HRVATSKA PČELA 6/2024
Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 6/2024.
Sažetak
ovog broja:
AKTUALNOSTI
Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet
25. travnja
2024. - U Karlovcu je održan
inicijalni sastanak s predsjednikom Udruge pčelara Duge Rese Mijom Grgurićem s
ciljem pokretanja zajedničke pčelarske manifestacije u Karlovačkoj županiji.
Sastanku su nazočili i direktorica Turističke zajednice Duge Rese te direktor Turističke
zajednice Karlovačke županije. Razgovaralo se o smjeru u kojem se želi ići imajući
na umu daljnju popularizaciju i razvoj pčelarstva u Karlovačkoj županiji.
9. svibnja 2024. - Na poziv predsjednika Pčelarskoga društva Zagreb Dragutina Vedaka
u njihovim je prostorijama održan sastanak na kojem su nazočili predsjednik HPS-a
Dražen Kocet te njegovi dopredsjednici Željko Vukić i Damir Krog, dok su posredstvom
videoveze prisustvovali još i tajnik društva Damir Salopek te predsjednik Saveza
pčelarskih udruga Grada Zagreba Ante Štavun. Predsjednik Vedak iznio je svoja
razmišljanja o problemima u radu saveza te je dao prijedloge za poboljšanje i
unapređenje. Razgovaralo se o suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim velesajmom
oko moguće organizacije pčelarskoga sajma u Zagrebu u sklopu sajma CRO AGRO. Od
ostalih tema spominjala se i moguća realizacija pčelarskog centra u Zagrebu,
pokretanje komunikacije s gradskom upravom o urbanom pčelarstvu, uključivanje u
Europski pčelarski savez te veći angažman saveza i udruga na ostvarivanju
projekata.
KOLUMNA
Zajedničko djelovanje, Nenad
Strižak
Prošle godine u ovo vrijeme
glavne su teme pčelarskih razgovora bili izostanak pčelinjih paša i pogibeljni
nedostatak hrane u košnicama tijekom svibnja te u prvoj dekadi lipnja. Da, bila
je to sezona kakva prije još nije bila zabilježena! Ovogodišnji nezabilježeno
topao travanj također je za glavnu temu pčelarskih razgovora nametnuo vremenske
(ne)prilike. Pčelinje su paše znatno uranile, stoga je primjerice bagrem ove
godine završio s cvatnjom u vrijeme kad prethodnih godina još ne bi ni počeo
cvasti! Sve to upozorava na promjene kojima se moramo prilagođavati.
Za razliku od prošle godine, ovogodišnje
preuranjene proljetne paše, kao i bagremova paša, većini su pčelara omogućile
prinose iznad uobičajenih prosjeka. Pčelari koji su godinama favoriziranjem
usmjeravani na što veću proizvodnju meda (a pritom se svjesno ili nesvjesno zanemaruje
da je tržište meda nesređeno) naći će se u poteškoćama zbog preniske otkupne
cijene meda, a pritom će kao i dosad tražiti rješenja u rasponu od stava da je bolje
prodati med na tržnici za sedam-osam eura nego trgovcu za pola tog iznosa pa do
„suradnje” s pčelarom iz Dalmacije. Nadalje, prema podacima graničnih
kontrolnih postaja za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatsku u
protekloj je godini uvezeno više od 1000 tona meda, što dodatno opterećuje
koncepciju pčelarenja na med - „medarenja”.
TEHNOLOGIJA PČELARENJA
Lipanj - početak borbe protiv
varooze, Damir Salopek
Već dugi niz godina traje
borba pčelara s varoom te je već mnogo tekstova napisano i o njoj i o
tretmanima protiv nje. Pokušat ću ovim, još jednom u nizu tekstova o varoi,
potaknuti pčelare da možda drugačije pristupe ovoj borbi i da počnu
upotrebljavati potencijalno jednostavnije i manje štetne tretmane.
Svaki pčelar zna da je
varoa vanjski parazit, grinja koja napada pčele vrsta Apis cerana i Apis
mellifera te da se hrani njihovim masnim tkivom. Nametnik je to veličine
nekoliko milimetara, pri čemu je ženka veća od mužjaka. Odrasla ženka varoe
napušta odraslu pčelu i ulazi u radiličku ili trutovsku stanicu, a potonju
preferira dok god postoji trutovsko leglo u pčelcu. Pravi razlozi za odabir
upravo trutovske ličinke kao domaćina za razmnožavanje još se uvijek istražuju.
Odmah nakon poklapanja stanice legla varoa se nastanjuje na budućoj pčeli te s
njom izlazi iz stanice. Razmnožavanje počinje vrlo brzo u poklopljenom leglu.
