Nalazite se na:
Hrvatska pčela 6/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 05 Lipanj 2018
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u lipnju


Darko Vukašinović
Za nas je još jedna bagremova paša i početkom lipnja pčelari uglavnom zbrajaju dojmove ili završavaju vrcanja bagremova meda u područjima gdje bagrem dolazi nešto kasnije. Poprilično je teško donijeti neku generalnu ocjenu za ovu sezonu bagremove paše jer ju je obilježila velika raznolikost u prinosima u pojedinim regijama, pa čak i na ponekim mikrolokacijama. Važno je ne srljati s vrcanjem dok je vlaga u medu još uvijek visoka jer se u protivnom takav med može s vremenom ukiseliti. U jurnjavi za sortnim medovima izgubila se negdje vrijednost meda koji je zreo i poklopljen u potpunosti, a jedino takav med ima u sebi sve one sastojke zbog kojih nosi status „hrana i lijek”. Zato se svi oni koji nisu uspjeli dobiti sortan bagremov med, već se tu umiješalo još ponešto, ne trebaju brinuti jer je i to itekako kvalitetan i dobar med. Nepravedno otkupljivači ruše cijenu takvog meda jer za to nema opravdanja. Sad će, već uobičajeno, krenuti špekulacije o prinosima i cijenama meda − scenarij kakav smo već mnogo puta vidjeli. Kad i po kojoj cijeni prodati med − individualna je odluka svakog pojedinca, no načelno rečeno, ne treba brzati prije nego što se završi sezona medobranja. Pojedini se pčelari hvale da je bagremova paša opravdala naziv glavne paše, no isto se tako mogu čuti i razočaravajući komentari na ovu sezonu.




Zamjena pčelinje matice


Josip Križ
Kada pčelar donese odluku da zamijeni matice na pčelinjaku kupnjom od uzgajivača matica, očekuje da ta zamjena bude potpuno uspješna. Ako se to kojim slučajem ne ostvari (a često se ne ostvari), pčelar bude razočaran, ljuti se na uzgajivača i uvijek ga smatra glavnim krivcem za neuspjeh. Velik broj pčelara pritom zanemaruju biološke zakonitosti te biologiju i fiziologiju pčela i pčelinje zajednice kao cjeline. Iz pčelarske literature doznajemo o mnogim načinima zamjene i dodavanja matica, ovisno o uvjetima u kojima se te radnje obavljaju, a sami uvjeti mogu biti povoljni ili nepovoljni, što ovisi o biološkom stanju pčelinje zajednice (duže vrijeme bez matice, lažna matica, trutuša itd.) te o vanjskim čimbenicima (pašnim prilikama, vremenskim prilikama i neprilikama te o samome godišnjem dobu).
 
Svaka pčelinja zajednica mora biti pravilno pripremljena za uspješnu zamjenu matice. Kao prvo, iz pčelinje zajednice treba ukloniti maticu koju mijenjamo, ali tako da je ta zajednica obezmatičena najmanje šest sati, no ne duže od dva dana. Naime,  bude li duže, pčele će početi izvlačiti matičnjake, a u toj će situaciji prihvaćanje dodane mlade matice biti vrlo upitno i jako problematično. Ako dođe do neke vremenske nepogode, zajednicu treba pažljivo pregledati, a povučene matičnjake ukloniti. Sve ovo treba oprezno raditi, bez prevelikoga dimljenja i lupanja te treba što pažljivije raditi s okvirima. Ako je pčelinja zajednica duže vremena bez matice i ako su već počele djelovati lažne matice, postupak samog dodavanja postaje jako složen. Ako se pojave lažne matice, tada treba istresti sve pčele s okvira i te okvire ne vraćati u tu košnicu, nego ih treba jednostavno pretopiti, a iz drugih košnica treba dodati leglo bez pčela. Isto tako treba natresti dosta mladih pčela iz drugih košnica. Predvečer takvu košnicu treba dobro prihraniti, a drugi dan dodati maticu u kavezu, ali ne otvarati onaj prolaz za maticu gdje se nalazi pogača, već ga treba otvoriti tek sljedeći dan da pčele počnu polako otvarati prolaz za maticu.




