Nalazite se na:
Hrvatska pčela 11/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 20 Studeni 2018
TEHNOLOGIJA



Radovi na pčelinjaku u studenom



Darko Vukašinović
Studeni je svakako jedan od mjeseci kad su aktivnosti pčelara na pčelinjaku minimalne, uz uvjet da je pravodobno odrađeno sve potrebno tijekom prethodnih mjeseci. Budući da je protekli mjesec većim dijelom bio neuobičajeno stabilan i suh s dosta sunčanih sati, zajednice su bile poprilično aktivne, što je u jednoj mjeri uzrokovalo podosta problema sa zalijetanjem, to jest pljačkom zajednica, pojavom vrlo zakašnjelih rojčića bjegunaca i sl. U takvoj se situaciji može očekivati da su zajednice dobrim dijelom pretrpjele reinvaziju varoe, pa je opravdan strah dijela pčelara da uz varou nije došlo i do prijenosa uzročnika ostalih bolesti jer su žrtve pljačke obično bolestima oslabljene zajednice. U nekim se dijelovima u većem opsegu spominje i ponovna prisutnost američke gnjiloće. Malo se toga sada može napraviti jer se pčele prirodno spremaju na „zimski san” i aktivna je sezona zapravo gotova.



Načini vezanja košnica u transportu


Saša Prđun
Zbog utjecaja vremenskih (ne)prilika upravo u vrijeme cvatnje medonosnog bilja pčelari su sve češće prisiljeni seliti svoje pčelinje zajednice na različite lokacije. U klimatskom pogledu postoje vrlo jasne razlike između kontinentalnog i primorskog područja Hrvatske koje uvjetuju prirodnu rasprostranjenost biljnih vrsta, a tako i raznovrsne medonosne paše. Međutim, da bi pčelari sigurno i bezbrižno selili svoje pčelinje zajednice, moraju se pridržavati određenih propisa radi svoje, ali i radi sigurnosti ostalih sudionika u prometu. U Hrvatskoj su najzastupljenije košnice nastavljače, ponajprije Langstroth-Roothova (LR) te manje Farrarova košnica. Nastavljače su košnice koje se odlikuju promjenjivim volumenom te im pčelari vrlo lako mogu proširiti ili smanjiti volumen, ovisno o snazi zajednice. Međutim, taj je promjenjivi volumen ujedno i glavna mana nastavljača prilikom njihova transporta.



Zimovanje pčela


Josip Križ
Pretpostavlja se da su odgovorni pčelari dosad obavili sve što je potrebno za uspješno i dobro zimovanje pčelinjih zajednica, to jest da su košnice dobro zaštitili od oborina, vjetrova i raznih propuha, a da su na leta postavili metalne češljeve da u košnicu ne bi ušli miševi ili voluharice. Pritom mislim i da je svaki odgovorni pčelar osigurao svakoj pčelinjoj zajednici dovoljne količine hrane; znamo da su unosi tijekom kasnog ljeta i rane jeseni bili slabi ili nikakvi i da je pčele trebalo dobro prihraniti sirupom, a nikako pogačama jer one nisu za prihranu, nego isključivo za stimulaciju matice na zalijeganje. Podrazumijeva se da su i kvalitetno odrađeni tretmani protiv varoe kontaktnim sredstvima, pa nam sad preostaje samo još zimski tretman kad nam vrijeme dopusti. Kalendarski je već kasna jesen, ali se uvijek nađe koji lijep i sunčan dan koji omogući pčelama da izlete iz košnica. Ti su letovi iznimno korisni kako bi se pčele mogle pročistiti, što im omogućuje duže razdoblje mirnog zimovanja u klupku, naravno, ako ih sam pčelar ne uznemirava. Kad naiđe lijep dan, svaki bi ozbiljan pčelar trebao napraviti zimski tretman protiv varoe jer u ovo vrijeme nema legla (na kontinentu, dok je na jugu još moguće da ima legla).



