U Poljskoj se 27. listopada 2026. održava MEĐUNARODNA KONFERENCIJA: MED POD LUPOM. Direktiva o doručku primjenjuje se diljem Europske unije od 14. lipnja 2026. i mijenja pravila označavanja podrijetla meda. Konferencija objašnjava kako te promjene utječu na tržište hrane i pčelarsku industriju. EBA je partner u ovom projektu.
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek u suorganizaciji s HAPIH-om, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakultetom turizma i ruralnog razvoja u Požegi i Tehnološko-inovacijskim centrom Virovitica organizira 31. Ocjenjivanje kvalitete sortnih vrsta meda u Hrvatskoj. Uzorci se dostavljaju do 30. listopada 2026.
U privitku je konačna ponuda turističke agencije za putovanje u Rim na audijenciju kod Pape. S obzirom na kratke rokove koje je agencija ostavila, ljubazno molimo sve da promptno reagiraju i obavijeste sve zainteresirane.
Republika Hrvatska preko HAMAG-BICRO omogućila nabavu rabljenih teretnih vozila kategorije N2 i N3 kamiona, prikolica nosivosti veće od 3500 kg te poluprikolica, ne starijih od 10 godina, za potrebe pčelarstva s više od 100 košnica.
Stručni časopis “Hrvatska pčela” osnovalo je Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku 1881. godine, te je u početku tiskan kao “Slavonska pčela”, zatim kao “Hrvatska pčela” i “Pčela”. Od 1994. godine ponovo nosi naziv Hrvatska pčela. To je jedan od najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu.
Hrvatski pčelarski savez je utemeljen 12. prosinca 1954. godine.
Hrvatski pčelarski savez predstavlja oblik dobrovoljnog udruživanja pčelarskih
udruga kao temeljnog institucionalnog
oblika udruživanja pčelara u Republici Hrvatskoj te njihovih
županijskih/međužupanijskih saveza kao koordinacijskih
oblika udruživanja pčelara na lokalnoj razini radi zaštite i promicanja zajedničkih
ekoloških i gospodarskih interesa i ciljeva.
U doba osnutka u Hrvatskoj je djelovalo 12 pčelarskih zadruga i 4 pčelarska društva
s oko 116.000 košnica. Jedan od osnivača i prvi
predsjednik Saveza bio je akademik Ivo Tomašec, koji je u 20 godina vođenja Saveza
mnogo učinio na razvoju pčelarstva u Hrvatskoj.
Nakon akademika Tomašeca, predsjednici Saveza bili su Mirko Brence, Stjepan Jelić,
dr. Đuro Berber, Milan Preočanin, Marinko Vignjević,
Mirko Ćuruvija, dr. Zdravko Laktić, prof. dr. Đuro Sulimanović, Josip Karšić, Mirko
Vorel, mr. sc. Zlatko Dominiković, Drago Suman,
prof. dr. Nikola Kezić, Martin Kranjec i Vladimir Bilek. Od travnja 2018. godine,
predsjednik Saveza je Željko Vrbos.
Hrvatski pčelarski savez danas ima gotovo 7000 članova iz 150 udruga.
Savez teži daljnjem povezivanju pčelara, njihovom međusobnom dijeljenju praktičnih
znanja i iskustava te promoviranju uspjeha postignutog
u pčelarskom sektoru na dobrobit svih, pčelara i potrošača pčelinjih proizvoda.
Hrvatski pčelarski savez je ponosni nositelj industrijskog dizajna i prava
intelektualnog vlasništva na
Nacionalnoj staklenki za med hrvatskog podrijetla u borbi protiv patvorina na
tržištu Republike Hrvatske.
Na sadašnjoj adresi, u ulici Pavla Hatza 5. u Zagrebu, Hrvatski pčelarski savez
djeluje od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Hrvatski pčelarski savez član je Međunarodne pčelarske organizacije - Apimondia.