TROVANJE PČELA U MEĐIMURJU - KAKO DALJE

U prostorijama Udruga pčelara Međimurske županije Agacija povodom trovanja pčelinjih zajednica održan je sastanak kojem su nazočili predsjednik HPS-a Željko Vrbos, Saša Petrić te oštećeni pčelari.

U prostorijama Udruga pčelara Međimurske županije Agacija povodom trovanja pčelinjih zajednica održan je sastanak kojem su nazočili predsjednik HPS-a Željko Vrbos, Saša Petrić te oštećeni pčelari.

Kako istraga traje nije uputno iznositi detalje o samom slučaju, slijedeći tjedan će se znati puno više o svemu jer se očekuju potrebni nalazi.

Posljedice su puno veće od trenutno vidljivih, a možemo ih svrstati u nekoliko kategorija:

1. gubitak živih bića - pčela kao materijalni gubitak,

2. emotivni gubitak pčelara zbog gubitka pčela,

3. gubitak u očekivanoj količini pčelinjih proizvoda,

4. gubitak kontaminiranog materijala i pribora (zaraženog meda, voska, okvira, dijelova košnica,

5. gubitak zajednice kao oprašivača,

6. gubitak u smislu radnih sati pčelara utrošenih na sanaciju,

7. gubitak pčelara zbog nedostatka pčela za rad u slijedećoj godini,

8. troškovi analiza i utvrđivanja uzroka i sl.

   Još uvijek ne spominjemo pesticid ili uzrok trovanja, ali je jasno da nestručna uporaba pesticida šteti pčelama i ostalim oprašivačima. Kemijska sredstva su nužna za proizvodnju hrane, ali su važne i pčele kao nezamjenjivi oprašivači. Nužno je postrožiti uvjete tretiranja i s naputaka i preporuka o izboru sredstva i načinu primjene doći u fazu obveza utemeljenih pravilnicima ili zakonom.

   Nemoguće je trenutno utvrditi financijsku štetu jer je puno nepoznanica o preostaloj uporabljivosti košnica, okvira, voska i sl. Kada se utvrdi rečeno moći se kvantificirati novčani iznos štete. Ovaj događaj se neće odraziti na cijenu meda ali je jasno da će doći do izvjesnih poremećaja u okruženju.

   Jasno je da nestankom pčela dolazi do poremećaja u rodnosti agrokultura poglavito prehrane. Zbog nedostatka oprašivača kulture bi imale izrazito malu rodnost i na kraju bi prestale imati plodove te bi mnoge i iščeznule. Naravno tu su još i štete po bioraznolikost bilja, očuvanja eko ravnoteže i mnoge druge pa i nedostatak pčelinjih proizvoda.

   Hrvatska ima šanse u razvoju pčelarstva jer imamo divnu klimu, obilje vode, raznolikost medonosnog bilja te nisko industrijaliziranu zemlju pa imamo i čist zrak. Pčelinjih proizvoda imamo dovoljno sa svoje potrebe pa u prosjećnim godinama i za izvoz. Unatoč tomu previše meda uvozimo što remeti ravnotežu ponude i potražnje.

   U budućnosti želimo još veći stupanj organiziranosti pčelara te organiziran i zajednički pristup tržištu, smanjivanje uvoza i veću potrošnju domaćeg meda i drugih pčelinjih proizvoda.

   Na ovom slučaju trovanja pčela moramo izgraditi sustav utvrđivanja uzroka, odgovornosti, sanacije i obeštećenja pčelara jer to do sada u RH nismo imali.