APITERAPIJA


Kiselost meda ne povećava kiselost u tijelu



Gabrijela Begić
Med ima nisku, odnosno kiselu pH-vrijednost. To je važna značajka meda koja utječe na njegovu kvalitetu. Može li ga se zbog toga svrstati u nezdravu, „kiselu” hranu i utječe li on na stvaranje kiselina u tijelu? Odgovor je nedvojben: med je nutritivno bogat i nezaobilazan dio zdrave prehrane, a teorije o njegovu učinku na kiselost tijela nisu točne.



Apiturizam, apiinhalacije i apiterapija u Hrvatskoj


Gordana Hegić
Trend apiinhalacija zaživio je i u Hrvatskoj, pa se tako ovog ljeta otvorilo nekoliko apikomora u kojima se može udisati zrak iz košnice. Apikomore su otvorili mladi pčelari, odnosno pčelarice koje su završile tečaj Apiterapija – proizvodnja i korištenje pčelinjih proizvoda, registrirale djelatnost apiterapije te se upustile u avanturu zvanu apiinhalacije i apiturizam. Često se susrećem s upitima vezanima upravo uz izradu apikomora za inhalacije zrakom iz košnice, a još češće upoznajem pčelare koji obilaze susjedne nam zemlje da bi se upoznali s načinom na koji tako nešto funkcionira u praksi. Savjetovala bih posjet OPG-u Rončević u Svetom Jurju kod Senja, OPG-u Jakupec u Virovitici ili OPG-u Čubrić u Rakovici kod Plitvičkih jezera, gdje se može vidjeti kako treba izgledati apikomora, a u razgovoru možete saznati i koje je sve korake u Hrvatskoj potrebno poduzeti da biste se bavili ovim inovativnim oblikom apiturizma i apiterapije.



ZNANOST


Nova saznanja o negativnim učincima patvorenja pčelinjeg voska i o stanju na tržištu satnih osnova


Lidija Svečnjak
Posljednjih se godina intenzivno govori o patvorenju pčelinjeg voska, što predstavlja gorući i rastući problem diljem svijeta. Iako do danas mjere borbe protiv patvorenja nisu poduzete, tijela Europske komisije su 2017. godine konačno upozorila na ovaj problem te se čeka službeno očitovanje s prijedlogom konkretnih mjera. Tijela Europske komisije ističu nedostatak međunarodno propisanih standardiziranih analitičkih metoda za utvrđivanje patvorenja pčelinjeg voska te nedovoljno količinu dostupnih podatka o stanju na tržištu i negativnim učincima patvorenja pčelinjeg voska. Istraživanja vezana uz ovaj problem nažalost nisu mnogobrojna (Serra Bonvehí i Orantes Bermejo, 2012; Maia i sur., 2013; Maia i Nunes, 2013; Svečnjak i sur., 2015, 2016, 2018; Waś i sur., 2015, 2016), no u posljednje su vrijeme znanstvenici sve usmjereniji na različite aspekte istraživanja kakvoće pčelinjeg voska, posebice patvorenja.



Karakterizacija hrvatskog propolisa


Lara Saftić
Priroda nas neprestano iznenađuje raznolikošću biološki aktivnih spojeva. Jedna su velika skupina spojeva s dokazanim pozitivnim učincima na ljudski organizam i polifenoli, sekundarni metaboliti biljaka. Polifenoli se ugrubo dijele u pet velikih skupina, kao što je prikazano na slici 1. Unutar tih skupina postoje i podskupine s malim razlikama u strukturi. Važno je međutim napomenuti da i najmanje razlike mogu rezultirati sasvim drugačijim biološkim i farmakološkim djelovanjem te se stoga i strukture prirodnih spojeva trebaju detaljno analizirati. Velik broj lijekova na tržištu dolazi upravo iz prirodnih izvora, bilo da se koriste kao gotov lijek, dodatak prehrani ili kao početne strukture u dizajnu novih lijekova.



