Nalazite se na:
ODRŽAN PČELARSKI SAJAM – GUDOVAC 2010. Ispis E-mail
Ivana Berg - Divald   
Nedjelja, 07 Veljača 2010

Otvorenje Sajma

Image

Image


„Vi pčelari bi svima nama mogli poslužiti kao primjer jer ste jedina poljoprivredna grana koja nije prosvjedovala i s vama smo izuzetno zadovoljni. Da je barem tako u drugim sektorima!“ – ležernim tonom je započela svoje obraćanje potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić uoči otvaranja manifestacije i pohvalila te podržala sve pčelare u nastojanjima za što većom i kvalitetnijom proizvodnjom i prodajom, jer ovakav sajam međunarodnog karaktera doprinosi ne samo poboljšanju poljoprivrede i gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske županije već i cijele Hrvatske.

Sajam je otvorila gđa. Đurđa Adlešić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske za unutarnju politiku

Image

Osim potpredsjednice Vlade otvaranju manifestacije prisustvovali su brojni uglednici:  direktor sajma Zlatko Salaj, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec, pročelnik za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba Emil Tuk, savjetnica u Uredu za poljoprivredu Grada Zagreba Đurđica Sumrak sa svojim suradnicima, zamjenica ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije Maja Dražić, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede Vinko Milat, načelnik u Upravi za poljoprivredu Ivan Jakopović, saborska zastupnica Karmela Caparin, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija, gradonačelnik Bjelovara Antun Korošec, predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Nenad Vlahović, predsjednik ČZS Boštjan Noč, dogradonačelnik Crikvenice Senko Smoljan i mnogi drugi.


KORAK ISPRED

Martin Kranjec pozdravio je sve prisutne i izjavio kako je on kao predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza - koji je jedan od organizatora ove manifestacije, i kao pčelar, izuzetno zadovoljan zbog sve većeg interesa pčelara za sajam u Gudovcu gdje pčelari razmjenjuju iskustva i šalju poruku da smo na putu dovršavanja svih zahtjeva prema nama samima i resornom Ministarstvu kako bi bili što kompatibilniji sa pčelarima Europske Unije.


„Tako smo u zadnje četiri godine dovršili mnoge stvari koje su već stupile na snagu: prodaja meda na kućnom pragu,  HPS je zaslužan što su pčelari uvršteni u sustav plavog dizela, Dobrom pčelarskom praksom približili smo Hrvatske pčelare Europi, ustrojen je registar pčelara i pčelinjaka – stvoren je Katastar pčelinjih paša, HPS je stabilizirao tržište i cijene meda te već radimo na mjerama za poticaje i potpore u pčelarstvu za 2011. godinu!“ – pojasnio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec.

Image

Mnoštvo posjetitelja

Image

I Bjelovarsko-bilogorska županija dobila je svoju robnu marku meda

Image

ROBNA MARKA ZA BAGREMOV MED

U sklopu manifestacije dodijeljen je certifikat ZA PRVU ZAŠTIĆENU robnu marku meda u Hrvatskoj – bagemov med Bjelovarsko-bilogorske županije. Ovaj certifikat je bitan jer pčelari očekuju da će se na taj način med kao vrhunski proizvod zaštititi od nelojalne konkurencije i ujedno se lakše probiti na Europsko tržište.

 

 



Kada je na inicijativu Bjelovarskog sajma i pčelarskih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije održan prvi sajam bilo je i onih koji su pesimistično gledali na ovaj projekt i nisu mu davali mnogo šanse. No, u proteklih šest godina dogodilo se upravo suprotno – na početku skroman sajam je prerastao u najveću pčelarsku manifestaciju u regiji na kojoj izlagači i posjetitelji u sklopu 2.000 četvornih metara uživaju u izložbeno-prodajnom prostoru i edukativnom dijelu.

Stoga je gudovački sajam zaslužio i pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i supokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, uz suorganizaciju Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Bjelovara i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Ove godine sajam bilježi preko 5.000 posjetitelja gdje se predstavilo više od 80 izlagača iz Hrvatske i inozemstva sa svojim proizvodima koje niti loši vremenski uvjeti na cesti (posebice Osječane kojima je kombi završio u jarku) nisu spriječili na putu prema Gudovcu, što govori o pozitivnim pomacima u pčelarstvu jer s obzirom na nacionalnu strategiju razvoja pčelarstva od 2009. do 2014. cilj HPS-a je privući što više ljudi da se posvete uzgoju pčela i potrošnji pčelinjih proizvoda.

