Nalazite se na:
Hrvatska pčela 12/2018 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Ponedjeljak, 24 Prosinac 2018
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Radovi na pčelinjaku u prosincu


DARKO VUKAŠINOVIĆ
Prosinac je kalendarski većim dijelom jesenski mjesec, ali smo u praksi skloniji govoriti da je to zimski mjesec. Istina, nakon zimskog solsticija slijedi postupno produljenje dana, što je za nas pčelare vrlo važna činjenica jer će na našim pčelinjacima za dva ili tri tjedna, a najkasnije u drugom dijelu siječnja, početi „novi život”. Naše pčele to gotovo nevidljivo produljenje dana oduvijek itekako dobro osjećaju i tijekom dugog niza godina savršeno su se tomu prilagodile. Ove su stvari opće poznate, pa se preko njih prelazi površno i zanemaruje se važnost prijelomnog trenutka, kad matica u zajednici počne s novom generacijom pčela.




Ne uznemiravajte pčele zimi!

JOSIP KRIŽ
Već je toliko puta napisano i rečeno da je mir jedan od triju osnovnih uvjeta za uspješno zimovanje pčelinjih zajednica, dakle, nikakvo uznemiravanje i otvaranje košnica nije ni dobro, a ni potrebno. Mir je jedan od triju uvjeta dobrog zimovanja, a druga dva podrazumijevaju dovoljno kvalitetne hrane te da su pčele kvalitetno očišćene od nametnika. Svako uznemiravanje pčela jako je štetno za pčelinju zajednicu, što se posebice osjeti zimi, kad su pčele sklupčane u klupku. Pčele na uznemiravanje reagiraju različito, a to uglavnom ovisi o jačini i duljini trajanja uznemiravanja. I okolna temperatura ima određenu ulogu u tome jer na niskim temperaturama pčele burno reagiraju i na najmanje uznemiravanje. Kad su pčele uznemirene, one uzimaju više hrane, dolazi do gubitka topline, a može se dogoditi i da određeni broj pčela padne na podnicu, koja je hladna, pa se na njoj ukoče, a budući da u rashlađenom prostoru nemaju snage za povratak u klupko, one ugibaju. Kad se promijeni stanje klupka zbog uznemiravanja, to može potrajati nekoliko sati, ali i dan, čak i dva. Ako su pčele jače uznemirene, može doći do potpunog raspuštanja klupka, nakon čega zbog hladnoće propada cijela pčelinja zajednica. Zapravo svako uznemiravanje pčela, bilo ono i najmanje, znači nepotreban gubitak energije i jako velik stres za cijelu zajednicu. Zimsko mirovanje pčela biološka je potreba jer mirovanjem pčele troše manje energije, a time i manje hrane, stvara se mnogo manje vodene pare i ugljikova dioksida u košnici, ne opterećuje se srednje crijevo pčela i drugo. Jednom riječju, pčelama treba osigurati mir za dobro zimovanje.




Topljenje voska na moj način − brzo, jeftino i učinkovito

RADE KOSTADINOVIĆ
Budući da mnogi pčelari koji ulaze u pčelarstvo imaju financijskih poteškoća nabaviti sve što im treba, držeći predavanja po pčelarskim udrugama diljem regije došao sam na ideju da podijelim jednu svoju brzu, jeftinu i učinkovitu tehnologiju pretapanja starog saća. S druge strane, mnogi pčelari koji imaju novca pokupuju svu opremu a da i nisu sigurni je li to posao za njih, pa nakon nekoliko godina ostavljaju napuštene pčelinjake, no to je tema za neki drugi tekst. Nekome će se ova moja tehnologija činiti zaostalom, reći će da nije za velik broj košnica, da danas postoje moderni topionici od nehrđajućeg čelika, no prepustimo svakome njegov sud.





