Novosti
HRVATSKA PČELA 5/2024
Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 5/2024.
Sažetak ovog broja:
AKTUALNOSTI
Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet
5.
travnja 2024. - Već duže vrijeme smatramo da Državni inspektorat Republike
Hrvatske može pomoći pčelarima u borbi protiv patvorina na našem tržištu meda.
Na sastanku koji je održan u prostoru Državnog inspektorata raspravljalo se o
ovim temama:
1.
Enormna količina pčelinjih proizvoda na tržištu koji se prodaju na cestama
(takozvanim cestama meda) bez ikakvih oznaka na staklenkama, a usput i upitne
kakvoće. Pčelari su sve ogorčeniji jer im upravo taj med oduzima tržište i
ugrožava opstanak bavljenjem pčelarstvom.
2.
Problem neujednačenog pristupa poljoprivrednih inspektora i nelogičnosti pri
izdavanju rješenja.
3.
Naplata analize meda pčelarima kojima je uzorak uzeo Državni inspektorat, a potom
je analizom utvrđeno da je uzorak ispravan.
KOLUMNA
Kolizija, Nenad Strižak
Ista
tema, dvije skupštine i dvije različite odluke unutar iste asocijacije. Je li
to rezultat dobro, odnosno loše pripremljene prezentacije teme ili jačeg,
odnosno slabijeg kapaciteta skupština? Objašnjenje može biti višeznačno, premda
je rezultat jednoznačan. O čemu je riječ?
Tema:
Europski pčelarski savez (European Beekeeping Association, EBA).
TEHNOLOGIJA PČELARENJA
Svibanj - prilika za skupljanje matične mliječi, Damir Salopek
Obično
je početak svibnja, katkad čak njegova prva polovina, razdoblje cvjetanja
bagrema i skupljanja u nas najizdašnije medonosne paše. No ove je godine bagrem
jako uranio te će njegovo cvjetanje već završiti u trenutku dok budete čitali
ovaj tekst. Rekli bismo prerano, ali bolje i tako nego nikako. Oni koji bagrem imaju
u dometu svojih pčela i oni koji svoje pčele sele na bagremovu pašu znaju o
njemu sve, stoga se tu nema što dodati, posebice ne iz perspektive pčelara koji
bagremov med nikad i nije vrcao, kao što je to slučaj kod mene jer njega u
Gorskom kotaru, gdje pčelarim, nema.
Uzgoj
trutova na pčelinjaku za uzgoj i oplodnju matica, Josip Križ
Trut
je ravnopravan član svake pčelinje zajednice. Trebalo je proći jako mnogo
vremena dok znanstvenici nisu shvatili da bez vitalnih, zdravih i kvalitetnih
trutova nema visokih prinosa u pčelarstvu. Još i danas kod mnogih pčelara vlada
mišljenje da su trutovi u pčelinjoj zajednici beskorisni i da samo jedu i ništa
ne rade te da pojedu sav med pa ga njima ostane vrlo malo za vrcanje. Kod
takvih pčelara nakon izlaska dva ili tri roja iz nekih zajednica u njima ostaje
mali broj pčela i očito mnogo više trutova.
Klimatske
promjene i zdravlje pčela, Zlatko Tomljanović
U
prošlom broju „Hrvatske pčele” pisali smo o klimatskim promjenama i hranidbi
pčela. Ovaj tekst pišemo u trenutku kad bagrem i kadulja relativno dobro
cvjetaju, ali su vremenske prilike toliko loše da tjeraju pčelare u očaj. Imamo
dojave o mrazu na kontinentu te o jakim vjetrovima u priobalju. Jednostavno
rečeno, situacija nije dobra. Rezultate medenja bagrema i kadulje znat ćemo upravo
u trenutku kad budemo čitali svibanjsko izdanje „Hrvatske pčele”. Nisam siguran
da ćemo biti sretni i zadovoljni. No možda me priroda ipak demantira.
Ose i
stršljenovi, Gvido Gržetić
Cijelog
se života nadmudrujemo s ljudima, životinjama, prirodom, bolestima… Evo, nedavno
pročitah koliko su ose korisne, ponajprije radi održavanja ravnoteže u prirodi.
Neka bude, ali nama, bolje rečeno pčelama, rade štetu. A tek stršljenovi…
Više je puta napisano koliko pčela tijekom dana može
uloviti samo jedna porodica stršljenova. Iz Italije nam dolazi
istočni stršljen, koji je takva napast da se organiziraju izlovi da bi se
smanjile štete koje nanosi. Izlov se održava krajem ljeta, kad ih je najviše.
Pogrešno, ljudi moji!
Modra
presličica (Muscari neglectum Guss. ex Ten.), Matija Bučar
Presličice
su trajnice s lukovicom koje mogu narasti između 10 i 30 centimetara u visinu.
Uski, izbrazdani i malo mesnati listovi rastu izravno iz zemlje, a dugi su
između 5 i 40 centimetara te su čitavom dužinom cjevasti ili barem duboko
žljebasti. Listovi ocvijeća vrčasto su srasli i produljeno jajasti. Tamno modri
ili crnkasto modri mirisavi cvjetovi prevučeni su sivkastom voštanom prevlakom,
a na vrhu imaju kratke bijele zupce. Skupljeni su u gust, zbijen vršni cvat,
grozd nalik na klas čiji su gornji cvjetići, obično svijetlo plave boje,
sterilni. Plod je zeleni tobolac pun sjemenaka, a tijekom dozrijevanja postaje
smeđ.
ZNANOST
Sastav
i kvaliteta matične mliječi, Ivana Flanjak, Blanka
Bilić Rajs
Upotreba
pčelinjih proizvoda radi očuvanja zdravlja i/ili kao pomoć pri olakšavanju
simptoma i liječenju mnogih bolesti danas, kao i prije više desetaka godina,
zauzima važno mjesto uz potvrdu terapeutskih svojstava kroz znanstvena
istraživanja. Matična je mliječ mješavina izlučevina
hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda pčela radilica koju ličinke i matica upotrebljavaju
za prehranu. Vrijeme prehrane matičnom mliječi smatra se glavnim čimbenikom
razlike u morfologiji, vremenu razvoja, životnom vijeku i
ponašanju između matica i radilica.
ZANIMLJIVOSTI
Razgovor s tvorcem EM tehnologije, Ivana Tlak Gajger
Ugljični otisak proizvodnje meda, Zdenko Franić
IV. nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i
apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem, Damir Gregurić
Hvarani se pčelarstvom bave od pamtivijeka, Mirko
Crnčević
Ekonomika pčelarske proizvodnje (proizvodni pokazatelji), Igor Petrović