„Vrijednost pčela, procijenjena u njihovim proizvodima, zanemariva je u odnosu na to koliko one pomoću oprašivanja pridonose vrijednosti voćarske i ratarske proizvodnje, pri čemu direktno utječu na povećanje BDP-a velikog broja poljoprivrednih gospodarstava. Osim toga, pčele su najtočniji pokazatelj čistoće okoliša u kojem živimo, stoga svi zajedno moramo raditi na očuvanju i proširenju pčelinjeg fonda, pružajući pčelarima znanje o novim tehnologijama, bolestima, marketingu u pčelarstvu, baš putem ovakvih manifestacija koje su ujedno i edukativnog karaktera“ – napomenuo je predsjednik HPS-a Martin Kranjec.


Gužva u prodajnom dijelu Sajma

Image

Image

 
PČELINJI PROIZVODI KAO VELIKA RIZNICA ZDRAVLJA

Kao i svake godine, uz izložbenu prezentaciju napretka na području dizajna i kvalitete te sve veći asortiman pčelinjih proizvoda, veliki broj izlagača pčelarske opreme i pribora, posebno mjesto zauzima edukativni dio manifestacije uz mnoštvo predavača i stručna predavanja zanimljive tematike koje pčelari dok im „pčele miruju“ vole pohoditi i biti informirani o novim načinima pčelarenja kako bi unaprijedili svoju proizvodnju i pčelarstvo. Vodeći računa o potrebama i željama pčelara i aktualnim pčelarskim „problemima“ predavanje je održalo sedam znanstvenika-predavača iz područja: biologije pčela, bolesti pčela, tehnologije pčelarenja, selekcije i uzgoja matica i apiterapije kao značajne grane pčelarstva kojoj i suvremena medicinska znanost pridaje pridaje sve veći značaj.

Pčelarski institut Celle (Njemačka), dr. sc. Otto Boecking:
Predavanje: „Pčele, pčelarska praksa i Varooza – njemački modeli suzbijanja“

Image 

 

Budući da je glavni krivac za nestajanje pčelinjih zajednica nametnik Varroa, a Varooza najdestruktivnija pčelinja bolest na svijetu koja zadaje puno veće štete nego bilo koja druga nametnička bolest kojoj je uzročnik člankonošac, a ujedno je i najskuplja za razliku od bilo koje druge pčelinje bolesti, pčelare je jako zaintrigiralo predavanje „Pčele, pčelarska praksa i Varooza – njemački modeli suzbijanja“ dr. sc. Otto Boeckinga sa Pčelarskog instituta Celle iz Njemačke.

„Ova dva modela: Celle-rotacioni sustav pčelarenja i Moderno pčelarenje iz Hohenheima pogodni su i za profesionalce i za hobiste te su bazirana na znanstvenim istraživanjima i procjenama, isprobana za slučajeve koji se mogu optimizirati u svrhu pomoći pčelarima koji su pak voljni zadržati pčele na uspješnom nivou, umjesto da ostanu na nivou držatelja pčela.“, objašnjava dr. Boecking i napominje da se Varooza mora staviti pod kontrolu kako nalaže njemačko zakonodavstvo, no nažalost nedostatak koordiniranih i sveobuhvatnih stategija tretiranja i metoda kontrole, koje su često prekasno ili neuspješno implementirane, rezultirao je globalnim uginućima pčelinjih zajednica.

Također, pčelari ne smiju zanemariti dozvoljena sredstva za tretiranje, odnosno dovođenje pod kontrolu nametnika Varroe: flumetrin, kumafos, 60%-tna mravlja kiselina, 15%-tna mliječna kiselina, oksalna kiselina i timol. Jer iako je mnoštvo drugih preparata dozvoljeno za uporabu, oni se još uvijek pronalaze kao rezidue u pčelinjem vosku, a rezidue u pčelinjim proizvodima se moraju izbjeći, zbog čega je zabranjeno provoditi bilo koji oblik tretiranja Varroe u zajednicama iz kojih se planira vrcati med te sezone. Samo mravlja kiselina djeluje na Varrou kod odraslih pčela i u poklopljenom pčelinjem leglu. Zbog toga se mravlja kiselina može efektivno koristiti odmah nakon zadnjeg vrcanja, dok zajednica još ima leglo.

