HRVATSKA PČELA 11/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 11/2024.

---

Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

 

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

 

23. - 27. rujna 2024. - Predsjednik našeg saveza u svojoj Popovači sudjeluje na 13. Danima meda u organizaciji Udruge pčelara „Lipa” iz Popovače držeći predavanje o pčelarstvu za učenike osnovnih škola i polaznike dječjih vrtića.

3. listopada 2024. - U prostorijama Pčelarskoga društva Zagreb održan je drugi sastanak koordinacije za organizaciju aktivnosti na predstojećem sajmu CroAgro u Zagrebu. Predložene su aktivnosti i program u kojem će zajedno sudjelovati Hrvatski pčelarski savez, Savez pčelarskih udruga Grada Zagreba i Savez pčelarskih udruga Zagrebačke županije. Cilj zajedničkog nastupa na sajmu jest ojačati svijest o važnosti konzumacije pčelinjih proizvoda i za djecu i za odrasle, a planira se postići održavanjem predavanja, koja su u pripremi, te promotivnim djelatnostima na zajedničkom štandu. Više o programu u ovom broju „Hrvatske pčele”.

 

 

KOLUMNA

 

Porez na nekretnine i status pčelinjaka, Nenad Strižak

U kriznim situacijama kad su događanja u društvu utjecala i na položaj pčelara naš je savez pronalazio načine da pomogne svojem članstvu i pčelarima u cjelini. Tako se prije 40 godina, u vrijeme takozvane benzinske krize, izborio za dodatne bonove za benzin za svoje članove, a nedavno je, u vrijeme krize zbog bolesti COVID-19, ishodio propusnice. U ovom se trenutku najavljuje uvođenja poreza na nekretnine (točniji bi naziv bio „porez na nekretnine namijenjene stanovanju” jer se ostale nekretnine ne obuhvaćaju), koji bi dijelom trebao zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. Prema prijedlogu zakona porezu podliježe svaki prostor namijenjen stanovanju, a nekretninom se ne smatraju poslovne i gospodarstvene zgrade u cjelini ili djelomično.

 

TEHNOLOGIJA PČELARNJA

Klimatske promjene i zdravlje pčela, Zlatko Tomljanović

Unatrag nekoliko brojeva „Hrvatske pčele” opravdano sam „maltretirao” čitatelje negativnim učinkom klimatskih promjena na pčelarstvo. Nažalost, klimatske su promjene naša nova stvarnost s dalekosežnim posljedicama ne samo za pčelarstvo nego i za cijelu poljoprivredu i ljudsko društvo. Nasreću, u pčelarskoj populaciji nisam naišao na klimatske skeptike kao u nekim drugim poljoprivrednim sektorima ili u ostalim oblicima društvenih djelatnosti. No na klimatske skeptike ne bi trebalo gubiti vrijeme, iako je internet nerijetko kontaminiran različitim i nevjerojatnim teorijama koje često graniče sa zdravom pameti i mogu predstavljati određeni vid opasnosti. Ali to je već posao nekih drugih institucija. Međutim, je li klima zaista kriva baš za sve poteškoće u pčelarstvu?

 

 

Tajne pčelinjeg voska, Josip Križ

Dugo su pčelari mislili, a neki nažalost i danas misle, da pčele skupljaju vosak izravno s cvjetova i listova biljaka. Teško je reći tko je prvi otkrio voštane ljuskice koje pčele luče, no to se otkriće pripisuje Nijemcu Hornbostelu, koji je te ljuskice primijetio i opisao 1744. godine. Pedesetak godina kasnije John Hunter je svojim eksperimentima utvrdio da pčele aktivno sudjeluju u proizvodnji voska. Ovaj je veliki znanstvenik još 1792. godine opisao segmente pčelinjeg abdomena iz kojih pčele izlučuju male, prozirne voštane ljuskice. Konačnu potvrdu da pčele luče vosak dao je 1793. godine François Huber u svojoj knjizi „Nova zapažanja o pčelama”.

 

 

Pčelinji otrov - zabluda i mit ili mogućnost zarade u pčelarstvu, Tvrtko Matijević

Svaki je pčelar imao neki svoj razlog zašto se počeo baviti ovim plemenitim zanimanjem, a glavni je povod svima proizvodnja meda ponajprije za svoje potrebe, a kasnije i za tržište. U dobrim pčelarskim godinama meda ima dovoljno i za pčele i za pčelara, no svjedoci smo sve lošijih pašnih prilika, pri čemu se nerijetko događa da pčelari tijekom pčelarske sezone moraju prihranjivati pčele te ne uspiju prikupiti planirane količine meda koje bi proizvodnju činile isplativom.

