Nalazite se na:
Hrvatska pčela 2/2011 Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Utorak, 01 Veljača 2011

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

 

Pogače - zimska hrana u košnici

Dejan Kreculj

Nema sumnje da je za prehranu pčela, u bilo kojem periodu godine to bilo, najbolja hrana ona koju koriste već tisućama godina, a to je med. Međutim, kada pčelar procjeni da se u košnici nalaze nedovoljne količine, iz bilo kojeg razloga, tada je sasvim logično rješenje da im se pomogne dodavanjem, koliko je to moguće, adekvatnim surogatom.

Potrebnu količinu hrane u košnici teško je točno odrediti jer ona ovisi o mnoštvu faktora. Međutim, prema dugogodišnjim iskustvima pčelara, da bi se osiguralo nesmetano prezimljavanje i kvalitetan rani proljetni razvoj jednog prosječnog pčelinjeg društva, u našim klimatskim uvjetima, potrebno je osigurati oko 20 kilograma meda. Od toga će se oko 60 posto potrošiti za prehranu pčela i oko 40 posto za razvoj legla. Teoretski gledano, potrošnju hrane nije teško predvidjeti ako se zna da jedna pčela u periodu do pojave novog legla dnevno troši do 2 miligrama hrane, pa i manje. Ako društvo ima dvadeset tisuća jedinki, to znači da je dnevna potrošnja oko 40 grama ili oko 1,2 kilograma mjesečno. S obzirom na to da broj pčela varira, do početka veljače će biti potrošeno oko 5 kilograma hrane. To kaže teorija, ali za sigurnu praksu nije na odmet i nešto više, kako kaže narodna poslovica: od viška glava ne boli.

 

Pčelarenje dvomedišnim AŽ košnicama

Augustin Benko

U pčelarenju košnica zauzima vrlo važno mjesto. Uspjeh našeg rada ovisit će mnogo o tome kakvu smo košnicu izabrali za svoj pčelinjak. LR košnica spada u grupu nastavljača koja je najraširenija u svijetu, a zbog neograničenog prostora i unesenog nektara u košnicu smatraju se vrlo profitabilnim u pčelarstvu. Za formiranje većeg pčelinjaka, s obzirom na način rasporeda tih košnica, potreban je poveći prostor kojeg mnogi pčelari nemaju. Zato se odlučuju, kao i ja, formirati pčelinjak s AŽ košnicama za koje je potrebno manje prostora jer se košnice mogu slagati po širini i visini. Lokacija na kojoj je stacioniran moj pčelinjak nudi četiri paše od kojih je najjača bagremova, na koju sam se i najviše orijentirao kupnjom dvomedišnih košnica. Znamo da je AŽ-košnica s 2x10 okvira ograničenog prostora za unos nektara, što joj je veliki nedostatak, a zahtijeva i posebnu tehnologiju u vrijeme jake paše prebacivanjem mednih okvira iz vrlo jakih zajednica u slabije da bi se u potpunosti iskoristila glavna paša i spriječilo rojenje.

 

 

Prevješavanje legla u AŽ i LR košnicama

Nenad Strižak

Prevješavanje okvira iz plodišta u medište je radnja koja u pravilu ukazuje na zahvat u košnicama lisnjačama. Međutim, ponekad se taj zahvat odnosi i na nastavljače.

U AŽ košnicama iz medišta već su ranije odstranjeni okviri sa starim i nepravilnim saćem te je oslobođen prostor za okvire sa satnom osnovom. Tu su i okviri s djevičanskim saćem koji se pri prevješavanju prebacuju u plodište. Povećanje prostora za razvoj legla počinje prevješavanjem okvira s medom i okvira s peludom. Ako ta izmjena okvira nije već učinjena, onda je valja učiniti sada, kada otvaramo košnicu radi prevješavanja okvira s viškom meda iz plodišta u medište. Dakle, bočni okviri s medom prevješavaju se u medište, a na njihovo mjesto dolaze okviri s djevičanskim saćem. Pritom se prevješeni okviri s medom i peludom postavljaju uz bočnu stjenku medišta. Ni u kojem slučaju se ne vade iz košnice jer su jamstvo daljnjeg razvoja i preživljavanja pčelinje zajednice u hirovitim proljetnim danima.