APITERAPIJA




Tugarski apiaerosol


SINAJ BULIMBAŠIĆ
Povijest nas uči da nasljeđivanje ne samo genetskih osobina nego i obiteljskih iskustava donosi najveće rezultate, pa je tako i naš sugovornik Branko Barnjak iz Tugara, pčelar iz ljubavi i priznati gospodarstvenik iz područja ribarstva i trgovine, ostvario svoj san o košnicama. Njegov otac Ivo naslijedio je košnice od svog oca u Varešu, a kako je malešni Branko rastao, tako ga je otac učio pčelarskim vještinama. U porodici u kojoj je raslo desetero djece gotovo su svi imali svoj zadatak vezan uz pčelarsko obiteljsko gospodarstvo. Dio je djece napustivši obiteljski dom nastavio i u drugim sredinama uzgajati pčele i proizvoditi med.

Branko se skrasio u Solinu, osnovao obitelj i nastavio s uzgojem pčela te je iz godine u godinu povećavao njihov broj, pa sad ima više od 150 zajednica stacioniranih u Tugarama. No u poslu nije sam jer mu u uzgoju pčela i u proizvodnji meda pomažu i supruga i djeca, od kojih svi imaju svoje zadatke i poslove.





ZANIMLJIVOSTI



Hrastova mrežasta stjenica


DAVORIN KRAKAR
Tijekom 2015. godine pčelari su po cijelom kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske tijekom lipnja mogli uočiti solidan prinos meduna. Nemajući bolji izraz za njega, nazvali su ga „šumski medun” i time zadovoljili propis. I zaista, pčele su ga intenzivno donosile dolazeći iz šume, bilo šume hrasta lužnjaka, kitnjaka, sladuna ili medunca. Izvrsni meduni prošli su laboratorijske i senzorske analize, a na ocjenjivanjima su dobili najviše ocjene.

Stručna nas je radoznalost navela da iste godine od nekolicine pčelara iz Zlatne doline uzmemo uzorke i proslijedimo ih stručnom timu znanstvenica prof. dr. sc. Ljiljane Primorac s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku i doc. dr. sc. Ivane Flanjak, koja već godinama prati fizikalno-kemijska svojstva meduna. Od prikupljenih deset uzoraka meduna tri su bila s područja rasprostranjenosti hrasta sladuna, šest s različitih dijelova uz Papuk, Krndiju i Požešku goru, dok je jedan uzorak potjecao iz okolice Iloka. Samo je jedan uzorak bio mješavina meduna i nektarnog meda prema svojoj električnoj provodljivosti, dok su ostali pokazali znatno povećanu provodljivost. Izrađena je i snimljena peludna analiza sa svim sadržinama tipičnima za medune (alge, spore, hife, gljivice, kvasci).

    



ZNANOST



Mikrobiota pčela − nove spoznaje


IVANA GOBIN
Novi je pojam za crijevnu mikrofloru crijevna mikrobiota, a definira se kao zbroj svih mikroorganizama na i/ili u tijelu životinja ili ljudi. Vrlo često spomen bakterija povezujemo s nečim lošim, odnosno s bolešću, no mnoge su nam bakterija potrebne i korisne. Upravo ravnoteža mikrobiote i patogenih bakterija utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu te na ukupno zdravlje životinja i ljudi. Mikroorganizmi u crijevima životinja mogu koristiti svojim domaćinima pomažući im u probavljanju hrane, detoksikaciji štetnih molekula, pružanjem osnovnih hranjivih tvari, zaštitom od invazije patogena i parazita te moduliranjem razvoja imunosti. Iako se o mikrobioti crijeva mnogo piše i govori, procesi koji upravljaju tim zajednicama i njihovi mehanizmi djelovanja na zdravlje još uvijek su nejasni.