ZANIMLJIVOSTI


Stručni skup o pčelama i pčelarstvu na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu



Ivana Tlak Gajger
Dana 5. listopada 2018. godine u prostorijama Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu održan je stručni skup tipa post conference u okviru dan ranije u Ljubljani održane znanstveno-stručne konferencije 3. Znanstveni posvet o čebelah in čebelarstvu − Poklukarjevi dnevi 2018. Organizatori skupa bili su Slovensko akademsko čebelarsko društvo, Kmetijski inštitut Slovenije, međunarodni projekt B-Practices i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U radu skupa sudjelovalo je 30-ak stručnjaka i suradnika s područja pčelarstva. Tijekom rada skupa predstavljene su glavne aktivnosti djelatnika Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje se odnose na područje veterinarstva u pčelarstvu te je obiđen Zavod i službeni Laboratorij za bolesti pčela − APISlab.



REPORTAŽA


Pčelarski mušketiri



Mladen Stubljar
Divan, sunčan dan, pravo bablje ljeto usred listopada u Peršinovcu, gotovo idiličnom selu udaljenom 15-ak kilometara od Zagreba, na samom početku Vukomeričkih gorica, koje se otuda produžuju sve do Siska. Pravo bablje ljeto i u dvorištu Zdenka Crnkovića − kojeg valjda pola Zagreba zna kao Crnoga, legendarnoga hokejaškoga golmana još iz vremena sjajnih godina Medveščaka na Šalati, ali i svi oni koje je učio klizanju i elementarnim finesama hokeja na ledu Doma sportova ili Velesajma − u kojem su tik do šume na sve strane košnice, tek prebačene s paše u Sjeničaku, s druge strane Kupe, s Korduna, u kojem je sada nakon Domovinskog rata manje ljudi nego pčela. Uz veliku pomoć „mladog” pčelara Darka Rema, kojem je Crnković već nekoliko ljeta pravi i istinski pčelarski mentor i čijih je desetak košnica također na selećoj paši, više od stotinjak košnica vratilo se na kućni prag, na zimovanje. Svoj je obol i ruku pri selidbi povremeno pružio i još jedan pčelarski učenik Zdenka Crnkovića, koji usput rečeno ima nešto više od 60 godina, dakle „mlađahni” pčelar Milan Labus, čije su pčele stacionirane u 15-ak košnica kod Pregrade u Zagorju. Dakle, divan dan i sjajno vrijeme za baciti pogled na pčele − a u pčelinjaku kaos! Nasred redova košnica silne pčele na samo jednoj košnici!



MEDONOSNO BILJE


Jesenske jadranske paše: ružmarin, vrijes, vrijesak, bršljan i planika


Sinaj Bulimbašić
Mjesec je studeni, u kontinentalnom dijelu Lijepe Naše pčelice su uzimljene, uživaju u zimskom klupku, lagano grickaju rezervnu hranu, a katkad izlete na pročisni let.
U jadranskom priobalju i ne pomišljaju na „zimski san” u košnici, svakodnevno su vani, sakupljaju hranu, a i legla ima koliko-toliko; njihov je životni vijek kraći, ali ljepši.



Brdski zvjezdan (Aster amellus L.)

Matija Bučar
Brdski zvjezdan višegodišnja je biljka koja raste na brdskim i planinskim područjima srednje Europe i jugozapadne Azije. Stabljike su joj uspravne (visoke između 15 i 60 cm), malo razgranjene te neznatno dlakave. Donji su listovi naopako jajasti i nalaze se na peteljci, dok su gornji sjedeći, kopljasti i šiljasti. Svi su listovi, posebice odozdo, obrasli hrapavim dlakama, obično cjelovitoga ruba. Uglavnom se po više cvatova nalazi u metlici, poput kišobrana, rijetko su pojedinačni.

 
Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.