 

Sistemi užičavanja okvira

Vedran Lesjak

Zima je vrijeme pčelarskih radova u radionici, pa ako imate popriličan broj pčelinjih zajednica pripremite se da u njoj provedete veliki broj radnih sati. Pretpostavimo da ste pčelar koji od kraja sezone planira radove i priprema se za sljedeću, te ništa ne prepušta slučaju. Ako je tako, onda ste sigurno sve staro saće već pretopili, a okvire dezinficirali spaljivanjem otvorenim plamenom i kuhanjem u kaustičnoj sodi. No, ako namjeravate širiti pčelinjak, onda ste vjerojatno nabavili i nove okvire koje morate izbušiti da bi u njih postavili žicu. Ovdje vam neću govoriti o bušilicama, uređajima za bušenje iz vlastite radinosti, o utapanju satnih osnova niti o vrstama žica, već o jednom od najdosadnijih poslova u pčelarstvu, postavljanju žica u okvire ili užičavanju.

 

Uzgoj trutova na pčelinjaku za uzgoj i oplodnju matica

Josip Križ

Trut je ravnopravan član svake pčelinje zajednice. Trebalo je proći dosta vremena dok znanstvenici nisu shvatili da bez vitalnih, zdravih i kvalitetnih trutova nema visokih prinosa u pčelarstvu. Još i danas kod velike većine pčelara (koji ne vladaju biologijom i fiziologijom pčela) vlada mišljenje da su trutovi u pčelinjoj zajednici beskorisni i da samo jedu i ništa ne rade, a da pojedu sav med tako da njima ostane vrlo malo meda za vrcanje. Kod takvih pčelara nakon izlaska dva ili tri roja iz nekih zajednica, njima ostaje mali broj pčela i očigledno puno više trutova. Onaj koji ovakvu situaciju ne shvaća, uvijek za male količine meda krivi trutove u košnici. Zbog takvog uvjerenja i neznanja kreću u bespoštednu borbu s trutovima i trutovskim leglom. Zašto pčele kao najracionalnija bića na zemlji uzgajaju trutove u proljetnom i ljetnom periodu? Zašto troše tolike količine hrane za prehranu ličinki i njegu trutovskog legla? Odavno je poznato da za uzgoj jednog truta pčele potroše hrane kao za 4-5 pčela radilica. Vidljivo je da neke pčelinje zajednice uzgajaju manji broj trutova, a neke puno više.

 

APITERPAIJA

 

Liječenje akutnih bolesti dišnih puteva medom i ostalim pčelinjim proizvodima

Josip Lončar

Bolesti organa za disanje danas su najraširenije bolesti koje i najviše narušavaju čovjekovo zdravlje. To su bolesti za koje se troši najviše antimikrobnih ljekova.

Akutne respiratorne infekcije (ARI) jedan su od najčešćih razloga za posjet liječniku obiteljske medicine i zauzimaju prvo mjesto u pobolu u izvanbolničkoj zaštiti.

ARI su najčešće male i jednostavne bolesti, češće uvjetovane virusima i u najvećem broju slučajeva same prolaze. Unatoč tome, propisivanje antibiotika u posljednjim desetljećima je u stalnom porastu iako za to nema jasnih epidemoloških pokazatelja koji bi to i opravdavali. Brojna istraživanja ukazuju da antibiotici neznatno skraćuju tijek bolesti te značajno ne preveniraju komplikacije. Usprkos tome propisuju se čak u 90 posto slučajeva.

Prema redoslijedu učestalosti akutnih respiratornih infekcija liječnici najčešće dijagnosticiraju nazofaringitis, faringitis zatim sinusitis, tonzilitis i bronhtis.

Primjena pčelinjeg meda pri liječenju plućnih bolesti bila je poznata još u dalekoj prošlosti, na što nam ukazuju mnogobrojni pisani dokazi u kojima se ističe da je med bio uspješno korišten kod bolesti dišnih puteva.

