Nalazite se na:
Hrvatska pčela 9/2010 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Ponedjeljak, 30 Kolovoz 2010

Tehnologija pčelarenja

 

 

 

Radovi u rujnu

 

 

 

Petar Trogrlić

U velikom dijelu naše zemlje u ovom razdoblju nestaje pčelinje paše na koju bismo mogli računati s ozbiljnijim unosima za razvoj zajednice. Iznimke su krajevi pored rijeka gdje nakon kiša u kolovozu početkom rujna znaju zamediti livade i pašnjaci. U dobre jesenske paše ubrajamo cvatnju vrijeska i ružmarina, koje uglavnom mogu iskoristiti seleći pčelari. Izvori hrane u ovom periodu su i raspucali plodovi voća.

 

 

 

"Plašilo" za ptice

 

 

Ivan Eberhart

Kao i sva živa bića, tako i medonosne pčele, uz bolesti i parazite, imaju i svoje neprijatelje koji im nanose veće ili manje štete. Među neprijatelje medonosne pčele spadaju: leptir mrtvačka glava, mravi, miševi, rovčica, ose, stršljenovi, voskov moljac, pauci, medvjedi, ptice i dr. Ovi neprijatelji mogu djelovati ili povremeno ili redovito. Ako pčelar poduzme mjere preventivne zaštite, pčelinja zajednica neće imati većih problema.

 

 

Snelgrova daska

 

 

Milan Jaćimović

Snelgrova daska je dio pčelarske opreme (alat), koji služi za pregrađivanje pčelinje zajednice po horizontali, pa je pčelari još nazivaju „horizontalna pregradna daska“. Snelgrova daska je ugrađena u drveni okvir veličine vanjske i unutarnje mjere košnice kojom pčelarimo (slika 1). Kada se postavi između dva tijela košnice, razmak između daske i okvira sa gornje strane je 15 mm, a sa donje strane 25 mm. Na sredini daske izrezan je otvor veličine 100×200 mm, kojem je mreža s obje strane, s razmakom između mreža od 8-10 mm.

 

 

Ekološko pčelarenje

 

 

Ekološko-prirodno pčelarenje nekada i danas

 

 

Lovro Krnić

Dojmila me se knjiga “Pčelarstvo” Milana Kučenjaka napisana davne 1877. godine u izdanju S. Jeronima u Zagrebu. Dopalo mi se ono što sam u njoj vidio i pročitao, a zadivio sam se opisanom prirodom pčelarenja bez kemije i bez upotrebe umjetno stvorenih materijala.

 

Već nam je poznato gdje mora biti smješten ekološki pčelinjak, a gdje se nekada preporučalo smjestiti pčelinjak, u toj knjizi piše:

 

 

Apiterapija

 

 

Pčelinji otrov u liječenju mišićne distrofije, depresije i demencije

 

 

Ivana Berg-Divald

Svjetski farmakolozi već neko vrijeme koriste pčelinji otrov kao bazu u izradi novih tretmana i lijekova kojima je moguće ublažiti simptome teških zdravstvenih stanja, i u konačnici izliječiti mišićnu distrofiju, depresiju i demenciju, prenosi Science Daily.

 

Jedan od važnijih sastojaka pčelinjeg otrova je prirodni peptidni toksin - apamin, koji stimulira oslobađanje hormona nadbubrežne žlijezde - kortizola, djeluje protuupalno i općenito poboljšava obrambeni sustav. Ovaj biološki aktivan peptid ometa kanal iona kalija K+ koji omogućava dosta brzo i selektivno propuštanje iona kalija izvan živčanog sustava.

 

 

Treći svjetski forum apiterapije u Sloveniji

 

 

Franc Šivic

Jeste li znali da je dr. Filip Terc (1884-1917), liječnik i pčelar iz Maribora, koji je u svojoj dugogodišnjoj praksi od 658 bolesnika s reumatičnim oboljenjem uspješno izliječio 543 pacijenata - otac apiterapije, a njegov rođendan, 30. ožujak, već nekoliko godina svjetski dan apiterapije.

 

 

Zanimljivosti

 

 

Tradicionalno pčelarenje i narodni običaji - II. dio

 

 

 

Stipan Kovačić

U literaturi se naši krajevi kao medonosni spominju već vrlo rano. Rimski pisci često spominju med sa Šolte kao med najbolje kvalitete.

