno za razumijevanje današnjeg, tzv. profitabilnog pčelarenja praćenog znatnim gubitcima u pčelarstvu, kao i za moguće uspostavljanje održivih strategija zaštite zdravlja pčelinjih zajednica.





Važnost peluda za pčelinju zajednicu


Saša Prđun
Odgovarajuća prehrana osnova je pravilnog razvoja svih članova pčelinje zajednice. Svaki nedostatak u prehrani u ranijoj fazi utječe na kasniji razvoj, i obrnuto. Količina hrane u pčelinjoj zajednici u pozitivnoj je korelaciji s količinom legla i brojem skupljačica. Sastav peluda uvelike ovisi o biljnom izvoru, zemljopisnom podrijetlu, klimi, tipu tla i skupljačkoj aktivnosti.

PELUD
Pelud nije pčelinji proizvod koji pčele sintetiziraju u svom tijelu, nego je to vrlo sitan, odvojiv i prijenosan biljni organ s muškim genetskim naslijeđem. Pelud čine peludna zrnca koja nastaju u peludnicama prašnika. U početku razvoja biljke unutrašnjost peludnica ispunjena je sporogenim staničjem, takozvanim arhesporijem, iz kojeg nastaju matične stanice peludnih zrnaca, a iz svake od njih, redukcijskom diobom, peludna zrnca. Ona su najprije grupirana u tetrade, koje se kasnije raspadaju na pojedinačna zrnca ili monade u obliku kojih se, gotovo u pravilu, pelud rasprostranjuje. Međutim, u nekih biljnih vrsta peludna zrna ostaju trajno vezana u tetrade ili se povezuju u „pakete” od 8, 16 ili 32 zrna koji se nazivaju poliade.





ZANIMLJIVOSTI



Monitoring (praćenje) pojave stršljena žutih nogu (Vespa velutina)



Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
COLOSS, međunarodna neprofitna udruga koja je svoje aktivnosti usmjerila na poboljšanje stanja medonosne pčele i pčelarstva na globalnoj razini i koju sačinjavaju znanstvenici, veterinari savjetodavci i studenti, između ostalih operativnih skupina ima i skupinu koja se bavi novim neprijateljem medonosne pčele na europskom tlu – stršljenom žutih nogu ili azijskim stršljenom (Vespa velutina). Zadatak je te skupine educirati pčelare i širu društvenu zajednicu o biologiji i utjecaju novog predatora na medonosnu pčelu, ali i o njegovu utjecaju na bioraznolikost entomofaune na područjima po kojima se dosad raširio. Trenutačno je jedna od najvažnijih aktivnosti ove radne skupine COLOSS-a za hrvatske pčelare praćenje širenja stršljena Vespa velutina po Europi te uspostava lokalnih mreža za praćenje u područjima na kojima se očekuje dolazak ove invazivne predatorske vrste. (Slika 1.)

Naime, prošle je godine u susjednoj Italiji zabilježeno širenje ovog neprijatelja pčela i na jadransku obalu u okolici Venecije. U proljeće, kad se pokrenu sparene ženke matice, očekuje se njegovo napredovanje dalje na istok, tj. prema Sloveniji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je najizloženija Istra, pa mislimo da bi se upravo na tom području ovog proljeća trebalo početi s uspostavom mreže za monitoring.





Mikoriza u službi pčelarstva



Vesna Pereković Bučar



U pčelarskoj praksi nije strana pojava cvatnje medonosnog bilja bez efekta medenja, pa se uzrok tomu uglavnom traži u trenutačnim klimatskim neprilikama, eventualnom kasnom mrazu ili lošoj zimi. Međutim, rijetko se razmišlja o nedostacima u tlu. Naime, prehranu biljke potpomaže čitavo carstvo mikroorganizama i gljiva, pa se možemo s pravom zapitati može li baš taj živi dio tla biti uzrok medenja ili njegove odsutnosti.

Život biljaka često promatramo kroz rast i razvoj njihovih stabljika, lišća i plodova te korijenja, koje ih pričvršćuje za tlo i iz njega im osigurava hranjive tvari i vodu nužne za rast. Iako ljudi na prvi pogled vide biljke kao zasebne jedinke, iz podzemne su perspektive njihovi životi mnogo isprepleteniji. Njihovo je korijenje međusobno umreženo i intenzivno komunicira, pa tako jedna biljka ima znatan utjecaj na drugu. Osim vanjskih čimbenika, poput vlage, hranjivih soli, tipa tla i načina njegove obrade, važni su i organizmi u tlu. Tlo nije mrtvi skup minerala i organskih tvari u kojem biljka mehanički uzima hranjive tvari i vodu, nego mjesto u kojem buja život. U tlu su najzastupljeniji mikroorganizmi (približno milijarda njih u gramu plodnog tla), od kojih mnogi imaju vrlo povoljan utjecaj na biljke. Među njima ima bakterija, algi i gljiva. Neke od njih žive u simbiozama s biljkama, u korijenju ili na vanjskoj strani korijena, a druge žive samostalno, no u intenzivnim odnosima s korijenjem susjednih biljaka. Neke preferiraju određene porodice biljaka, dok su druge rasprostranjene u većini biljaka. Gljive uspostavljaju simbiotske zajednice, takozvane mikorize, s više od 90 posto biljnih vrsta. Tako pomažu biljkama u bržem i učinkovitijem usvajanju vode i mineralnih tvari iz tla, a zauzvrat od biljaka uzimaju gotovu organsku hranu koju biljke stvaraju procesom fotosinteze.





GOSPODARSTVO



Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor u Europskoj uniji



Zdenko Franić
Europska je agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Agency, EFSA) 28. veljače 2018. godine izdala službeno priopćenje za javnost u kojem se potvrđuje da neonikotinoidi, najrašireniji insekticidi na svijetu, predstavljaju velik rizik za pčele, kako medonosne tako i solitarne.