Dr. sc. Otto Boecking podsjeća da svi kemijski tretmani trebaju biti upotpunjeni sa „Dobrom pčelarskom praksom“ jer sami kemijski tretmani nisu samodostatni
. Dakle pčelari trebaju provoditi i intervencije tijekom primjene insekticida, koji se primjenjuju kada nema legla prema kraju sezone. Kasna primjena, pogotovo uporaba kumafosa, ne sprječava Varoozu, a štete se na zimskim pčelama vide tek u kasno ljeto/jesen. Samo kombinacija različitih metoda kontrole osigurava uspješno pčelarenje unatoč prisutnosti Varroe, zaključio je Boecking.

Zatim je pčelarsku publiku (prvenstveno Slavonce, a zatim i sve ostale) zainteresiralo izlaganje prof. dr. Zlatka Puškadije s Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka aktualne tematike „Suncokret – medonosna biljka?“.

Naime, suncokret je bio tradicionalno dobra medonosna paša slavonsko-baranjskih, ali i drugih pčelara koji su svake godine dovozili svoje košnice na oranice sa kojih se žutio suncokret. Lošijih godina suncokret je po košnici davao 10-15 kg meda, a rekordnih i do 50 kg. Do otprilike 2000. godine nije bilo dvojbe hoće li suncokret zamediti, već koliko će zamediti (ukoliko do izražaja nisu došle neke ekstremne prilike). Međutim, posljednjih godina suncokret gotovo redovito podbaci. Tako da svaki pčelar ima svoju teoriju zašto je tomu tako. Stoga je među pčelarima uvriježeno mišljenje kako novi hibridi koji se sada siju ne mede, kako novi hibridi nisu atraktivni pčelama zbog nektara loše kvalitete, kako pčele intenzivno ugibaju na suncokretu već na samom početku cvatnje zbog kemijskih sredstava koja se koriste u zaštiti sjemenki, te da suncokret ne medi radi vrlo nestabilnih klimatskih prilika u vrijeme cvatnje.

Budući da Poljoprivredni fakultet u Osijeku nekoliko godina prati što se događa sa suncokretom i njegovom sposobnošću izlučivanja nektara, ovim predavanjem prof. Puškadija je nastojao obrazložiti neke od navedenih pčelarskih dilema i pčelarima približiti znanstvena istraživanja.

Štand splitskih pčelara

Image 

Štand Pčelarskog saveza Slovenije

Image 

 

 

GUDOVAC - DAN DRUGI

 

 

 

Poljoprivredni fakultet, Beograd (Srbija), dr. sc. Nebojša Nedić:

Predavanje: „Uzgojno – selekcijskim radom do boljih matica“

 

Image 

 

Drugi dan sajma sve je bilo podređeno, a kome drugome, nego opet pčelarima s mnoštvom uglednih predavača i novopristiglih kako izlagača, tako i posjetitelja koji se nisu dali smesti reprizom na sinoptičkoj karti.

 


Stručno-edukativni dio 07. veljače otvorio je dr. sc. Nebojša Nedić s Poljoprivrednog fakulteta iz Beogradu, s temom „Selekcijsko-uzgojnim radom u pčelarstvu do boljih matica“
, koji je govorio o važnosti selekcije u pčelarstvu i upoznao nas sa svojim iskustvima iz selekcije u SAD-u, Europi i načinom kako su u tom smislu organizirani srpski pčelari.

Uslijedilo je predavanje „Prehrana pčela u rano proljeće“ Borisa Bučara, dipl. ing. preh. tehnologije koje je pčelarima došlo u pravom trenutku jer proljeće je „pred vratima“ i zbog stava pčelara kako se život pčele vrti oko šećera, koji je naravno bitan jer služi kao „pokretač“ u košnici i bez njega se ne može, ali ravnopravnu ulogu, ako ne i veću imaju proteini. Stoga su ovakva izlaganja bitna kako bi se pojasnile sve negativne strane „šopanja pčela šećerom“ tijekom zime jer pčele budu iscrpljene nepotrebnom preradom dodanog šećera i takve pčele nisu u stanju izdržati napore proljetnog razvoja.