 

Iz zapisa Mauricijusa doznajemo da su južni Salveni u 6. stoljeću već imali razvijeno pčelarstvo, da med i vosak koriste u razmjeni za druge proizvode te da od meda pripravljaju napitak medovinu.

 

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima i obilju biljnih medonosnih vrsta na pašnjacima, livadama, poljima i u prostranim šumama Hrvatske i Dalmacije, Slavonije i Srijema te u naplavnim ritovima i močvarama oko Save, Drave i Dunava, pčele su olako pronalazile izdašnu nektarsku i peludnu pašu te siguran smještaj u šupljim deblima stoljetnih vrba, lipa, kestena i hrasta.

 

 

 

Hrvatski pčelarski listovi iz 1877. godine

 

 

Šime Pavić

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća Hrvatska je još bila teritorijalno rascjepkana, ekonomski i kulturno razjedinjena, a gospodarski zaostala. Snažan razvoj europskih država, poslije uspješnih građanskih revolucija, nije se značajnije odrazio u našim krajevima. Nakon propasti Mletačke Republike, te nakon kratkotrajne Napoleonove vladavine, gotovo cjelokupni teritorij Hrvatske dolazi početkom 19. stoljeća pod vlast moćne Austro-ugarske monarhije. Hrvatska tada dolazi pod jednu vlast, onu iz Beča, ali je i dalje teritorijalno podijeljena na pokrajine.

 

 

Jestive bojice s dodatkom cvjetnog praha

 

 

 

Ivana Berg-Divald

Na internetskoj stranici Designboom-a, osim raznih inovacija i unikatnih predmeta, svoje mjesto u neobičnoj kolekciji našla je i kreda u boji, spravljena od cvjetnog praha.

Budući da djeca nevoljko žele jesti zdravu hranu, a ujedno i sve što drže u rukama vole staviti u usta, autoru ove jedinstvene kreacije "sinula" je genijalna ideja o bojicama čiji je sastav superhranjiva namirnica - cvjetni prah, jedan od najbogatijih prirodnih izvora hranjivih tvari koji sadrži sve potrebne nutritivne elemente za stvaranje novog života, te najveći dio hranjivih tvari potrebnih za daljnji razvoj djece.

 

 

Reportaža

 

 

Dugotrajna tradicija pčelarenja

 

 

Ivana Berg-Divald

Pater familias obitelji Antolčić, Stjepan, pčelarstvom se bavi od 1973. godine, a intenzivno pčelari od 1982. sa svojim puncem koji ga je, kako kaže, zarazio ovim medonosnim zanimanjem i naučio zanatu. Nedugo zatim su se podijelili u košnicama, tako da je svatko imao vlastiti pčelinjak i nakon toga su se počeli širiti. Na samom početku su posjedovali 33 pčelinje zajednice, a danas broje oko tristotinjak košnica, raspoređenih na 4 stacionarne lokacije: Hrastovica (kod Petrinje), zatim u jednom selu između Križevaca i Vrbovca, u Čikovoj Poljani i u selu Kuče.

Osim toga, iz čistog gušta sele pčele u Lonjsko polje na metvicu, zatim na plantažu kupina u okolici Velike Gorice, dok maline, dobrosusjedski, prepuštaju drugim pčelarima.

 

 

Održani Dani meda u Valpovštini

 

 

Ivana Berg-Divald

Druga regionalna manifestacija Dani meda u Valpovštini održana je 17. i 18. srpnja u Bizovcu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva turizma. Udruga pčelara Valpovština, uz suorganizatora - Općinu Bizovac, brojne sponzore i supokrovitelje, organizirala je priredbu za pamćenje, složili su se svi prisutni pčelari.

 

 

Medonosno bilje

 

 

Dubačac (Teucrium L.), biljka kamenjara i brdskih pašnjaka

 

Matija Bučar

Sivi dubačac, dupčac (Teucrium polium L.) je varijabilna, medonosna i ljekovita biljka s puno podvrsta i varijeteta. Naziv vrste dolazi od grčke riječi polios što znači sivobijel. Ovaj rod dobio je znanstveni naziv po Teuceru, kralju Tebe, koji je preporučio svom narodu uporabu dubačaca u ljekovite svrhe.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.