Neonikotinoidi su vrsta insekticida sistemskog djelovanja koji utječu na središnji živčani sustav insekata uzrokujući paralizu i smrt. Sjeme se često tvornički oblaže aktivnim supstancijama koje sadržavaju neonikotinoide kako bi se zaštitilo prilikom sijanja u zemlju, pa poljoprivrednik ne mora razmišljati o dodatnim mjerama zaštite.

Nakon što sjeme proklije, insekticid se širi kroz biljku tijekom njezina rasta čuvajući ga od štetnika. No aktivna je tvar prisutna u i nektaru i peludu, što znači da s njom u kontakt neizbježno dolaze i oprašivači. U znanstvenoj su publicistici već i prije objavljene brojne studije koje su pokazale da izlaganje neonikotinoidima pri subletalnim dozama1 može imati brojne negativne učinke na zdravlje pčela i pčelinjih kolonija. Očekivano, proizvođači i zastupnici sredstava za zaštitu bilja umanjivali su i osporavali rezultate ovih istraživanja, baš kao i ovo najnovije, na čijem je temelju Europska agencija za sigurnost hrane izdala priopćenje za javnost. Česte su bile i formalne tužbe za klevetu vezane uz tvrdnje i napise o štetnosti nikotinoida za pčele.





KONFERENCIJA



U Novom Vinodolskom održana 8. Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda



Gordana Hegić
U petak 6. travnja 2018. godine u Novom Vinodolskom održana je 8. Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda, s posebnim naglaskom na institucionalnu zaštitu kvalitete. Konferencija, koja je već postala tradicionalna, iz godine u godinu postaje sve bolja obrađujući aktualne teme i probleme u pčelarskoj proizvodnji; a kada dobijemo odgovore na postavljena pitanja, u raspravi se uvijek otvaraju nove teme i dileme kao i nova pitanja, na koja tek treba dati smjernice i odgovore. Zbog toga s nestrpljenjem očekujemo sljedeću konferenciju, konferenciju koja svake godine uz iznimno zanimljiva predavanja i predavače pruža i mogućnost rasprave među sudionicima te razmjenu novih iskustava i znanstvenih spoznaja.






VETERANI PČELARSTVA



Teta Anka pčelari s 84 godine na plećima!


Mirko Crnčević
Premda su joj već 84 godine, gospođa Anka Županović iz Poljica na otoku Hvaru još je uvijek vrlo vitalna i, po svemu sudeći, najstarija je hrvatska pčelarica. Ona se potpuno samostalno na predjelu Grahovišća marljivo brine o svojih 35 košnica, ne predaje se te usprkos klimatskim i drugim nedaćama proizvodi kvalitetan med od izvornoga mediteranskog bilja. Mnogi kažu da je ova žena zbog svega toga zaslužila veliko priznanje, a mi smo ju posjetili da bismo iz prve ruke doznali otkud joj tolika ljubav prema pčelama i kad se ona zapravo začela.

− Život je tako htio. Rodom sam iz Dobrinča pokraj Medovog doca, mjesta poznatoga upravo po pčelama i medu, kako mu i samo ime govori. Sretna je okolnost da sam imala od koga učiti jer je moj pokojni ujak Toma Granić također bio pčelar. A kad nešto zavoliš od malih nogu, to se lako ne zaboravlja. Nakon udaje za svoga pokojnoga supruga Matiju (1957.) tu sam ljubav, uz ujakovu pomoć, prenijela na škoj. A zašto i ne bih kad su tada cijela Poljica podsjećala na lancun „cvita od umendula”. Bilo je lavande, kadulje, ružmarina, vrijeska i raznoga drugog medonosnog bilja – govori teta Anka.






REPORTAŽA



Sajamska sezona završila je odličnim 15. Pčelarskim danima u Vinkovcima



Vedran Lesjak
Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije organizirao je 15. Pčelarske dane u Vinkovcima, i to 16. i 17. ožujka u dvorani „Barun Trenk”. Pčelarski su dani međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda te znanstveno-stručni skup, a svake godine privuku velik broj zaljubljenika u pčelarstvo i pčelarske proizvode.
Na otvorenju se okupio znatan broj pčelara i njihovih prijatelja te uvaženih gostiju iz upravnih odjela Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije, a otvorenju je prisustvovao i predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Jubilarne 15. Pčelarske dane otvorio je gradonačelnik Grada Vinkovaca gospodin Ivan Bosančić. Nakon otvorenja i prigodnoga kulturno-umjetničkog programa uslijedio je obilazak štandova.





MEDONOSNO BILJE



Zečevac (Crepis sancta (L.) Babc.)


Matija Bučar
Zečevac pripada velikom rodu nazvanom dimak (Crepis), koji ima više od 200 vrsta (svojti). U Hrvatskoj su prisutne 22 vrste i velik broj prijelaznih oblika. Zečevac raste uz putove, na kamenitim i travnatim mjestima, u voćnjacima, vinogradima, maslinicima, posebice na južnodalmatinskim otocima. To je biljka propusnih, skeletnih, pjeskovitih i dobro prozračenih tala.

Zečevac (Crepis sancta) galvočika je visoka do 50 centimetara s prizemnom rozetom sastavljenom od dugoljastih, duboko perasto urezanih listova s velikim terminalnim režnjem. Prizemna se rozeta počinje razvijati krajem jeseni, a biljka cvate u rano proljeće. Stabljika joj je u gornjem dijelu razgranjena, a na vršcima se nalaze žute cvjetne glavice. Listići involukruma složeni su u dva reda. Kunadra je bijela (dlačice koje raznose roške, sjemenke) i slična je kunadri maslačka.

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.