PIN-TEST - ALAT ZA OCJENU HIGIJENSKOG PONAŠANJA PČELA

Poznavanje genetike pčela daje velike mogućnosti u uzgoju produktivne i zdrave medonosne pčele. Danas objavljujemo tekst autora Zlatka Puškadije i Marina Kovačića s fakulteta Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka na temu P

Nakon što ste u Hrvatskoj pčeli, 2013/2 mogli pročitati sve bitno o genetici higijenskog ponašanja pčela, u ovom ćemo članku naučiti kako ocijeniti higijensko ponašanje pčela na vlastitom pčelinjaku. Prilikom odabira budućih matica-majki uz ocjenu proljetnog razvoja, prinosa meda, agresivnosti i rojidbenog nagona poželjno je dodati i ocjenu zaraženosti varoozom (pretpostavka je da zajednice s najmanje nametnika imaju najbolju otpornost) te ocjenu higijenskog ponašanja pčela. Takvom sustavnom selekcijom pčelinje će zajednice iz godine u godinu biti sve zdravije i vitalnije. Registrirani uzgajivači matica dužni su kroz selekcijski program, između ostaloga, svake godine provoditi i pin-test, a uzgoj pčela otpornih na bolesti danas predstavlja temelj svih važnijih selekcijskih programa u Europi.

Otpornost pčela na bolesti povezana je s higijenskim ponašanjem pčela radilica, a koje se očituje u njihovoj sposobnosti da pronađu, otklope i uklone uginulo ili zaraženo leglo. Pčele s izraženijim higijenskim ponašanjem otpornije su na bolesti legla, ponajprije na američku gnjiloću i varoozu, a postoje i indikacije o većoj sposobnosti higijenskih pčela u borbi protiv maloga kornjaša košnice, nametnika koji vjerojatno uskoro dolazi u naše krajeve. Upravo su to osobine pčela koje su suvremenom pčelaru najvažnije. Pčelinje zajednice pokazuju različitu sposobnost uklanjanja uginulog ili zaraženog legla, pa će tako pojedine zajednice takvo leglo očistiti unutar nekoliko sati, dok će drugima trebati i po nekoliko dana.

Postoji nekoliko metoda za ocjenu higijenskog ponašanja, a svima je cilj procijeniti koliko je vremena pčelama potrebno za uklanjanje usmrćenog legla. Pčelinje leglo u razvojnoj fazi kukuljice crvenih očiju potrebno je usmrtiti sa što manje oštećenja na voštanom poklopcu. Ubacivanje dijela smrznutog legla u okvir i usmrćivanje legla tekućim dušikom dvije su metode koje svoju primjenu imaju uglavnom u znanstvene svrhe. U Europi je zbog svoje jednostavne provedbe i dobre povezanosti sa svojstvom higijenskog ponašanja pčela preporučena pin-test metoda. Ova metoda podrazumijeva usmrćivanje 50 stanica legla entomološkom iglom, a za samu provedbu potrebna je entomološka igla i romboidni okvir, koji kad stavimo na okvir s leglom okružuje 100 stanica saća (slika 1.).

Nakon otvaranja odabrane pčelinje zajednice potrebno je pronaći leglo odgovarajuće starosti za provedbu testa. Odabiremo okvir sa zatvorenim leglom te na području gdje će se leglo usmrtiti otvaramo nekoliko stanica kako bismo pronašli kukuljice u stadiju crvenih očiju (slika 2.).

Nakon pronalaska legla odgovarajuće dobi na njega se postavlja romboidni okvir i u gornjem lijevom kutu markerom zabilježi prva stanica legla. Zatim se red po red, slijeva nadesno, iglom usmrti 50 stanica legla, a 51. se stanica obilježi markerom. Za kraj je potrebno obilježiti donju desnu stanicu romboidnog okvira (broj 3 na slici 1.).

Okvir se na gornjoj površini satonoše obilježi markerom kako bismo ga bez problema pronašli, a potom se vraća u zajednicu. Nakon 8 - 15 sati obavlja se prva provjera. Prilikom provjere romboidni se okvir vraća na obilježeno mjesto i broje se samo neočišćene stanice, a takvima se smatraju sve one koje još imaju bilo kakve dijelove legla u stanici. Broje se neočišćene stanice jer se prilikom usmrćivanja 50 stanica legla između nalazi i nekoliko praznih stanica, a njih se ne uzima u obzir. Poslije provjere okvir vraćamo u zajednicu te iduću provjeru obavljamo 24 sata nakon usmrćivanja legla. Najbolja i najsigurnija razlika ocjenjuje se kada je većina zajednica očistila barem 50% usmrćenog legla. Tako zapravo vremenski interval provjere treba prilagoditi ponašanju pčela. Ako nakon 15 sati većina zajednica očisti većinu usmrćenih stanica, teško je ocijeniti razliku između njih i provjeru je potrebno obaviti ranije. Ako pak većina zajednica nakon istog vremena očisti mali dio stanice, provjeru je potrebno odgoditi na 24 ili 48 sati. Ocjena higijenskog ponašanja izražava se u postotku očišćenih stanica nakon određenog vremena. Primjerice, nakon 24 sata izbrojano je deset neočišćenih stanica, što znači da su pčele očistile 80 posto (40 očišćenih / 50 usmrćenih).

Za ocjenu svojstava higijenskog ponašanja pčela pomoću pin-testa nije potrebno mnogo rada i vremena, a mogu se dobiti zanimljivi rezultati. Pin-test je zato odličan alat koji može pomoći prilikom odabira matica rodonačelnica od kojih će se uzgajati buduće matice.

Literatura

1. Büchler, R.; Andonov, S.; Bienefeld, K.; Costa, C.; Hatjina, F.; Kezić, N.; Kryger, P.; Spivak, M.; Uzunov, A.; Wilde, J. (2013): Standard methods for rearing and selection of Apis mellifera queens. Journal of Apicultural Research 52(1)

2. Gregorc, A.; Lokar, V. (2010): Selection criteria in an apiary of Carnolian honey bee (Apis mellifera carnica) colonies for queen rearing. Central European Journal of Agriculture 11(4): 401. – 408.

3. Spivak, M.; Reuter, G. S. (1998): Performance of hygienic honey bee colonies in a commercial apiary. Apidologie (29): 291. – 302.

4. Uzunov i sur. (2014): Swarming, defensive and hygienic behaviour in honey bee colonies of different genetic origin in a pan-European experiment. Journal of Apicultural Research 53(2): 248. – 260.

Marin Kovačić, Zlatko Puškadija