Novosti




arhiva/novosti/Hrvatska-pčela-4-2004-mala.jpg
05.04.2024 Broj:809

HRVATSKA PČELA 4/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 4/2024.


Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

17. - 29. veljače 2024. - Hrvatski pčelarski savez provodi edukaciju pašnih povjerenika koja se sufinancira iz namjenskih sredstava dodijeljenih iz državnog proračuna za potrebe vođenja Evidencije pčelara i pčelinjaka. Edukacije su održane na osam lokacija, i to u Topuskom, Pazinu, Otočcu, Vrgorcu, Kninu, Požegi, Varaždinu i Đurđevcu. Na edukacijama su pašnim povjerenicima dane dodatne informacije o radu na terenu, a pomoglo se i u izbjegavanju mogućih problema u radu. Na edukacijama su prisustvovali i predsjednici pčelarskih udruga te su sudjelovali i u raspravama i davanju prijedloga s ciljem unapređenja sustava. Ovom prilikom izražavamo zadovoljstvo odazivom pašnih povjerenika i predsjednika udruga.

 

KOLUMNA

Nadanje, Nenad Strižak

Ulazimo u najljepše razdoblje pčelarske godine, kada pčelinje zajednice u svim svojim segmentima doživljavaju maksimum. Do polovice ovogodišnjeg ožujka gotovo i nije bilo posla oko dobro uzimljenih pčelinjih zajednica. Kod košnica nastavljača bio je dovoljan pogled kroz ukoso nadignut stražnji dio hranilice, kod lisnjača pogled kroz mrežu, odnosno odmaknutu letvicu vratašca plodišta, te je uočeno stanje trebalo usporediti s onim na letu košnice i na podlošcima. U idućem razdoblju slijede otvaranja košnica te poduzimanje mjera i zahvata za što bolje iskorištavanje nadolazećih paša te nadanje u dobar prinos. U namjeri postizanja većih prinosa i ekonomičnijeg rada nemali broj pčelara teži boljim tehničkim konstrukcijama i tehnološkim zahvatima te će pokušati primijeniti vlastite ideje i saznanja, no pritom bez odgovarajuće strategije može doći do promašaja i razočaranja.

 

 

TEHNOLOGIJA PČELARENJA


Travanj - počinje „bauštela” , Damir Salopek 

Poznata je činjenica da medonosne pčele svoj dom, svoju kuću, nastambu ili grad (polis) izgrađuju od materijala koji same proizvode. Na temperaturama od oko 35 °C pčelinje žlijezde voštanice proizvode jedan od najsloženijih prirodnih materijala - pčelinji vosak. Pri tako povišenoj temperaturi pčele lakše obrađuju vosak da bi ga oblikovale u stanice saća. Vosak iz voštanih žlijezda izlazi u obliku tekućine koja se na zraku stvrdnjava i formira bijele, gotovo prozirne listiće. Pčele uz pomoć češlja na stražnjim nogama skidaju listiće voska i žvaču ih da bi ih pripremile za izgradnju saća. U izgradnji saća sudjeluje mnogo pčela, a drže se jedna za drugu i tako formiraju „zavjese”, odnosno grozdove pčela koji vise sa satonoša u košnici. U prirodi, gdje nema okvira ni satnih osnova, pčele se pridržavaju za svod nastambe i počinju izgradnju saća od pripremljenih listića voska. Pridržavanje za svod ili satonošu omogućuju im kukice na nogama.

 

Uzgoj matica za vlastite potrebe (5. dio), Dražen Špančić

Složit ćete se sa mnom da savršena zajednica uvelike ovisi o kvalitetnoj matici, a da biste do kvalitetne matice došli, red je da još jednom pročitate prethodna četiri dijela našeg časopisa gdje piše o uzgoju matica za vlastite potrebe, a sve da biste utvrdili gradivo. Uvjeravam vas da nećete pogriješiti u odluci da od svojih ponajboljih matica uzgojite matice za visoke prinose na svojim pčelinjacima.

