Nalazite se na:
Hrvatska pčela 10/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Srijeda, 10 Listopad 2018
Image
TEHNOLOGIJA



Radovi na pčelinjaku u listopadu


Darko Vukašinović
S obzirom na to da je protekli mjesec meteorološki gledano bio poprilično stabilan i topao, pružio je pčelarima priliku da u velikoj mjeri kvalitetno odrade radove vezane uz proces uzimljavanja i pripreme zajednica za predstojeću zimu. Pritom ponajprije mislim na radove vezane uz završetak ljetno-jesenskog tretiranja zajednica i korektivnu prihranu s ciljem osiguranja dostatnih zimskih zaliha hrane. No da su okolnosti bile i drugačije, po dolasku listopada za takve je zahvate kasno. To je jednostavno tako i definirano je prirodnim životnim ciklusom kroz koji naše zajednice prolaze. Opirati se tome i raditi protiv toga rezultira nepotrebnim ulaganjem rada i sredstava, dok je učinak diskutabilan i najčešće poražavajući. U pčelarstvu je poznata izreka da se ono što se na vrijeme ne napravi može nadoknaditi tek iduće sezone.




Uzimljavanje pčela u južnoj Dalmaciji

Ivo Vlašić

U južnodalmatinskom podneblju, kao i u čitavoj Dalmaciji i na otocima, znatna je razlika u tehnologiji pčelarenja od tehnologije pčelarenja u unutrašnjosti, to jest u kontinentalnom dijelu. Stoga ću vam u sklopu ove uvijek problematične teme napisati nešto o pripremi i uzimljavanju zajednica na ovom području.




Alternativno tretiranje pčela protiv varoe


Josip Juračić
Rano dijagnosticiranje varoe u pčelinjoj zajednici od najveće je važnosti u suzbijanju nametnika. Utvrđivanje prisutnosti varoe mora se obaviti barem dva puta godišnje, u proljeće i u jesen.

Postoji više metoda dijagnosticiranja: kontrolno tretiranje na svakoj petoj zajednici, pregled trutovskog legla, brojenje na pčelama, prirodni pad varoe i drugo.

Objasnit ću metodu prirodnog pada varoe jer je najjednostavnija.

Prirodni životni vijek varoe iznosi dva-tri mjeseca, nakon čega ugiba i pada na podnicu. S podne daske klasične podnice pčele same počiste mrtve varoe, pa ih pčelar ne može primijetiti ni izbrojiti. Eventualno će se naći pokoja mrtva varoa na poletaljci podnice.




Timol na moj način


Dražen Špančić
Kao što su čitatelji već mogli prepoznati, za mene je borba protiv varoe kemijskim preparatima odavno zaboravljena. Dokazao sam sam sebi više puta da svi kemijski preparati koji se dodaju u košnicu s ciljem liječenja pčela ostaju trajno u medu i vosku, smanjujući pčelama imunost. Takve su zajednice podložne bolestima, bilo da je riječ o gljivičnim, virusnim ili bakterijskom oboljenjima.

Pčelar koji se nije oslobodio varoe u svojim zajednicama bez kemijskih preparata jednostavno neće shvatiti o čemu pišem. Naravno, ne pišem to zbog toga što želim ispasti pametniji od drugih, nego isključivo da bi pčelama bilo bolje.




APITERAPIJA



Matična mliječ − podrška plodnosti



Gabrijela Begić
Neplodnost je nesposobnost para da začne nakon godinu dana redovitih spolnih odnosa bez zaštite. Primarni su uzroci neplodnosti poremećaji sjemena, ovulacije ili jajovoda te bolesti zdjelice. U velikom se broju slučajeva razlog smanjene plodnosti ne može utvrditi. Prosječan se broj spermija kod muškaraca od početka 20. stoljeća smanjio toliko da neki stručnjaci upozoravaju na epidemiju neplodnosti. Tradicionalno se neplodnost liječila prirodnim putem, što je danas došlo u drugi plan zbog napretka moderne medicine. Među darovima prirode koji su se pokazali korisnima u pomaganju plodnosti jedan zauzima posebno mjesto, a to je matična mliječ. Ona u prirodi služi za rast, razvoj i prehranu matice, koja naraste dvostruko veća i teža od obične pčele, živi 40 puta dulje i proizvodi više od 2000 jajašaca dnevno. To je 2000 razloga da matična mliječ privuče pozornost znanstvenih istraživača, ali i onih koji posežu za alternativnim metodama unapređenja zdravlja.




ZNANOST


Bioraznolikost populacije medonosne pčele (A.m.carnica) u Republici Hrvatskoj (BioBeeCro)



Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
Posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je zabilježen velik porast pčelarske proizvodnje, kako u broju košnica i pčelara tako i u količini proizvedenih pčelinjih proizvoda. I pristup pčelara pčelarskoj proizvodnji i tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda znatno su se promijenili te su postali profesionalnija i tržišno orijentiranija aktivnost, a sve manje hobističko djelovanje. Takav pristup pčelarenju doprinio je razvoju specijalizirane proizvodnje selekcioniranih pčelinjih matica, koja postaje osnova modernog pčelarstva. Uzgoj selekcioniranih matica i njihova distribucija mogu u znatnoj mjeri utjecati na bioraznolikost medonosne pčele u Republici Hrvatskoj.