Debljina satonoše u Farrarovoj i LR košnici


Dražen Špančić
Pčelar sam praktičar koji šesnaest godina pčelari standardnom LR košnicom. Od samog sam početka naslijedio sve njezine standardne dimenzije, kojih se pridržavam i danas. Za moj pojam, LR ima savršenu dubinu okvira za sve suvremene tehnologije koje se primjenjuju u pčelarstvu. Novije me je vrijeme navelo da uz LR počnem primjenjivati tehnologiju rada Farrarovom košnicom, koja me također fascinira. Kombinacija ovih dvaju tipova košnica savršeno odgovara načinu na koji pčelarim, od bržeg zrenja meda u polunastavku, bržeg prelaska pčela iz plodišta u mediše, brže gradnje satnih osnova, do burnijeg proljetnog razvoja… Prednost je Farrarove košnice prilikom uzimljavanja, lakša je manipulacija lakšim Farrarovim medištima, tu je i rad s nastavcima, a ne s okvirima, i slično. Naravno, mogao bih pisati još dugo o prednostima i nedostacima ovih tipova košnica, no ovaj tekst nisam posvetio tomu.

Svima nam je jasno da su standardi ovih košnica davno napisani i zaštićeni te da se proizvođači košnica godinama drže originalnih dimenzija, no usudio bih se napisati da sam ipak otkrio nedostatke, koje ću opisati.




Načini primjene veterinarskomedicinskih proizvoda za kontroliranje varooze


Krešimir Matanović, Ivana Tlak Gajger
Varoozu uzrokuje nametnička grinja Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se njihovom hemolimfom, dok se razvojni oblici grinja hrane hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, ona postupno slabi, pa ako nije tretirana akaricidima, može uginuti. Odnos nametničke grinje V. destructor i nosioca, zajednice medonosne pčele, kao socijalnih kukaca, uključuje dvije razine parazitizma: odnos nametnika i pojedinačne pčele te odnos nametnika i cjelokupne zajednice. Sišući hemolimfu odraslih pčela, pčelinjih ličinaka i kukuljica, V. destructor uzrokuje smanjenu otpornost i vitalnost, a katkad i uginuće invadiranih jedinki. Utvrđeno je da pčelinja zajednica koja nije tretirana akaricidima sigurno ugiba iste godine ili za nekoliko godina, a što ovisi o stupnju invadiranosti varoom, o režimu tretiranja pčelinje zajednice prethodne godine te o prisutnosti drugih uzročnika bolesti.




APITERAPIJA



Pčelinji proizvodi kao pomoć u terapiji ulceroznoga kolitisa



Ivana Gobin
Ulcerozni kolitis podrazumijeva upalnu bolest crijeva koja najčešće zahvaća završni dio debelog crijeva (kolona) i rektum. Uzrokuje čireve na sluznici rektuma i debelog crijeva, što dovodi do bolova u trbuhu, proljeva, često pomiješanoga s krvlju, te gubitka tjelesne mase. Ova se bolest liječi protuupalnim lijekovima, imunosupresijom i biološkom terapijom koja ciljano djeluje na dijelove imunosnog odgovora bolesnika. Treba istaknuti da ova bolest nije izlječiva, nego bi se terapijom i pravilnom prehranom njezini simptomi trebali držati pod kontrolom. Iako nema sigurnih dokaza da neka hrana pogoršava ulcerozni kolitis, mnogi bolesnici povezuju određenu vrste hrane s pogoršanjem svoje bolesti. Prehrana bolesnika trebala bi biti kalorijski dobro balansirana, a hranu koju se dobro ne podnosi trebalo bi izbjegavati. Oboljeli od ulceroznog kolitisa koji imaju česte grčevite bolove i proljeve trebali bi izbjegavati konzumaciju svježeg voća i povrća, kofeina, gaziranih pića i proizvoda s dodatkom sorbitola (zamjene za šećer). Poznato je da se pčelinji proizvodi, med i propolis, mogu rabiti kao pomoć u terapiji upalnih bolesti crijeva, uključujući i ulcerozni kolitis. Nedavna znanstvena istraživanja pokazuju njihov blagotvoran učinak, no potrebna su daljnja istraživanja da bi se detaljnije istražio mehanizam njihova djelovanja.




