Novosti




arhiva/novosti/HP-5-2024-mala.jpg
10.05.2024 Broj:818

HRVATSKA PČELA 5/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 5/2024.


Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

5. travnja 2024. - Već duže vrijeme smatramo da Državni inspektorat Republike Hrvatske može pomoći pčelarima u borbi protiv patvorina na našem tržištu meda. Na sastanku koji je održan u prostoru Državnog inspektorata raspravljalo se o ovim temama:

1. Enormna količina pčelinjih proizvoda na tržištu koji se prodaju na cestama (takozvanim cestama meda) bez ikakvih oznaka na staklenkama, a usput i upitne kakvoće. Pčelari su sve ogorčeniji jer im upravo taj med oduzima tržište i ugrožava opstanak bavljenjem pčelarstvom.

2. Problem neujednačenog pristupa poljoprivrednih inspektora i nelogičnosti pri izdavanju rješenja.

3. Naplata analize meda pčelarima kojima je uzorak uzeo Državni inspektorat, a potom je analizom utvrđeno da je uzorak ispravan.

 

 

KOLUMNA

Kolizija, Nenad Strižak

Ista tema, dvije skupštine i dvije različite odluke unutar iste asocijacije. Je li to rezultat dobro, odnosno loše pripremljene prezentacije teme ili jačeg, odnosno slabijeg kapaciteta skupština? Objašnjenje može biti višeznačno, premda je rezultat jednoznačan. O čemu je riječ?

Tema: Europski pčelarski savez (European Beekeeping Association, EBA).

 


TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Svibanj - prilika za skupljanje matične mliječi, Damir Salopek

Obično je početak svibnja, katkad čak njegova prva polovina, razdoblje cvjetanja bagrema i skupljanja u nas najizdašnije medonosne paše. No ove je godine bagrem jako uranio te će njegovo cvjetanje već završiti u trenutku dok budete čitali ovaj tekst. Rekli bismo prerano, ali bolje i tako nego nikako. Oni koji bagrem imaju u dometu svojih pčela i oni koji svoje pčele sele na bagremovu pašu znaju o njemu sve, stoga se tu nema što dodati, posebice ne iz perspektive pčelara koji bagremov med nikad i nije vrcao, kao što je to slučaj kod mene jer njega u Gorskom kotaru, gdje pčelarim, nema.

 

Uzgoj trutova na pčelinjaku za uzgoj i oplodnju matica, Josip Križ

Trut je ravnopravan član svake pčelinje zajednice. Trebalo je proći jako mnogo vremena dok znanstvenici nisu shvatili da bez vitalnih, zdravih i kvalitetnih trutova nema visokih prinosa u pčelarstvu. Još i danas kod mnogih pčelara vlada mišljenje da su trutovi u pčelinjoj zajednici beskorisni i da samo jedu i ništa ne rade te da pojedu sav med pa ga njima ostane vrlo malo za vrcanje. Kod takvih pčelara nakon izlaska dva ili tri roja iz nekih zajednica u njima ostaje mali broj pčela i očito mnogo više trutova.

 

Klimatske promjene i zdravlje pčela, Zlatko Tomljanović

U prošlom broju „Hrvatske pčele” pisali smo o klimatskim promjenama i hranidbi pčela. Ovaj tekst pišemo u trenutku kad bagrem i kadulja relativno dobro cvjetaju, ali su vremenske prilike toliko loše da tjeraju pčelare u očaj. Imamo dojave o mrazu na kontinentu te o jakim vjetrovima u priobalju. Jednostavno rečeno, situacija nije dobra. Rezultate medenja bagrema i kadulje znat ćemo upravo u trenutku kad budemo čitali svibanjsko izdanje „Hrvatske pčele”. Nisam siguran da ćemo biti sretni i zadovoljni. No možda me priroda ipak demantira.

 

Ose i stršljenovi, Gvido Gržetić

Cijelog se života nadmudrujemo s ljudima, životinjama, prirodom, bolestima… Evo, nedavno pročitah koliko su ose korisne, ponajprije radi održavanja ravnoteže u prirodi. Neka bude, ali nama, bolje rečeno pčelama, rade štetu. A tek stršljenovi…

Više je puta napisano koliko pčela tijekom dana može uloviti samo jedna porodica stršljenova. Iz Italije nam dolazi istočni stršljen, koji je takva napast da se organiziraju izlovi da bi se smanjile štete koje nanosi. Izlov se održava krajem ljeta, kad ih je najviše. Pogrešno, ljudi moji!

 

Modra presličica (Muscari neglectum Guss. ex Ten.), Matija Bučar

Presličice su trajnice s lukovicom koje mogu narasti između 10 i 30 centimetara u visinu. Uski, izbrazdani i malo mesnati listovi rastu izravno iz zemlje, a dugi su između 5 i 40 centimetara te su čitavom dužinom cjevasti ili barem duboko žljebasti. Listovi ocvijeća vrčasto su srasli i produljeno jajasti. Tamno modri ili crnkasto modri mirisavi cvjetovi prevučeni su sivkastom voštanom prevlakom, a na vrhu imaju kratke bijele zupce. Skupljeni su u gust, zbijen vršni cvat, grozd nalik na klas čiji su gornji cvjetići, obično svijetlo plave boje, sterilni. Plod je zeleni tobolac pun sjemenaka, a tijekom dozrijevanja postaje smeđ.

 

 

ZNANOST

Sastav i kvaliteta matične mliječi, Ivana Flanjak, Blanka Bilić Rajs

Upotreba pčelinjih proizvoda radi očuvanja zdravlja i/ili kao pomoć pri olakšavanju simptoma i liječenju mnogih bolesti danas, kao i prije više desetaka godina, zauzima važno mjesto uz potvrdu terapeutskih svojstava kroz znanstvena istraživanja. Matična je mliječ mješavina izlučevina hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda pčela radilica koju ličinke i matica upotrebljavaju za prehranu. Vrijeme prehrane matičnom mliječi smatra se glavnim čimbenikom razlike u morfologiji, vremenu razvoja, životnom vijeku i ponašanju između matica i radilica.

 

ZANIMLJIVOSTI

Razgovor s tvorcem EM tehnologije, Ivana Tlak Gajger

Ugljični otisak proizvodnje meda, Zdenko Franić

IV. nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem, Damir Gregurić

Hvarani se pčelarstvom bave od pamtivijeka, Mirko Crnčević

Ekonomika pčelarske proizvodnje (proizvodni pokazatelji), Igor Petrović