 

ZNANOST

 

Virus izobličenih krila (DWV)

 

Ivana Tlak Gajger

Virus izobličenih krila (DWV) je najučestalije utvrđivan virus u pretraživanim pčelinjim zajednicama. Svrstava ga se u skupinu Iflaviridae. To je dosad najproučavaniji virus pčela, a zbog učestale povezanosti s propadanjem pčelinjih zajednica uslijed jakih invazija grinjom V. destructor. Ukoliko nema spomenutih grinja u pčelinjoj zajednici infekcija virusom ostaje inaparentna (prikrivena), nema vidljivih simptoma bolesti, te nema značajan negativni utjecaj na jačinu pčelinje zajednice. Prenošenje virusa DWV grinjom V. destructor izravno u pčelinje kukuljice prilikom hranjenja grinje uzrokuje pojavu vidljivih kliničkih simptoma bolesti, odnosno dovodi do ugibanja inficiranih kukuljica, mlade pčele iz stanica izlaze sa zgužvanim - izobličenim krilima, povećanim i skraćenim abdomenom i tijela promijenjene boje (dekoloracije). Takve pčele nisu sposobne obavljati normalne fiziološke funkcije i druge zdrave pčele ih napadaju, pa ubrzo po izlasku iz stanica ugibaju.

 

ZANIMLJIVOSTI

 

Korisnik besplatnog prijevoza, ili ne!?

Damir Zanoškar

Godina 2010. je godina koju će većina pčelara pokušati što prije zaboraviti, za razliku od Cresa gdje nije bila tako loša. Poslije obilnih kiša početkom svibnja vegetacija na Cresu bujala je u naponu snage. Dolaskom toplijih dana kadulja se rascvala i otoku podarila nezaboravanu plavkastoružičastu boju i mirise koji se pamte. Dnevni prinosi i do 7 kilograma nisu bili rijetkost. Zazvonio je mobitel, glas prijatelja pčelara Ante Vucića (PU Rijeka): „Ovo moraš vidjeti, nosim ti uzorak i slike, ne znam što je, ali je zastrašujuće!“ Na pčelama sakupljačicama (na nekoliko starijih istrošenih pčela Antino oštro oko je uočilo crvenkaste nakupine. Snimio ih je, i evo jedne od njh, koje smo po Anti nazvali „vučice“.

 

130 GODINA HRVATSKE PČELE

 

Ugledni urednici Hrvatske pčele

Ivana Berg-Divald

U 130 godina Hrvatske pčele izmijenio se veliki broj urednika koji su, većinom kao učitelji i književnici, svi redom promicali pčelarstvo i poljoprivredu, a s obzirom na povijesne okvire 19. stoljeća posebno su se zalagali za hrvatski jezik i borili se protiv nametnutog njemačkog i mađarskog jezika.

Stjepan Hržić rođen davne 1840. godine, bio je profesor na kraljevskoj vel. gimnaziji u Osijeku od 1864. do 1896. godine, a u pčelarsku povijest je ušao kao jedan od suosnivača Slavonskog pčelarskog društva u Osijeku 1879. godine i predsjednik privremenog odbora. Upravo na odborskoj sjednici Društva 1881. godine, kojom je predsjedavao Hržić, zaključeno je da se još iste godine počne s objavljivljanjem glasila Društva Slavonska pčela (Hrvatska pčela), koje je već 1. ožujka 1881. pod uredništvom Bogdana Penjića ugledalo „svjetlo dana“. Zatim je iste godine, također pod predsjedanjem Stjepana Hržića, na glavnoj skupštini Slavonskog pčelarskog društva odlučeno da se Društvo preimenuje u Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku. Upravo je to povijesni trenutak kada je pčelarsko društvo u Osijeku izašlo iz lokalnog i regionalnog okvira te postalo nacionalno – općehrvatsko društvo, a time i časopis Hrvatska pčela, za što je, osim Penjića, zaslužan i profesor Hržić.

 

 

MEDONOSNO BILJE

 

Crni jasen, Fraxinus ornus L.

Matija Bučar

Crni jasen (F. ornus) je grm ili drvo visoko od 5-15 m, smeđe ljuskave kore. Listovi su nasuprotni, neparno perasti s dugom peteljkom. Sastoje se 7-9 eliptičnih ili jajolikih listića pilastog ruba, na naličju dlakavih. Bogati bijeli metličasti cvatovi ugodnog mirisa; u početku su uspravni, a poslije viseći. Sastoje se od dvospolnih ili samo ženskih cvjetića, sa po četiri latice. Cvate istodobno s listanjem, od kraja travnja do lipnja. Plod je krilata roška.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.