U petom, ujedno i posljednjem dijelu ukratko ćemo opisati daljnji postupak s uzgojenim maticama. Sad konačno na red dolazi ubiranje plodova našega mukotrpnog rada.

 

Kada i koliko često treba mijenjati maticu u pčelinjoj zajednici, Josip Križ

Kada govorimo o kvaliteti matice, riječ je o jako mnogo parametara, no najvažniji su dobri pašni uvjeti, koji predstavljaju i temelj bavljenja pčelarstvom, a nakon toga dolaze razne tehnologije i vrste košnica. Ono što bi svaki pčelar morao znati jest da pčelinje zajednice koje imaju mlade matice bolje prezimljavaju i gubici su im mnogo manji u odnosu na gubitke zajednica koje imaju maticu staru tri ili više godina. Mlade su matice tijekom svojega životnog vijeka bile jako malo izložene kemijskim tvarima prilikom tretmana protiv varoe, a to je iznimno važno jer su stoga znatno manje oštećene od onih koje su prošle višekratne tretmane.

 

Inovacija u pčelarstvu - pametna higijenska pojilica za vodu za pčele Obrada Drakulovića, pčelara i inovatora iz Podgorice u Crnoj Gori

Tekst pripremila i obradila: Gordana Hegić

Pametna higijenska pojilica za pčele inovacija je koja predstavlja revolucionaran napredak u napajanju pčela. Njezin inovativan dizajn štiti vodu osiguravajući njezinu čistoću, sigurnost i stalnu dostupnost. Pojilica eliminira rizik od utapanja pčela, a istodobno sprečava kontaminaciju vode izmetom te ju štiti od vanjskih negativnih utjecaja kao što su nečistoće, kiša, ptice, glodavci i ostali insekti. Smanjenjem rizika od kontaminacije vode uređaj doprinosi kvaliteti pčelinjih proizvoda i prevenciji pčelinjih bolesti. Pčele imaju jednostavan i kontinuiran pristup vodi bez potrebe za čestom pčelarovom intervencijom. Ovaj proizvod, koji je zaštićen patentom, predstavlja važan doprinos unapređenju zdravlja pčela, ali i efikasnosti rada pčelara, što izravno utječe na povećanje prinosa i smanjenje troškova proizvodnje.

 

 

Trešnja (Prunus avium L.), Matija Bučar

Cvijet trešnje (jap. sakura) dobrodošlica je proljeću nakon duge i hladne zime, a svojom jednostavnom ljepotom inspirirao je careve, princeze, umjetnike, pjesnike i obične ljude starog Japana te je postao jednim od glavnih simbola Zemlje Izlazećeg Sunca.

 

 

ZNANOST

 

Praćenje gubitaka pčelinjih zajednica - kontrola varoe u Europi i kod nas

Janja Filipi

Znatni gubici pčelinjih zajednica počeli su se pojavljivati početkom ovog tisućljeća u različitim dijelovima svijeta. U Europi je 2008. godine počeo međunarodni projekt COLOSS kao reakcija na povećane gubitke. Jedan od vrlo važnih načina rješavanja problema jest kontinuirano i standardizirano praćenje podataka o gubicima. U Europi od sjevera prema jugu postoje različite klimatske i pašne prilike, različita razvijenost poljoprivrede, industrije, infrastrukture i pčelarskih tehnologija, a u konačnici i deset različitih pasmina medonosnih pčela. Podaci se trebaju prikupljati na isti način da bi bili međusobno usporedivi, odnosno da bi se mogli pratiti trendovi i utjecaji na gubitke pčelinjih zajednica. Danas se gubici ujednačeno prate u više od 40 zemalja svijeta upotrebom istog upitnika, a kojim se i mi koristimo.

 

ZANIMLJIVOSTI

Klimatske promjene i pčele (2. dio), Zlatko Tomljanović

Nova metoda ispitivanja patvorenja meda, Zdenko Franić

19. Pčelarski dani u Vinkovcima, Stanko Čuljak

Pazinska manifestacija dani meda proslavila punoljetnost, Damir Gregurić