ZANIMLJIVOSTI


Rasprostranjenost žutonogog stršljena (Vespa velutina) u Europi



Ivana Tlak Gajger, Marta Đurica
Žutonogi azijski stršljen (Vespa velutina) invazivna je vrsta u Europi. Potječe iz tropskih i suptropskih krajeva Azije. Izvorno područje rasprostranjenosti obuhvaća područje Kine do sjeverne Indije. Smatra se da je na područje Europe prevezena oplođena matica tijekom hibernacije u lončanici sa zemljom u kojoj je bila zasađena ukrasna biljka. Nakon prvog utvrđivanja 2004. godine u Francuskoj, njegova je prisutnost utvrđena i u Španjolskoj 2010. godine, Portugalu i Belgiji 2011. godine, Italiji 2013. godine, Njemačkoj 2014. godine te u Ujedinjenome Kraljevstvu 2016. godine. O samoj brzini širenja populacije stršljena govori činjenica da je 2010. godine invadirano područje zauzimalo 19.000 km2 Europe, 2012. godine 36.000 km2, a danas je stršljen prisutan u većini europskih mediteranskih zemalja. Dinamika širenja azijskog stršljena ovisi o različitim biološkim čimbenicima poput prisutnosti autohtonih vrsta stršljena ili utjecaja geokonfiguracije. Prirodna rasprostranjenost žutonogog stršljena u Aziji obuhvaća područje od sjeveroistočnoga dijela Indije kroz južnu i središnju Kinu pa sve do Tajvana i Indonezije, međutim, 2003. godine rasprostranjen je i na područje Južne Koreje, a 2012. godine u Japan, gdje se prilagodio kao invazivna vrsta.





REAGIRANJE



Odgovor na osvrt gospodina Mirka Almašija objavljen u 9. broju „Hrvatske pčele”



Nenad Strižak
Gospodin Mirko Almaši prema svom shvaćanju djelovanja udruga malobrojnog članstva s pravom se našao zakinut mojom tvrdnjom da male udruge ne pridonose kvaliteti rada Hrvatskoga pčelarskog saveza. Međutim, gospodin Almaši govori o neznatnom broju takvih udruga, a ja govorim o svim malobrojnim udrugama članicama Hrvatskoga pčelarskog saveza, što je bitna razlika.

Nadalje, gospodin Almaši piše: „Slobodan sam upitati poštovanoga gospodina Strižaka bi li u 2018. godini, na razini sadašnjega tehnološkog znanja i tehnoloških noviteta, bila moguća kategorizacija pčelarskih udruga prema doprinosu razvoju i unapređenju pčelarstva?” Moj je odgovor najkraće rečeno potvrdan! Međutim, bilo bi potrebno razraditi niz kriterija na temelju kojih bi se donosila odluka, a kao što su primjerice sastanci udruge, priljev novih članova, broj košnica, ponuda pčelinjih proizvoda i pčelarskih usluga, rad s mladima, promocija pčelinjih proizvoda širem građanstvu, primjena novih (dobrih) tehnoloških postupaka u pčelarenju, isticanje važnosti pčelarske kulture i naslijeđa, način financiranja udruga, doprinos radu HPS-a…





REPORTAŽA



Počeo kao hobist, a sad se profesionalno bavi pčelarstvom



Vjekoslav Hudolin
Milan Mesić se iz Zagreba vratio u Novsku, gdje se, između ostaloga, posvetio i pčelarstvu. Ove je godine proizveo oko četiri tone meda, slično kao i lani, ali je, kaže, godina bila lošija i teža od prošle zbog ćudljivih vremenskih prilika potkraj zime zbog kojih su pčelinje zajednice oslabjele.

Dok mnogi mladi ljudi iz hrvatskih sela i manjih gradova u potrazi za boljim životom napuštaju svoja obiteljska gospodarstva i odlaze u veće gradove ili u druge europske države, tridesetsedmogodišnji Milan Mesić iz Novske, kao jedan od rijetkih mladića, vratio se prije desetak godina iz Zagreba u Novsku.
− Za vrijeme Domovinskog rata otišao sam u Zagreb, a onda sam ljubav svog života, sadašnju suprugu Ivanu, našao u Novskoj i vratio se u rodni grad − obrazlaže razloge povratka ovaj mladi čovjek.




MEDONOSNO BILJE


Osjavi zvinčac (Bupleurum veronense Turra)



Matija Bučar
Osjavi zvinčac je jednoljetnica žućkastozelene boje, visine od 30 do 75 centimetara. Uspravna, izbrazdana stabljika višestruko je račvasto razgranjena, sa spiralno poredanim listovima, a u gornjem je dijelu okriljena. Listovi su jednostavni i cjelovita ruba: donji na peteljci, linearno loptasti, a gornji sjedeći, s uskim suhokožičastim rubom i najširi u središnjem dijelu. Cvatovi su štitasto sastavljeni i obavijeni ovojnim listovima. Cvjetovi su mali, žute ili žutozelenkaste boje. Latice su gotovo okrugle, cjelovita ruba, a na vrhu s previnutim ili smotanim režnjićem različitog oblika. Plodić je jajast, eliptičan ili prizmast, postrano spljošten, s pet rebara.

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.