ZANIMLJIVOSTI



Invazija pčela



Ivo Aščić
Natječajem za izradu likovnih i grafičkih rješenja prigodnih poštanskih maraka Republike Hrvatske za 2019. godinu hrvatski nacionalni poštanski operator predvidio je i izdavanje maraka s motivima medonosne pčele. Tri marke u tradicionalnoj seriji maraka hrvatske faune trebale bi prikazivati radilicu, maticu i truta. Ako je suditi po dosadašnjim izdanjima iz iste serije, marke će osim u arcima biti izdane i u karnetima, a uobičajeno će na prvi dan proljeća 2019. biti tiskane i omotnice prvoga dana (FDC), maksimum-karte i karneti. Prigodni žig prvoga dana također je sastavni proizvod prilikom novih izdanja. Zbog popularnosti među filatelistima marke iz ove serije tiskaju se u nešto većoj nakladi od većine drugih prigodnih maraka.




Bjelovarski pčelari posjetili austrijske



Ankica Dušević
U organizaciji Veleposlanstva Republike Austrije, Grada Bjelovara i Pčelarske udruge „Bilogora” iz Bjelovara 19. i 20. travnja organizirano je dvodnevno stručno putovanje pčelara u Gornju Austriju. Domaćin nam je bio gospodine Franz Neubacher, predstavnik Poljoprivredne komore Gornje Austrije.

Prvog smo dana najprije posjetili Bienen paradies, biopčelarstvo u mjestu Mondsee. Gospodin Neubauer se s cijelom obitelji bavi ekološkim uzgojem žitarica (starih sorti) te pčelarstvom. U prizemlju kuće ima osiguran prostor za stručna predavanja (kapaciteta 50 osoba), vrcaonicu, prostor za izradu proizvoda na bazi meda, punionicu i trgovinu. Ima 80 košnica i proizvede 60 kilograma meda po košnici, dakle 4800 kilograma meda godišnje. Osim meda, proizvodi i matice. Od vrsta ima šumski i cvjetni med, dok med od repice upotrebljava u proizvodnji proizvoda od meda. Iz austrijskoga nacionalnog pčelarskog programa pčelari mogu za pčelarsku opremu koja im je potrebna povući 40 posto utrošenog iznosa ako se kupljena oprema nalazi na službenom popisu. Dvorana za predavanja namijenjena je skupinama koje dolaze u obilazak. Posjet se naplaćuje četiri eura po osobi.

Posjetili smo i Pčelarski savez Gornje Austrije. Oni su gospodarski subjekt i financijski su samostalni. Imaju 13 zaposlenih, administraciju, pčelarstvo, trgovinu, laboratorij i centar za naobrazbu. U udruženju imaju 242 udruge koje imaju od tri do 15 članova. Postoji i savez profesionalnih pčelara, koji moraju imati više od 50 košnica. Članstvo u ovom savezu nije obavezno, ali ako žele koristiti poticaje iz nacionalnoga pčelarskog programa, pčelari moraju biti njegovi članovi. Savez se bavi zakonodavnim okvirima pčelarstva i politikom pčelarstva na nacionalnoj razini. Svaka pokrajina ima pokrajinski pčelarski savez, koji imaju svoje posebnosti u reguliranju pčelarenja na svom području.




Medenje kadulje


Željko Troskot
Ove je godine kadulja procvjetala punih 14 dana kasnije nego 2017., što je bilo dobro jer su se pčelinja društva dobro razvila, na osam i više okvira legla s jednom maticom. Područje uz Vransko jezero te na potezu od Kakme do Vrane ispod Petrima obilazio sam 28. travnja, kad još nisu bili otvoreni svi cvjetovi, te 4. svibnja, kad je sve bilo u punom cvatu. Kontrolirao sam mogući nektar u dnu čaške guleći cvjetove iz klasa, ali je dno cvijeta bilo potpuno suho, bez naznake nektara. Pčele uopće nisu posjećivale cvjetove kadulje. I ostale sam dane obilazio kadulju na tom području, ali pčele nisu išle na njezin cvijet. Pišem 6. svibnja. Sve ovo ne mora značiti da do kraja cvjetanja kadulja neće mediti na ovom ili na drugim područjima. Godinama slušam prijatelje pčelare kako mi pričaju o svakojakim problemima vezanima uz kadulju. Uglavnom su te priče slične. Nisu se pčele razvile s jednom maticom do paše ili kadulja ponovno ne medi. To postaje svojevrsna rutina iz koje, čini se, nema laganog i uspješnog izlaza. Istina, i sama spoznaja da nam je stanje s kaduljom takvo obeshrabruje. A koja je najbolja moguća pomoć da se stanje prebrodi, osim selidbe? Nema je. Selidba da, ali onda nema meda od kadulje. Tu smo, i što ćemo sad? Neki će se odmah odseliti, a neki će pričati priče o stanju s kaduljom i oko nje, čekajući da zamedi.


