HRVATSKA PČELA 3/2024
Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza stigla je ovih dana Hrvatska pčela broj 3/2024.
Sažetak ovog broja:
AKTUALNOSTI
Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet
15.
siječnja 2024. - Savez šalje dopis Tugomiru Majdaku, državnom
tajniku zaduženom za sektor ruralnog razvoja, s upitom pripada li pčelarstvo
kao poljoprivredna grana stočarstvu. Naime iz nekoliko poziva pčelara koji su
sudjelovali na pripremnim edukacijama za mjere ruralnog razvoja dobili smo
informaciju da je pčelarstvo svrstano u kategoriju ostalih poljoprivrednih
grana, što na bodovnoj listi znači pet bodova manje i vrlo male šanse za
dobivanje mjera. Tu su informaciju širili konzultanti. Državni nam je tajnik
dao informaciju da je pčelarski sektor dio stočarstva i da tu ništa nije
sporno. Rekli bismo bolje spriječiti nego liječiti.
KOLUMNA
Briselska paša, Nenad Strižak
Djelovanje
pčelara s ciljem unaprjeđenja pčelarske djelatnosti proteklih se mjeseci
uglavnom svodilo na aktivnosti u pčelarskim udrugama, na pčelarskim skupovima i
u društvenoj zajednici, i to ponajprije upozoravanjem na važnost pčela i
pčelarstva. S početkom aktivne pčelarske sezone te će aktivnosti za većinu
pčelara pasti u drugi plan, no nije naodmet rezimirati što se postiglo ili,
točnije, što se nije postiglo i čemu se možemo nadati.
TEHNOLOGIJE PČELARSTVA
Ožujak - klimatološki početak
proljeća, Damir Salopek
Vjerujem
da svi pčelari jedva dočekaju ožujak, što zbog ljepšeg i toplijeg vremena što
zbog intenzivnijeg rada s pčelama. U Gorskom kotaru nije rijetkost da u ožujku
zapadne i veća količina snijega, što sam i napomenuo u prošlom broju, a
temperature budu primjerenije prosincu i siječnju. Ožujak je početak proljeća i
klimatološki prvi proljetni mjesec. U ovo doba godine matica zaliježe vrlo
intenzivno pripremajući pčelca za nadolazeće paše. Zimske pčele polako umiru,
stoga je za očuvanje društva nužno odgajati novo leglo, što podrazumijeva
njegovo hranjenje i grijanje. U ožujku se odvija smjena zimskih i proljetnih
pčela
Uzgoj matica za vlastite potrebe
(4. dio), Dražen Špančić
Nakon
što smo u protekla tri broja našeg časopisa ukratko opisali kako odabrati
rodonačelnu zajednicu i trutovske majke i nakon što smo se dotaknuli teme o
osnovnom priboru i dijelovima košnica za uzgoj matica, prošli smo temu o
presađivanju ličinki i odgoju matičnjaka. U četvrtom dijelu naše priče o uzgoju
matica pisat ćemo o dolasku na svijet naših mladih matica i o daljnjem postupku
njihova uzgoja.
Kasnozimska prihrana šećernim
pogačama, Josip Križ
Tijekom
zime i kasnozimskog razdoblja, pri niskim vanjskim temperaturama, pčelinjim je zajednicama
nabolje osigurati potpun mir, ali u iznimnim slučajevima ? ako je iz bilo kojeg
razloga koja pčelinja zajednica ostala bez hrane ? može se intervenirati takozvanom
pogačom. Ako je ostala bez meda, onda je sigurno ostala i bez najvažnije namirnice
? peluda. Međutim, valja je pokušati spasiti dok se ne stvore povoljni uvjeti
da se može dodati okvir s medom i peludom. Ako negdje u pričuvi imamo okvire s poklopljenim
medom, a vremenski nam uvjeti to dopuštaju, moramo odmah dodati takve okvire. U
ovakvim slučajevima pod svaku cijenu trebamo izbjeći dodavanje pogače
Pčelinji otrov - zamjena za med,
Josip Sudić
Baviti
se pčelarstvom u današnje vrijeme dosta je izazovno. Pčelari svake godine
iznova polažu nadu u nadolazeću sezonu, a nerijetko se dogodi da mraz u rano
proljeće ili kiša tijekom travnja i svibnja upropasti glavnu pčelinju pašu na
području kontinentalne Hrvatske. Pčelar ostaje razočaran zbog propale paše i
oslabljenih zajednica zbog rojenja. Sezona se mora dovršiti i pčele održati u
dobrom stanju, a postoji velika mogućnost da će ih trebati prihranjivati da bi
zajednice uspjele nastaviti svoj razvoj.
Noćurak (Oenothera biennis L.),
Matija Bučar
Ova lijepa i privlačna
biljka potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu unesena početkom 17.
stoljeća, i to ponajprije kao ukrasna biljka i zbog njezina jestivoga korijena,
no potom je podivljala te se proširila izvan vrtova.
ZNANOST
Autentičnost pčelinjeg voska na međunarodnom tržištu,
Lidija Svečnjak i Gloria Ledinski
Tijekom
posljednjeg je desetljeća brojnim istraživanjima na nacionalnoj razini utvrđena
upitna autentičnost pčelinjeg voska (satnih osnova) u mnogim zemljama Europske
unije, odnosno prisutnost patvorina, no sustavnih i sveobuhvatnih istraživanja
kakvoće pčelinjeg voska na međunarodnoj razini gotovo da i nema. Stoga je na
Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedeno istraživanje s ciljem
utvrđivanja kakvoće pčelinjeg voska na međunarodnom tržištu, a u tu je svrhu
prikupljeno ukupno 300 uzoraka pčelinjeg voska (primarno satnih osnova te manjim
dijelom i blokova voska namijenjenih njihovoj proizvodnji) iz 33 zemlje svijeta,
od čega iz 17 zemalja članica Europske unije (Austrije, Belgije, Češke, Cipra,
Francuske, Hrvatske, Italije, Latvije, Luksemburga, Mađarske, Nizozemske,
Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Španjolske i Švedske), iz europskih
zemalja koje nisu članice Europske unije (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije
i Ujedinjenoga Kraljevstva) te iz zemalja s drugih kontinenata (Australije,
Brazila, Etiopije, Južne Koreje, Kameruna, Kanade, Kine, Konga, Novog Zelanda,
Ruande, Rusije i Vijetnama).
ZANIMLJIVOSTI
Gudovački sajam u proljetnom izdanju, Mladen Stubljar
Pčelarstvo u južnoafričkoj provinciji Gauteng, Ivana Tlak Gajger
Klimatske promjene i pčele (I. dio), Zlatko Tomljanović
Vremenska jedinica napretka u pčelarstvu, od šuplje cjevčice do čipa, Nenad Strižak