Hrvatska pčela 2/2019
Vedran Lesjak   
Petak, 08 Veljača 2019
Image
TEHNOLOGIJA PČELARENJA



Kada probuditi pčele


Josip Križ
Nije dobro prerano poticati pčelinju zajednicu na razvoj. Zašto? Matica počinje nesti jaja, a ako jako zahladi, pčele ne napuštaju leglo, a potrošile su mnogo hrane. Bez obzira na to koliko u košnici ima meda i peluda, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 °C, pčele se odvoje od hrane (odnosno hrana im neće biti na dohvatu) i zajednica propada od gladi. Dakle, ne smijemo prerano probuditi pčele jer time štetimo i sebi i pčelinjoj zajednici. No mnogi iz godine u godinu rade potpuno iste pogreške i na kraju krivce pronalaze negdje drugdje.



Upotreba PVC folije u košnicama

Dražen Špančić
Jedna od najčešćih tema u pčelarstvu današnjice svakako je utopljavanje pčelinjih zajednica, kao i kondenzacija u košnici koja nastaje utroškom hrane tijekom mirovanja zimskoga klupka i ranoproljetnog razvoja pčelinjih zajednica.

Gotovo da nema dana da netko od pčelara na forumima iznova ne pita kako uzimiti i kako utopliti pčele. Smatram da pčelari premalo čitaju suvremenu pčelarska literaturu, a još manje uče od samih pčela, pa se stalno vrte u krug ne dobivajući pravi odgovor.

Kako bismo bolje razumjeli pčele, postavimo si osnovno pitanje: Trebamo li mi učiti pčele kako trebaju zimovati? Pčele su duže na planetu od ljudi, preživjele su ledeno doba, pa će prezimiti i iduću zimu, koja nije ništa drugo nego obično godišnje doba, kako za pčele tako i za sva bića na Zemlji.



Kako sam riješio problem termičkog tretiranja varoe

Ivan Šiškov
Poštovani pčelari, o problemima ekološkoga termičkog tretiranja varoe opširno sam pisao u „Hrvatskoj pčeli” u broju 9 od 2017. i broju 2 od 2018. godine. Tada sam na široko i u detalje opisao sve poteškoće u rješavanju ovog problema. Iako sam u „Hrvatskoj pčeli” br. 2/2018. tražio suradnju, ona je izostala, no to nije utjecalo na moju volju za rješavanjem ovog problema. Ustvari, pčele su te koje svojom borbom za opstanak daju primjer životne upornosti, a osim toga, ove su godine svojim prinosima nadoknadile sve ono što smo prethodnih triju godina izgubili, pa su nas time obvezale na veću suradnju s njima. Pored toga, istakao sam i potrebu transparentnog pristupa rješavanju ove problematike te ovim člankom nastavljam informiranje o ostvarenim rezultatima. Ovaj je tekst nastavak navedene rasprave u spomenutom članku 2. broja „Hrvatske pčele” od 2018., u kojem sam jasno specificirao ciljeve i svu tehničku i funkcionalnu problematiku. Dakle, što sam sve ostvario svojim pokusima zbog opširnosti ću opisati u dva dijela:
•    NOVI UREĐAJ ZA TERMIČKO TRETIRANJE PČELA
•    NOVA TEHNOLOGIJA EKOLOŠKOG UNIŠTAVANJA VAROE HIPERTERMIJOM




ZNANOST

Proces transformacije nektara u med: primjer unšijske mandarine


Lidija Svečnjak, Saša Prđun
Proizvodnja meda predstavlja složen biološki proces koji objedinjuje sinergijsku aktivnost biljaka i medonosnih pčela (pretvaranje nektara u med). Zbog sve veće svijesti potrošača o pozitivnim učincima meda, zbog njegove visoke tržišne vrijednosti, ali i zbog sve većih zahtjeva tržišta, kemijska karakterizacija i provjera autentičnosti meda postala je važna i proizvođačima meda (pčelarima), i potrošačima, i zakonodavnim tijelima. Upravo se zbog toga danas intenzivno istražuju brojni aspekti i parametri kakvoće meda (posebice botaničko i zemljopisno podrijetlo te patvorenje). Međutim, mehanizmi transformacije nektara u med, kao početne točke proizvodnje meda koja izravno odražava njegovu autentičnost, nisu dovoljno istraženi.




140 GODINA ORGANIZIRANOG PČELARSTVA

140 godina osnutka Slavonskoga pčelarskoga društva u Osijeku (I.dio)

Slavko Stojanović
Danas, kad je pčelarstvo u Republici Hrvatskoj u ekspanziji, mnogi pčelari početnici i ne znaju kad se na ovim prostorima počelo pčelariti košnicama s pokretnim saćem, koje su bile donijele velike promjene kod pčelara koji su si u to vrijeme mogli priuštiti nove tipove košnica. Naime, one su omogućavale da se pčelinje zajednice zadrže u košnicama te da se s njima u proljeće može nastaviti uspješno pčelariti. Naravno, ako se dobro odradila priprema za zimovanje, a to je svakako u počecima bio izazov i novo iskustvo. Pčelari su dotad do meda dolazili tako da su pčelinje zajednice u pletarama, košnicama s nepokretnim saćem, „tušili” (kako je moj djed govorio) sumporom. Tako bi došli do meda, ali bi ujedno ostajali bez zajednica za proljeće.

