Nalazite se na:
Hrvatska pčela 9/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Srijeda, 12 Rujan 2018
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u rujnu

Darko Vukašinović
U rujnu dolazi do primjetnog skraćenja dana, osjetan je i pad i dnevne i noćne temperature, a i pčele ujutro sve kasnije kreću na izlet, koji prestaje već u popodnevnim satima. Pomalo nestaju „brade” s leta naših košnica, a čak je i laiku vidljivo da se brojnost zajednica smanjuje. Pčele su sve sklonije „propoliziranju” dijelova košnica. Dnevni temperaturni maksimumi obično ne prelaze 25 °C, i to obično tijekom razdoblja suhog i ugodnog vremena koje se u narodu naziva bablje ili miholjsko ljeto. Sve to pokazuje da nam se jesen, ona kalendarska, opasno približila. Istjerivanje trutova iz zajednica prvi je znak da se naše zajednice spremaju za nadolazeću jesen. Premda će neki reći da pravog ljeta nije ni bilo jer je, osobito u njegovu središnjem dijelu, bilo neuobičajeno mnogo kišnih dana, uz prve jutarnje magle stvara se dojam da je jesen već tu. Prave vrućine nastupile su tek početkom kolovoza, ali su noći ipak ostale donekle svježe. Ono što je za pčelarsku populaciju interesantno jest to da je većina medonosnog bilja koje cvate tijekom ljeta nešto ranije ocvala. Posebice je to bilo vidljivo kod cvatova zlatošipke, a i cvatnja suncokreta malo je gdje potrajala i provukla se u kolovoz. Obilnija vlaga u početku je omogućila da vegetacija buja i zajednice su se lijepo razvijale na unosima iz prirode, stvarajući i solidne viškove.



Okvir u košnici


Rade Kostadinović
Prostor u košnici između dvaju susjednih okvira naziva se međuokvirni razmak ili ulica, a u njoj obitavaju svi članovi pčelinje zajednice i obavljaju svoje radne aktivnosti. U aktivnoj sezoni to su deseci tisuća pčela radilica, oko tisuću trutova i u pravilu jedna matica. U prirodnom staništu, vrškari, pletari ili bilo gdje gdje pčele slobodno izgrađuju saće ovaj razmak iznosi oko 12 mm i omogućava prolaz i rad pčelama koje su zaposlene na susjednim okvirima (v. sliku), nesenje jaja matici te prolaz trutovima.




Pripreme za uspješno zimovanje

Josip Križ
Došlo je vrijeme da pripremimo zajednice za zimovanje. Dobro nam je znano da će nam zajednice u rano proljeće biti onakve kakve su nam u kolovozu ako sve napravimo na vrijeme, to jest ako im osiguramo dovoljno hrane za zimu, ako ih na vrijeme očistimo od varoe i ako im osiguramo mir. Neću nabrajati aktivne tvari ili imena VMP-ova jer su ona poznata, samo ih treba primijeniti u pravo vrijeme i na pravome mjestu jer ako se sredstva upotrijebe napamet i ne stave u pravo vrijeme i na pravo mjesto, njihova će učinkovitost sigurno izostati, a time i uspjeh same primjene. Ova je godina bila idealna za razvoj varoe (ne odviše visoke temperature, visoka vlaga zraka, gotovo nikakvo rojenje…). Ne znam hoće li oni koji nisu reagirali polovicom srpnja sad imati što tretirati jer će invazija napraviti svoje, a onda će opet biti kriva sredstva kao neučinkovita, a pčelari su zaspali iako je dugo razdoblje bilo bespašno i s gotovo idealnim vremenom da se tretman odradi kako treba.



APITERAPIJA

Učinak meda na seboroični dermatitis i kroničnu prhut


Gabrijela Begić, Ivana Gobin
Seboroični dermatitis je upala dijelova kože koji su bogati žlijezdama lojnicama, a kao što su vlasište, područje oko nosa i usta, iza uha, područje pazuha ili gornji dio prsa. Karakteristični su simptomi pojačano ljuštenje vlasišta, odnosno pojava prhuti, svrbež i crvenilo različitog intenziteta, od kratkotrajnih prolaznih promjena do teških kliničkih oblika. Iako vrlo česta pojava u populaciji, pravi uzrok bolesti još uvijek nije jasan. Oboljenje zahvaća sve dobne skupine, od dojenčadi do tri mjeseca (tjemenica) do osoba starije životne dobi. Seboroični se dermatitis vrlo često razvije u problem koji prati osobu kroz život uz beskonačne cikluse razbuktavanja i smirivanja simptoma. Lijekovi i pripravci koji se propisuju, od protugljivičnih masti i proizvoda sa sumporom do kortikosteroidnih losiona mogu olakšati i smanjiti simptome. Budući da su nuspojave u obliku stanjivanja kože česte kod dugotrajne uporabe ovih lijekova, sve se više pozornosti posvećuje prevenciji razbuktavanja simptoma i uporabi prirodnih tretmana protiv seboroičnoga dermatitisa. Iako „narodna medicina” već odavno zna, danas su i znanstvena istraživanja potvrdila da med ima snažan potencijal za rješavanje problema seboroičnoga dermatitisa i kronične prhuti, koja je kontinuirana pojava unutar ove bolesti.