Zatim je doc. dr. sc. Donatella Verbanac s Medicinskog fakulteta u Zagrebu izlagala na temu „Med u prehrani i dijetoterapiji“ jer med je namirnica koja se preporučuje u svim životnim dobima i predstavlja vrhunski prirodni proizvod, za koji se kaže da ne postoji „prirodnija namirnica od meda“ i sadržava tristotinjak različitih spojeva (osim jednostavnih šećera od kojih je večinom zastupljena fruktoza, a znatno manje glukoza, nalazimo i 25 različitih oligosaharida koji svi redom posjeduju ljekovita svojstva) za koji nitko do sada nije uspio napraviti uspješan surogat, odnosno kopiju ove namirnice, iza čega je uslijedilo predavanje „Nozemoza – stara ili nova bolest?“ naše mlade znanstvenice Ivane Tlak Gajger, dr. vet. med. koja će u skorije vrijeme postati i doktorica znanosti. Čestitamo!

Takozvani „tihi ubojica“, odnosno Nozemoza, zbog kojeg pčele obično ugibaju izvan košnice zbog iznemoglosti jer nerijetko nedostaju vidljivi znakovi bolesti, je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana mikrosporidijima iz roda Nosema koje u nepovoljnim životnim uvjetima stvaraju spore. Bolest je raširena svugdje u svijetu i u Hrvatskoj, a pčelarstvu i gospodarstvu nanosi značajne ekonomske gubitke. Gubici se očituju smanjenim prinosom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, a u voćarstvu i povrtlarstvu smanjenim prinosima lošije kvalitete. Učinak nozemoze na pčele manifestira se na način da preuranjeno postaju skupljačice, a zbog patoloških promjena na epitelnim stanicama srednjeg crijeva i poremećajima u procesima probave i metabolizma dolazi do neishranjenosti, te posljedično prerano ugibaju.

Domišljato uređen prodajni prostor

Image 

Diplome šampiona županijskog ocijenjivanja meda

Image 

Promea Tech d.o.o. Zagreb, Boris Bučar, dipl. ing. preh. tehnologije:

Predavanje: „Prehrana pčela u rano proljeće“

Image 

Medicinski fakultet, Zagreb, doc. dr. sc. Donatella Verbanac:

Predavanje: „Med u prehrani i dijeto terapiji“

Image 

Košnica iz Zagreba

Image 

Zadnje predavanje „Tehnološke pogreške u suvremenom pčelarenju“ pripalo je stručnom savjetniku za pčelarstvo iz Poljoprivredne savjetodavne službe - Zlatku Tomljanoviću, dr. vet. med. koji je prisutnima pojasnio da tehnologija u pčelarstvu ovisi o mnogo čimbenika: lokaciji pčelinjaka, financijskoj pomoći pčelara, logistici, tržištu, zdravlju pčelara itd.

„No, moramo biti iskreni i kazati da pčelari (ne odnosi se samo na pčelare iz RH) vole mistificirati pčelarstvo. Oduvijek sam smatrao da pčelarstvo nije transplantacija bubrega, transport ljudi na Mars ili proizvodnja atomske bombe. Pčelarstvo je dio poljoprivredno-stočarske proizvodnje sa svojim zakonitostima koje moramo poštivati i veoma brzo možemo postati uspješni pčelari. Nakon ankete koju smo proveli među hrvatskim pčelarima ispostavilo se da osim svih poznatih bolesti varooze, nozemoze, američke gnjiloće, grabeži, loših matica i drugih čimbenika, važan čimbenik uginuća pčelinjih zajednica su i pčelarski propusti, odnosno loša pčelarska praksa, stoga je vrijeme da se svaki pčelar počne pridržavati kodeksa "Dobre pčelarske prakse" zbog vlastite odgovornosti prema pčelama, a u konačnici i zbog krajnjeg potrošača-konzumenta pčelinjih proizvoda.“ – poručio je Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. na kraju 6. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu.

Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Zagreb, Zlatko Tomljanović, dr.vet.med.: Predavanje: „Tehnološke pogreške u suvremenom pčelarenju“

 

Image 

 

 

 

„Budući da se med proizveden u Hrvatskoj smatra izuzetno kvalitetnim zbog ekološke očuvanosti i pogodne klime otvaraju se nove mogućnosti za hrvatsko pčelarstvo pogotovo u današnje vrijeme kada sve više ljudi u svijetu postaje svjesno da med i pčelinji prozvodi pomažu ljudima u održavanju zdravlja, lakšem svladavanju bolesti i očuvanju dugovječnosti.“ posjetiteljima je poručio direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, dr. vet. med. i napomenuo kako pčelarima, tako i širem auditoriju, da iako u današnje vrijeme recesije ne teče uvijek med i mlijeko, treba posegnuti za medom, tom hranom bogova i napitkom besmrtnosti.

Da bi riječ rekli!

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.