Moderno hrvatsko pčelarstvo počinje osnivanjem i radom Slavonskoga pčelarskoga društva u Osijeku dana 2. ožujka 1879. godine. Ono je bilo temeljeno na tadašnjim modernim europskim idejama, između ostaloga i o brojnim pčelarskim društvima, glasilima i pčelarima. Zbog prisutnosti velike zaostalosti i primitivnog pčelarenja postojala je želja za organiziranjem i slijeđenjem naprednih ideja pčelara iz Europe. Sve je bilo vezano i uz gospodarski napredak, koji uvelike utječe i na kulturni napredak, a i na nacionalnu svijest.




ZANIMLJIVOSTI

Medonosna pčela kao problem u prirodi


Zlatko Puškadija, Marin Kovačić
U posljednje vrijeme sve češće nailazimo na članke o prevelikom broju košnica te o negativnom utjecaju medonosne pčele na druge oprašivače kojima ne gospodari čovjek. Biolozi i „zeleni”, nepoznavajući pčele i pčelarstvo, često vrlo agresivno nastupaju protiv medonosne pčele prikazujući nju i pčelarstvo najvećim problemom u okolišu i hvaleći se kako su osnovali bee free zones, odnosno područja bez medonosne pčele. Pčelari su pak usredotočeni na medonosnu pčelu i nemaju dovoljno znanja o biologiji, staništima i drugim pčelinjim vrstama i njihovoj interakciji s okolišem te se nisu u stanju othrvati ovom sve jačem pritisku. Ovim smo člankom htjeli upozoriti na kompleksnost odnosa medonosne pčele i divljih pčela u prirodi te dati osnovne informacije o ovoj temi.




Utjecaj pesticida neonikotinoida na pčele

Ivana Gobin
Globalni pad broja oprašivača stara je vijest i raste zabrinutost za očuvanje biološke raznolikosti i održavanje ekosustava. Među glavnim su krivcima ili ključnim čimbenicima odgovornima za današnje stanje neonikotinoidni pesticidi. Iako su početna istraživanja i argumenti industrije bili proturječni, danas je svima jasno da neonikotinoidni pesticidi djeluju štetno na pčele, ali i na druge životinje.

Europska unija zabranila je primjenu triju najčešćih neonikotinoida (klotianidina, imidakloprida i tiametoksama) na svim poljoprivrednim usjevima na otvorenome kako bi se zaštitilo pčele i ostale oprašivače. Unatoč navedenim naporima da se smanji njihova uporaba, neonikotinoidni su spojevi dokazani u uzorcima meda prikupljenima po cijelom svijetu, doduše, u razinama koje se smatraju sigurnima za ljudsku potrošnju, ali kontaminacija potvrđuje stalnu izloženost pčela i njihova okruženja tim pesticidima.




REPORTAŽA

Bespovratni novac Europske unije velik vjetar u leđa mladom pčelaru iz Ilove


Vjekoslav Hudolin
Igor Pecko iz Ilove trenutačno ima dvadeset košnica. Uz pomoć bespovratnih sredstava dobivenih javljanjem na natječaj za tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja, koji je kroz podmjeru 19.2. objavila Lokalna akcijska grupa (LAG) Moslavina, nada se da će modernizirati i proširiti pčelinjak na 75 košnica.

Za taj natječaj početkom veljače prošle godine vladalo je veliko zanimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz toga dijela Moslavine.

„Imali smo mnogo više prijava nego mogućnosti; javilo nam se pedesetak nositelja projekata, tako da smo u suradnji i u dogovoru s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i s Ministarstvom poljoprivrede uspjeli povećati alokaciju i umjesto 13 projekata financirati njih čak 34”, kaže Anica Lenart, voditeljica LAG-a Moslavina.




Medonosno bilje

Ljekovita dimnjača (Fumaria officinalis L.)



Matija Bučar
Ljekovita dimnjača jednogodišnja je zeljasta biljka visoka između 10 i 40 centimetara, uspravne sivozelene stabljike koja je izbrazdana. Listovi su joj dvostruko perasto razdijeljeni na peteljci. Ružičasti cvjetovi tamnocrvenog vrha stvaraju cvatove u obliku grozdova. Kuglasti plod je na vrhu izrubljen ili utisnut.

Latinsko ime roda (Fumaria) potječe od riječi fumus („dim”), a dobio ga je zbog svog soka, koji poput dima tjera suze. Ime vrste (officinalis) uobičajeno je za vrste istaknute u rodu zbog ljekovitosti.