Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza i čitatelja ovih dana dolazi Hrvatska pčela broj 3/2023.
AKTUALNOSTI
Aktivnosti
Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet
Na poziv mnogih pčelarskih udruga predsjednik našeg saveza, koliko mu to mogućnosti dopuštaju, sudjeluje na sjednicama njihovih skupština.
U proteklom je razdoblju tako sudjelovao na sjednicama u Novskoj, Belom
Manastiru, Slavonskom Brodu, Glini, Kutini i Novskoj. Iste aktivnosti odrađuju
i dopredsjednici HPS-a u svojim regijama...
KOLUMNA
Pogled u
retrovizor, Nenad Strižak
Proljetni
pčelarski sajmovi naznačuju kraj zimskih aktivnosti, koje su više posvećene
društvenom radu, te početak sve češćih obilazaka pčelinjaka. U sezoni se pčelari
u potpunosti predaju pčelama, pogled je usredotočen na košnicu, stoga često ne
primjećuju ono što se događa iz leđa...
TEHNOLOGIJE
PČELARSTVA
Pčelarenje
bez gubitaka - ožujak, Željko Balen
Početkom
ožujka pčelari počinju intenzivno raditi na svojim pčelinjacima. Budući da nam
vremenske prilike ne dopuštaju da u cijelosti obavimo sav potreban posao,
opisat ću najpotrebnije radnje koje obavljam na svojem pčelinjaku...
Higijenska
ispravnost vode na pčelinjaku, Saša Perica
Pčelarska
godina koja je za nama bila je medna i izazovna, ali je svim pčelaricama i
pčelarima dala novu nadu i poticaj za nadolazeću pčelarsku godinu. Da, prošla je
pčelarska godina bila izazovna, a vruće i iznimno toplo ljeto produljilo se i u
neuobičajeno toplu jesen. Malo je reći da smo za Božić imali vrijeme sličnije
Uskrsu i proljeću nego kalendarskoj zimi...
Je li moguće sačuvati pčelinju zajednicu od ranoga rojevnog nagona?, Josip Križ
Zbog velikih
nedostataka prirodno se rojenje ni u kojem slučaju ne može uskladiti s
ciljevima i zadacima suvremenog pčelarenja. Da pčelinja zajednica ne bi ušla u
rojevno stanje, treba joj omogućiti da se razvija i da radi u košnici i izvan
nje, drugim riječima, potrebno je sve pčele zaposliti. No prije svega treba
držati zajednice s jednogodišnjim maticama, odnosno maticama ne starijima od
dvije godine, to jest s maticama koje intenzivno nesu jajašca, a potječu iz zajednica
koje su visoko produktivne i slabo se roje.
Jasika (Populus
tremula L.), Matija Bučar
Jasika ili
trepetljika listopadno je stablo srednje visine koje tvori okruglastu,
prozračnu krošnju. Kod mladih je stabala kora glatka i bijela, no s vremenom
postaje tamnosiva, ispucana i izbrazdana. Pupoljci jasike pokriveni su
svijetlosmeđim ljepljivim ljuskama. Listovi se nalaze na dugim peteljkama,
okruglasti su i nazubljenih rubova. Boja im je tamnozelena, na naličju nešto
svjetlija, a u jesen se mijenja u žutu, čak i crvenu.
ZNANOST
Pčelinji
proizvodi - funkcionalna hrana za pomoć pri liječenju vodenih kozica, Ivana
Gobin
S obzirom na to da je po vrtićima i
školama počela prava epidemija različitih dječjih bolesti, važno je ponoviti
kako spriječiti, odnosno liječiti infekcije. Djeca u vrtiću često obolijevaju
od različitih virusnih i bakterijskih bolesti jer im imunosni sustav još nije
dovoljno razvijen, a i prvi su put u kontaktu s većim brojem djece. Najčešće
dječje bolesti dijelimo na respiratorne i probavne te na bolesti s osipom
(trodnevna groznica, vodene kozice i šarlah)...
Pčelinji
otrov: sastav i svojstva, Ivana Flanjak, Ljiljana Primorac, Blanka Bilić Rajs
Klimatske
promjene, važnost održive proizvodnje i sve veći interes potrošača za proizvode
na prirodnoj bazi nameću nove trendove u tehnologiji pčelarenja i razvoju novih
proizvoda koji u svojem sastavu sadržavaju pčelinje proizvode kao bioaktivne
sastojke. Terapeutska svojstva pčelinjih proizvoda, iako poznata od davnina, u
današnje se vrijeme intenzivno istražuju prateći trendove u prevenciji i
liječenju mnogih bolesti. Pčelinji otrov zasigurno u tom pogledu nalazi svoje
mjesto, što zbog dokazanih terapeutskih svojstava, što zbog visoke cijene koju
postiže na tržištu.
ZANIMLJIVOSTI
Nije 70
milijuna eura, nego 10 milijardi eura!, Nenad Strižak
Dragutin
Vukelić - zaboravljeni velikan, Nenad Strižak
Osamnaest mu je godina tek, Mladen Stubljar