    

REPORTAŽA



Medena dolina



Mladen Stubljar
Nema u Kutjevu do loze, do vina, do graševine, pa su i ovoga proljeća, u pravom ljetnom ugođaju visokih temperatura, sađeni novi vinogradi na obroncima Krndije i Papuka. Samo je na novim površinama na Venju, na nadmorskoj visini od 350 metara, čuveni vinar Ivo Enjingi zasadio više od 80.000 loza na novih desetak hektara. A s Venja se pruža sjajan pogled i na vinograde, ali i na Zlatnu dolinu (Valis aurea), koja se u svibnju iznimno pozlatila od rascvjetane uljane repice. Silno su velike površine pod uljanom repicom, pravo more uljane repice, koju ponajviše sadi „Kutjevo”, a u njemu, poput malih otoka, prikolice pune košnica. Kutjevački pčelari odlično surađuju s „Kutjevom”, što nam potvrđuje direktor vinogradarstva Josip Vitez, ali i pčelari Danko i Snježana Egner, koji na svom OPG-u proizvode isključivo med, između ostaloga i od uljane repice. Imaju 180 košnica stacioniranih u Gradištu, osam kilometara od Kutjeva. Njihova prikolica za selidbu sa 60 košnica „usidrena” je usred zlatnih površina i pčele su u silnom poslu. I sve izgleda kao da će ovo biti odlična godina za med od uljane repice, koji nekako u nas prolazi ispod radara, iako ima svoje pozitivne atribute, primjerice kod probavnih smetnji, zatvora ili za poboljšanje imuniteta. Ipak, mnogi ga, pa i supružnici Egner, ponajviše upotrebljavaju za pripremu pogača za pčelinju prihranu.




VETERANI PČELARSTVA



Ivo Banovčić iz Davora, čovjek s 81 godinom pčelarskog staža



Vjekoslav Hudolin
Devedesetjednogodišnji Ivo Banovčić iz Davora (sela u novogradiškoj Posavini poznatoga po književniku i prosvjetitelju Matiji Antunu Relkoviću, kiparu i medaljeru Ivi Kerdiću, nogometašu Ivici Oliću, ali i po stotinama riječnih lađara) pčelari osamdeset jednu godinu. S toliko godina i po toliko dugom druženju s pčelama vjerojatno je najstariji pčelar u Brodsko-posavskoj županiji, pa i šire. U pčelarstvo se kao dječak zaljubio uz oca, a kad je imao samo deset godina, dobio je prvu košnicu od tada poznatog i priznatog pčelara Matije Trusića iz obližnjeg sela Štivice.




MEDONOSNO BILJE



Maklen (Acer monspessulanum L.)


Matija Bučar
Maklen je grm ili drvo visoko do osam metara (iako katkad i do petnaest). Krošnja mu je okruglasta i gusta, a kora debela i pepeljaste do smeđosive boje; dugo ostaje glatka, no u kasnijoj dobi postaje tamnija te mrežasto raspucana. Korijenski se sustav maklena prilagođava vrlo plitkim tlima, no korijenje dobro prodire u pukotine stijena. Listovi su mu dugi, trolapi, nasuprotni, jednostavni, kožasti i goli. Odozgo su tamnozeleni i sjajni, a odozdo modrikasto zeleni. Cvjetovi su u rjeđim paštitastim cvatovima, koji su u početku uspravni, a kasnije viseći. Žućkasto zelene su boje i pojavljuju se tijekom i nakon listanja. Plod je okriljeni okrugli pucavac, a u zrelom se stanju raspada u dvije sitne perutke.

 
Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.