Novosti

16.04.2025 Broj:917

UPUTA O POSTUPANJU PRI UGINUĆU PČELA

Objavljivanje upute Ministarstva poljoprivrede o postupanju pri uginuću pčela u časopisu Hrvatska pčela od iznimne je važnosti za sve pčelare. Pravodobna i točna informacija ključna je za brzo reagiranje u slučaju pomora pčela, za zaštitu pčelinjih zajednica te za sprječavanje daljnjih gubitaka.

Hrvatski pčelarski savez i Hrvatska pčela kao relevantan stručni časopis osiguravaju da uputa dođe do što većeg broja pčelara omogućujući im da postupaju u skladu s propisima i najboljim praksama. Time zajednički doprinosimo očuvanju pčelinjeg fonda, zaštiti okoliša i sigurnosti proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj.

Legislativa

Uredba o zdravlju životinja (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/429) propisuje odredbe u području zdravlja životinja, uključujući i odredbe o registraciji subjekata i objekata. Prema Uredbi (EU) 2016/429 svi objekti na kojima se drže pčele (pčelinjaci) moraju biti registrirani pri nadležnom tijelu. Subjekti odgovorni za pčele na registriranim objektima (pčelari) odgovorni su za zdravlje pčela kako je određeno člankom 10. predmetne uredbe te za to da imaju odgovarajuće znanje: o bolestima životinja, između ostaloga i o bolestima koje se mogu prenijeti na ljude, potom o načelima biosigurnosti, o interakciji između zdravlja životinja, dobrobiti životinja i zdravlja ljudi, o dobroj praksi u uzgoju životinja za životinjske vrste pod njihovom brigom, o otpornosti na liječenje, uključujući antimikrobnu rezistenciju, te o njezinim implikacijama.

Prema Uredbi (EU) 2016/429 subjekti su dužni odmah obavijestiti nadležno tijelo ako postoje bilo kakvi razlozi za sumnju da je među životinjama prisutna bolest ili ako je prisutnost takve bolesti utvrđena među životinjama te obavijestiti veterinara o pojavi neuobičajenih uginuća i drugih znakova ozbiljne bolesti ili o pojavi znatnog smanjenja stopa proizvodnje bez utvrđenog uzroka, a u svrhu daljnjeg istraživanja, između ostaloga i u svrhu prikupljanja uzoraka za laboratorijsko ispitivanje ako situacija to zahtijeva.

Sukladno tome, nacionalni propisi Republike Hrvatske uređuju odgovornosti subjekata i postupak prijave bolesti životinja. Člankom 18. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13, 148/13, 115/18 i 52/21) propisana je obveza posjednika životinja da ako se pojave znakovi bolesti i/ili uginuće životinja, mora o tome odmah obavijestiti veterinara. Nadalje, člancima 19. i 24. Zakona o veterinarstvu propisan je način postupanja veterinarskih djelatnika i ovlaštenih veterinara u slučaju sumnje, odnosno potvrđenog slučaja bolesti životinja.

Pravilnik o prijavi bolesti životinja (Narodne novine, br. 65/20 i 55/23) propisuje način prijave onih bolesti životinja koje podliježu prijavi sumnje, odnosno potvrđenog slučaja, te obveze posjednika životinja, veterinara, ovlaštenih veterinara, veterinarskih inspektora te službenih i referentnih laboratorija vezane uz postupak prijave bolesti životinja. Člankom 3. navedenog pravilnika određena je obveza posjednika da u slučajevima pojave znakova bolesti ili uginuća životinja o navedenome mora odmah i bez odgađanja obavijestiti veterinara. Člankom 4. predmetnog pravilnika propisana je dužnost veterinara da na svaku prijavu posjednika mora izaći na teren, obaviti klinički pregled životinja i utvrditi postoji li sumnja na bolest, a u slučaju sumnje na one bolesti životinja koje podliježu prijavi sumnje mora o tome obavijestiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju. Članak 5. predmetnog pravilnika propisuje dužnost ovlaštenog veterinara da u slučaju sumnje na bolesti koje podliježu prijavi sumnje mora o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata, elektroničkim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane i veterinarskog inspektora. Također je propisano da o svakom potvrđenom slučaju bolesti koje u skladu s navedenim pravilnikom podliježu obvezi prijave potvrđenog slučaja ovlašteni veterinar mora o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata, elektroničkim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane i veterinarskog inspektora. Pčelinje bolesti koje u skladu s navedenim pravilnikom podliježu obvezi prijave sumnje i/ili potvrđenog slučaja jesu: akaroza pčela, američka gnjiloća, etinioza, europska gnjiloća, tropileloza i varooza.

Postupanje

U skladu s navedenom legislativom, svako uginuće pčela pčelar je dužan prijaviti veterinaru odnosno ovlaštenom veterinaru, koji provodi klinički pregled i uzorkovanje da bi se isključile pčelinje bolesti te postupa u skladu s prethodno navedenim odredbama.

U slučaju kad se sumnja na druge uzroke uginuća (primjerice na trovanje pčela), veterinarska inspekcija obavještava i nadležnu policijsku postaju.

U takvim slučajevima na mjesto događaja dolaze policijski službenik s kriminalističkim tehničarom i nadležni veterinarski inspektor koji, ovisno o štetnom događaju, poziva i poljoprivrednog inspektora i/ili inspektora zaštite okoliša, koji daju prve izvještaje o događaju, izrađuju stručni izvještaj o događaju i osiguravaju prikupljanje uzoraka. Kriminalistički tehničar obavlja obradu mjesta događaja, prikuplja izvore otrovanja i izrađuje zapisnik o očevidu. Nalog za vještačenje daje nadležna policijska postaja ili državno odvjetništvo.

U slučaju da je policijska postaja prva obaviještena o uginuću pčela, dužna je o tome odmah obavijestiti Državni inspektorat, čije inspekcije dalje sudjeluju u postupku ovisno o štetnom događaju.

Osim uzimanja uzoraka za isključivanje pčelinje bolesti, kako je prethodno navedeno, uzimaju se i uzorci za toksikološku pretragu.

Uzorke uginulih pčela za toksikološku analizu čine pojedinačni uzorci svake pčelinje zajednice (50-ak uginulih pčela s podnice košnice). Uzorci se spremaju u zasebne sterilne plastične posude sa zatvaračima koji dobro prianjaju te se pohranjuju na temperaturi od -20 °C.

Nadležni inspektori osiguravaju uzimanje i dostavu uzetih uzoraka u skladu s pravilima struke.

IZVOR: preuzeto s mrežne stranice: https://poljoprivreda.gov.hr/