Upotreba
trutova u uvjetima suvremenog pčelarenja, Josip križ
U normalnim uvjetima
suvremenog pčelarenja pčelari će se, kao i dosad, trutovima koristiti na isti
način. To znači da će trutovi po svojoj želji i kad im to odgovara napuštati košnicu
u kojoj su se izlegli te se isto tako slobodno u nju vraćati. Budući da potječu
od provjerene matice i da su uzgojeni u djevičanskom trutovskom saću u jakim
pčelinjim zajednicama, njihovi vanjski organi za letenje i orijentaciju, kao i
svi unutarnji organi, posebice organi za oplodnju, bit će maksimalno razvijeni.
Tako uzgojeni trutovi bit će vitalniji, sposobniji i vrlo agresivni prilikom
sparivanja. Oni će na svakom pčelinjaku biti dominantni nad ostalim trutovima,
bez obzira na to potječu li s istog ili drugog pčelinjaka. To će omogućiti
njihovo sparivanje s neoplođenom maticom ponajprije iz pčelinjaka s kojeg
potječu, a zatim i s maticama iz susjednih pčelinjaka.
25 praktičnih pitanja i odgovora
u vezi s američkom gnjiloćom medonosne pčele, Zlatko Tomljanović
U prošlom smo broju
naveli da ćemo pisati o medenju bagrema i kadulje tijekom travnja i svibnja
2024. godine. Mikrolokacije pčelinjaka opet su imale važnu ulogu u konačnom
rezultatu. Ipak, završni su dojmovi prilično rastezljivi te variraju od 5 do 15
ili 20 kilograma meda po košnici, iako dio pčelara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
i Dalmaciji, a posebice oni koji su pčele selili na Kornate, prijavljuju
izvrsne rezultate. Bagrem je počeo cvasti na kraju prvog tjedna travnja
(usporedimo to s 1996. godinom, kad je bagrem na prostoru Samobora procvao u posljednjem
tjednu svibnja) te se pritom njegova cvatnja odužila zbog hladnog vremena, što
je posljedično uzrokovalo visok stupanj rojenja. Slično je bilo i s kaduljom.
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), Matija
Bučar
Pitomi je kesten drvo bujne i
velike krošnje koje može narasti i više od 20 metara u visinu. Listovi su mu
duguljasti, lancetasti, krupno nazubljeni, na licu goli, a na naličju dlakavi.
Prašnički, muški cvjetovi skupljeni su u klupčaste cvatove koji čine duge i
uske mace. Tučkovi, ženski cvjetovi obavijeni su zelenim ovojem i nalaze se pri
dnu resa ili u pazušcima listova, i to pojedinačno ili u manjim skupinama. Iz
njih se razvijaju bodljikave šiškarice (tobolac) s dva-tri tamno smeđa ploda. S
muških cvjetova pčele nose pelud i nektar, a sa ženskih samo nektar.
Postojbina pitomoga kestena
jest Mala Azija, odakle su ga stari Grci i Rimljani rasprostranili po cijeloj
Europi. U Europi kesten pokriva
otprilike 2,5 milijuna hektara, ponajprije u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj,
Portugalu i Švicarskoj. U tim je zemljama također prisutna duga tradicija
njegova uzgoja radi plodova, meda i drva.
ZNANOST
Širenje
invazije grinjama iz roda Tropilaelaps - prijetnja
europskom i svjetskom pčelarstvu, Ivana Tlak Gajger
Invazije
nametničkim grinjama medonosne pčele najveći su problem današnjeg pčelarstva. U
zajednicama medonosne pčele (Apis mellifera) prisutne su invazije trima
obvezatnim nametničkim grinjama: Varroa spp., Acarapis woodi i Tropilaelaps
spp. Globalna proširenost navedenih nametnika na pčelinjacima diljem svijeta te
njihov negativan utjecaj na povećanu pojavnost uvjetovanih pčelinjih bolesti
(posebice virusnih bolesti) i gubitke u pčelarstvu pokazuju važnost, ali i
nužnost kontroliranja njihova broja u pčelinjim zajednicama. Glavnim uzrokom
povećanih gubitaka u pčelarstvu posljednjih desetljeća smatra se akumulirani
učinak i virulencija nametničkih grinja te razvoj njihove otpornosti na
višekratno primjenjivane tretmane sintetičkim akaricidima.
ZANIMLJIVOSTI
Ugljični otisak proizvodnje meda u Republici Hrvatskoj, dr. sc.
Zdenko Franić
LAG „Škoji” pomaže pčelarima na
srednjodalmatinskim otocima, Mirko Crnčević
Svjetski dan pčela u Karlovcu,
Mladen Stubljar
Urbano pčelarstvo u Beogradu, Gordana Hegić
Je li pčela čudo prirode, Lovro Krnić