ZNANOST


Pčele, matematika i informatika


Zdenko Franić
Trenutak kada su ljudi „izumili” nulu bio je presudan za razvoj matematike i znanosti, a posljedično i za razvoj naše suvremene, tehnološki napredne kulture. Djeca tek oko četvrte godine počinju razumijevati da je „ništa”, odnosno prazan skup, manji od „nečega”, primjerice jedinice. Znanstvenici su stoga dugo smatrali da je koncept „ničega”, kao numeričke veličine, izvan dosega spoznaje bilo koje životinje. Međutim, nedavne su studije pokazale da ljudi nisu jedina vrsta koja „ništa” smatra brojem. Koncept nule razumiju majmuni i neke ptice (papige), a sada su znanstvenici dokazali da se u ovaj klub vrsnih matematičara svrstavaju i pčele.




ZANIMLJIVOSTI



Prilog povijesti pčelarstva na području Turopolja


Damir Mudrinjak
Najstariji zapis o pčelarstvu na području Turopolja nastao je 1270. u Želinu (u Ribnici kraj Novog Čiča). Tada je, povodom biskupova zahtijevanja da se crkvena desetina plaća samo u novcu, o sporu vođena rasprava. Na kraju je odlučeno da se iznimno desetina od pčelarenja plaća u naturi. Prema registrima desetina iz XV. i XVI. st. vidljivo je da je držanje pčela kod turopoljskih kmetova bilo znatno. Više od 150 kmetova početkom XVI. st. imalo je ukupno više od 600 košnica. Zbog monopolističkog položaja hrvatskog plemstva, jer je kmetovima kupnja i prodaja meda i voska odlukom Sabora bila zabranjena, trgovina medom i voskom bila je ograničena.



Marke u čast pčelarske udruge

Ivo Aščić
Članstvo u različitim strukovnim udrugama od vrlo je velike važnosti i za fizičke i za pravne osobe koje prije svega žele zaštititi svoje probitke, uvjerenja i ciljeve iz različitih područja, bez namjere stjecanja dobiti. I pčelarstvo ima više relativno mladih strukovnih udruga, kako na nacionalnim tako i na međunarodnim razinama.




REAGIRANJE



Treba li nam oznaka Med hrvatskih pčelinjaka?


Dražen Lušić
Informacija o donošenju izmijenjenih Uvjeta za dobrovoljno označavanje meda znakom Med hrvatskih pčelinjaka (u daljnjem tekstu: izmijenjeni Uvjeti) prošla je prilično nezamjetno u hrvatskoj pčelarskoj javnosti. Informaciju o tome Hrvatski pčelarski savez objavio je na svojim mrežnim stranicama 3. srpnja 2018. Pritom je objavljeno da je Upravno vijeće Hrvatske poljoprivredne agencije izmijenjene Uvjete donijelo na svojoj 26. sjednici, održanoj 28. svibnja 2018. Uz objavu su priloženi i dokumenti: izmijenjeni Uvjeti za dobrovoljno označavanje meda znakom Med hrvatskih pčelinjaka i prateći Zahtjev za korištenje znaka Med hrvatskih pčelinjaka.

Nakon provedene analize predmetnih dokumenta, stekao se dojam da je predmet ozbiljan i da zaslužuje bolje promišljanje o sadržaju izmijenjenih Uvjeta, ali i svega onoga što se njime željelo postići. Treba jasno reći da je ideja o uspostavi jednoga takvog standarda zaista za pohvalu. Međutim, mehanizmi kojima se on osigurava ostavljaju mnogo neodgovorenih pitanja.