Botaničko podrijetlo peluda na paši unšijske mandarine

SAŠA PRĐUN
INES VRHOVNIK
Uzgoj agruma u Hrvatskoj zbog nepovoljnih je klimatskih uvjeta, prije svega niskih zimskih temperatura, moguć samo u priobalnom području od Trogira do Konavala te na otocima, i to samo na određenim povoljnim mikroklimatskim položajima. Jedan je od takvih položaja i područje doline Neretve, koje krasi blaga mediteranska klima i povoljan temperaturni režim za uzgoj. Introdukcijom unšijske mandarine (Citrus unshiu Marc.), koja se odlikuje znatnom otpornošću na niske temperature, počinje intenzivan uzgoj mandarina u Hrvatskoj. Budući da su dosta prilagodljive i otporne na hladnoću, danas se mandarine uzgajaju po cijelom svijetu, duž Mediterana, u Kini, Japanu, Brazilu, Aziji i Africi. Mandarina je medonosna biljka koju pčele rado posjećuju kako bi skupile nektar i nešto malo peluda. Pčelinjoj je zajednici pelud glavni izvor hrane te joj osigurava optimalan omjer svih hranjivih sastavnica koje su joj potrebne za rast i razvoj, a kao što su bjelančevine, vitamini i minerali. Određivanje botaničkog i zemljopisnog podrijetla temelj je za razumijevanje kvalitete peluda. Pčele su svojom građom tijela prilagođene cvjetnicama u procesu oprašivanja, a cvjetovi pak svojim mirisom, bojom i građom privlače pčele kao izvor hrane. Stoga je takva obostrana korist, i za pčele i za cvjetnice, pravi pokazatelj međusobnih odnosa koji se javljaju u prirodi. Naime, oprašivanje je proces prenošenja peluda iz muškog organa cvijeta (prašnika) na ženski rasplodni organ (tučak).




REPORTAŽA

Završena jesenska sezona pčelarskih sajmova


VEDRAN LESJAK
Iako su jesenski pčelarski sajmovi dosta različiti od proljetnih, i na njima se nađe ponešto za svakoga. Sajmovi koji se održavaju tijekom jeseni ponajprije su promotivno-edukativnoga karaktera, a najzanimljiviji je dio tih sajmova, naravno, ocjenjivanja medova, koji predstavljaju krunu pčelareva cjelogodišnjeg rada.




GOSPODARSTVO



Zakonita prodaja alkoholne otopine propolisa u Republici Hrvatskoj


MARKO VUIĆ
Poštovane kolegice pčelarice i poštovani kolege pčelari, s velikim ću zadovoljstvom s vama podijeliti saznanja i iskustvo zakonitog stavljanja na tržište alkoholne otopine propolisa. U posljednje se vrijeme sve više govori o zakonitoj prodaji alkoholne otopine propolisa, ali odaziv pčelara u smislu zakonitog stavljanja na tržište navedenoga ljekovitog pčelinjeg proizvoda i dalje je jako mali. Mnogi od nas imaju negativna iskustva i načelno zauzimaju negativan stav. Ovakvo je stanje na tržištu pokazatelj da sustav prijave proizvodnje Carinskoj upravi i plaćanje trošarine u sebi sadržava određene nedostatke i, usuđujem se reći, financijski pčelare vodi u nepovoljnom smjeru. Svi ćemo se složiti da je oko zakonite prodaje otopine propolisa stvoreno ozračje koje treba promjenu i aktivno djelovanje na uklanjanju nedostataka. Sustav je ovdje da bi služio nama, što znači da u ovom trenutku on zahtijeva reviziju.




MEDONOSNO BILJE



Jesenski lavlji zub (Leontodon autumnalis L.)


MATIJA BUČAR
Jesenski lavlji zub višegodišnja je zeljasta biljka visine između 15 i 50 centimetara. Ima uspravnu ili povijenu stabljiku koja se većinom račva u više ogranaka s po jednom cvjetnom glavicom. Stabljika je gola i bez listova ili pak na mjestima gdje izbijaju ogranci ima male kopljaste listove. Prizemni su listovi skupljeni u rozetu, duguljasti su i uglavnom rasperani, s linearnim stršećim ispercima, rjeđe samo duboko pilasti. Cvjetovi su većinom zlatno žute boje. Vanjski cvjetovi odozdo imaju crvenkastu prugu. Ovoj cvata je valjkast, tamno ili crvenkasto zelen. Plod je valjkasta roška s kunadrom od dva reda četina.

 
Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.