 

Vilina kosa (Cuscuta campestris Yunck.), Matija Bučar

Vilina kosa je parazitska biljka iz roda Cuscuta koja ima malo ili nimalo klorofila, što joj onemogućava provođenje fotosinteze, procesa kojim biljke same stvaraju hranu.

Stabljika viline kose tanka je i nema klorofila, a povija se oko biljke domaćina poput niti te svojim sisaljkama (haustorijima) prodire u nju crpeći iz nje hranjive tvari. Maleni cvjetovi smješteni su na kratkim stapkama i skupljeni u guste cvatove. Čaška je zvonolika i otprilike jednako duga kao cijev vjenčića, a režnjevi su jajoliki ili okruglasti, na vrhu tupi te se međusobno malo preklapaju. Režnjevi vjenčića su šiljasti, trokutasti i strše (njihovi su vrhovi često savijeni prema unutra), a jednake su duljine kao i cijev vjenčića. Cvjetovi luče ugodan miris koji privlači oprašivače.

 

 

ZNANOST

 

Antibiotici i njihova (zlo)upotreba u pčelarstvu, Kazimir Matović

Antibiotici su spojevi koji nastaju kao proizvodi metabolizma mikroorganizama, a mogu spriječiti rast i razvoj drugih mikroorganizama, čak ih i uništiti. Riječ „antibiotik” potječe od grčkih riječi anti („protiv”) i bios („život”). Nevjerojatno, ali istinito, tvar koja u prijevodu znači „protiv života” spasila je tijekom povijesti veći broj ljudi nego bila koja druga, a zahvaljujući njoj je, između ostaloga, produžen i ljudski životni vijek.

 

 

Mikrobi korisni za podršku pčelinjeg zdravlja, Ivana Gobin

Jedan od glavnih čimbenika koji dovodi u pitanje vitalnost pčela na globalnoj razini jest njihova izloženost štetnicima i patogenima, što zahtijeva stručno praćenje i upravljanje da bi se spriječio gubitak cijelih kolonija. Kontrola zaraznih bolesti primjenom antibiotika dobro je poznata u pčelarstvu, ali ova praksa, iako dobronamjerna, može nepovoljno utjecati na mikrobiotu pčelinjeg crijeva. Dodatno, rutinska primjena antibiotika može dugoročno stvoriti otporne patogene, ali i dovesti do daljnjih neželjenih učinaka u košnici kao što je prisutnost antibiotika ili njihovih ostataka u vosku i medu. Zbog toga je pristup antibioticima sve ograničeniji.

 

 

ZANIMLJIVOSTI

 

Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Igor Petrović

Na temelju Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/2019) nositelj OPG-a u sustavu AGRONET popunjava obrazac Evidencija o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, i to najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za proizvodnju i prodaju u prethodnoj godini.

 

Poduzetništvo u pčelarstvu, Gordana Hegić

Poduzetništvo je gospodarska aktivnost pojedinca ili više partnera pri kojoj se uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnost ulazi u poslovni pothvat s ciljem stvaranja profita. Siguran „recept” s jamstvom uspjeha u poduzetništvu ne postoji.

 

Medeno u Dugoj Resi, Mladen Stubljar

Duga Resa, grad smješten desetak kilometara južno od Karlovca, koji sad obilježava rijeka Mrežnica, kao što mu je svojedobno zaštitni znak bila Pamučna industrija, u kojoj su radile tisuće žena. Bio je to za Jugoslavije „ženski grad”, sve do propasti tekstilnog diva kojeg je, kao i mnoge druge industrijske pogone i tvornice, „pojela” naša čudotvorna pretvorba. Danas je Duga Resa više okrenuta Mrežnici, koja je ljeti pravi smaragdnozeleni biser koji uzvodno, sve do izvora u Primišlju, privlači mnogobrojne ljubitelje prirode.

 

Smeđi se medvjedi sve češće slade slovačkim medom, Mirko Crnčević

Za razliku od Hrvatske, u kojoj prema službenoj statistici obitava oko tisuću jedinki smeđeg medvjeda (Ursus arctos), u Slovačkoj, koja je veličinom nešto manja, ali zato gušće naseljena, lovci su izbrojili barem dvostruko više ovih životinja, a pritom njihova brojnost pokazuje tendenciju daljnjeg rasta, a prisutne su i migracije iz sjevernih brdskih područja u ravničarske dijelove središnje i južne Slovačke.

 

---

Podijeli