Polemika

Mirko Almaši
Nakon dugog razmišljanja skupio sam hrabrosti osvrnuti se na tekst poštovanoga kolumnista „Hrvatske pčele”, gospodina Nenada Strižaka, objavljenoga u kolumni navedenoga časopisa (br. 5), i to na tekst: „Izbor predsjednika bio je najjednostavniji jer je za tu funkciju bio samo jedan kandidat. Ali zato za Nadzorni odbor i prvotno za Časni sud − biraj narode! Vjerojatno po logici da se uhvati funkcija koja se bilježi i uvažava, a ne zahtijeva previše napora! Slično po ponašanju tročlanih pčelarskih udruga pri okupljanju u lokalnoj birtiji...”

   


REPORTAŽA


Mališani s otoka sunca starijima poručuju: „spasite pčele!”


Mirko Crnčević
Slikarica Marinka Radež iz Dola Svete Marije na otoku Hvaru svjesna je posljedica smanjenja brojnosti malih oprašivača, ali isto tako zna da su pčele jedini kukci na svijetu koji proizvode hranu za ljude. One med na isti način stvaraju već više od 150 milijuna godina, a on je općenito jedna od najsigurnijih namirnica jer većina opasnih bakterija uopće ne može živjeti u njemu. No u Marinkinu je vrtu na rubu šume sve manje pčela, nema više ni gundelja, bubamare su postale prava rijetkost, a ni lavanda više nije puna leptira. Naravno, upitala se zašto i odlučila reagirati.




Pčelarstvo Pelješca

Ivan Eberhart
Ljetujući u mjestu Janjina na poluotoku Pelješcu, po svom sam starom običaju stupio u kontakt s pčelarima ovoga kraja. Pelješac je drugi po veličini hrvatski poluotok, a nalazi se na jugu Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. On je najduži dalmatinski poluotok i dobro je razveden, s uvalama punima plaža, a istodobno je i šumovit. Pri sakupljanju podataka pomogao mi je gospodin Damir Lozina, koji živi u Splitu, ali je rođen u Janjini i neizmjerno voli ovaj kraj.



Odbjegli roj pčela formirao zajednicu u prozoru

Vjeko Hudolin
Pčele su stvorile jako društvo, izgradile prirodno saće, zametnule leglo, nakupile peluda, ali ne bi prezimile u tim nesigurnim uvjetima − kaže pčelar Marko Stanić, zbog čega ih je premjestio u klasičnu košnicu.

− Svakako sam dosad skidao rojeve i formirana pčelinja društva s drveća na visini i od 15 metara, izvlačio sam pčele i med iz dimnjaka, iz drveta i panjeva, ali dosad nisam imao ovakav slučaj: jedno se pčelinje društvo udomilo u prozoru kuće u kojoj trenutačno nitko ne stanuje − priča Marko Stanić, novogradiški pčelar koji ima stotinjak pčelinjih zajednica u Donjim Bogićevcima, dok bez ikakve zaštitne opreme skida jedno po jedno prirodno saće koje su pčele same izgradile.



MEDONOSNO BILJE



Medonosno bilje jadranskog priobalja - Ružmarin (Rosmarinus officinalis)


Sinaj Bulimbašić
Ružmarin (ruzmarin, rozmarin, lužmarin, žmurod, zimorad) je veoma omiljena biljka još od antičkih vremena kada je dobio ime "princ aromatičnog bilja", odnosno od vremena kada j bio posvećen božici ljepote i ljubavi, prelijepoj Afroditi, a ona ga je posijala kao sjeme ljubavi i ljepote.

Ružmarin je zimzeleni razgranati grm, koji može narasti i do tri metra visine, ljubi sunčane kamenite predjele uz more, a samo ime dobio je od latinskog „morska rosa“. Stabljika je u donjem dijelu drvenasta smeđe boje, ne zahtjeva mnogo vlage, ali uspijeva na sunčanim stranama. Listovi ružmarina su linearni, igličasti i čvrsti, vrlo uski, dugi oko 2 cm, tamnozelene boje i imaju poseban aromatičan miris i okus.



Trave (Poaceae, Gramineae)

Matija Bučar
Trave su jednosupnice s približno 600 rodova, s više od 6000 vrsta, trajnih zeleni, jednogodišnjih, dvogodišnjih, iznimno drvenastih biljaka. Trave su osobito važne za različite oblike travnjaka (livade, pašnjake, prerije, stepe), kojima često daju izgled (aspekt). Fosilni nalazi pokazuju da trave postoje već oko 60 milijuna godina.

Mnoge trave služe za ljudsku prehranu, bilo izravno (kao primjerice žitarice) bilo kao hrana za stoku. Pelud trava uzročnik je alergijskih reakcija u vrlo velikom broju slučajeva. 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.