UTJECAJ SUZBIJANJA KOMARACA NA PČELE

Posljednjih mjesec dana često slušamo u velikim najezdama komaraca u pojedinim dijelovima Hrvatske. Uglavnom su to od prije poznati gradovi koji se nalaze na rijekama koje, u vrijeme većih oborina, stvaraju velika poplavna područja. Kada se poplave dogode tijekom toplijeg dijela godine za posljedicu imamo pojavnost velikog broja komaraca.

UTJECAJ SUZBIJANJA KOMARACA NA PČELE

Posljednjih mjesec dana često slušamo u velikim najezdama komaraca u pojedinim dijelovima Hrvatske. Uglavnom su to od prije poznati gradovi koji se nalaze na rijekama koje, u vrijeme većih oborina, stvaraju velika poplavna područja. Kada se poplave dogode tijekom toplijeg dijela godine za posljedicu imamo pojavnost velikog broja komaraca. To su tvz. poplavne vrste komaraca koje stvaraju brojnu populaciju nekoliko tjedana nakon što su poplavljena područja uz vodotoke. Kad spomenemo suzbijanje komaraca najčešće se pomišlja na kemijske tretmane suzbijanja primjenom insekticida koji se apliciraju sa vozila ili iz zrakoplova. Međutim, prave mjere protiv komaraca se moraju poduzeti puno ranije kada se komarci nalaze u ličinačkom stadiju.
Kako se ličinke komaraca razvijaju isključivo u vodenom mediju, gdje provode određeni period u kojem se razvijaju od jajašca do kukuljice, najbolji način suzbijanja komaraca je tretman vodenih površina prikladnim sredstvima, larvicidima. Kada se oslobodi veliki broj krilatica komarce je puno zahtjevnije suzbijati ali i opasnije za okoliš i ne ciljane vrste. Medonosna pčela je, nažalost, vrsta koje također može stradati ukoliko se suzbijanje ne provede na odgovarajući način.
Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, jer komarci su poznati i kao prijenosnici zaraznih bolesti, svaki grad ili općina je dušna donijeti Program mjera u kojem se propisuju načini suzbijanja komaraca na svom području. Program predviđa suzbijanje ličinki komaraca u leglima, edukacija građana o leglima komaraca u naseljima i kako ih sanirati a tek kao krajnja mjera se navodi i suzbijanje metodama zamagljivanja i to samo kao dopuna ovih ranije spomenutih aktivnosti. Mjere kontrole brojnosti komaraca mogu provoditi samo tvrtke ovlaštene od strane Ministarstva zdravstva što znači da imaju stalno zaposlene educirane djelatnike, odgovarajuću opremu te koriste insekticide koji su registrirani za takvu namjenu. Takve tvrtke moraju poduzeti i sve nužne mjere opreza kako ne bi ugrozili okoliš i ne ciljane vrste. Nadzor nad provedbom ovih aktivnosti provodi nadležni županijski zavod za javno zdravstvo.
Kako bi maksimalno smanjili rizik stradavanja pčela nužna je dobra priprema akcija zamagljivanja protiv komaraca, što se postiže uskom koordinacijom između izvođača zamagljivanja i pčelara, najbolje preko lokalne pčelarske udruge. Iako propisi kašu da izvođač zamagljivanja mora ranije obavijestiti pčelare davanje obavijesti preko medija to često nije dovoljno. Najbolji učinak se postiže ukoliko se svi dionici u postupku konkretno dogovore prije provedbe akcija suzbijanja što znači da izvođač pčelarima, predloži vrijeme i trasu kretanja vozila koje ispušta insekticidnu maglu a pčelari će procijeniti da li na toj trasi može doći do ugroze nekog pčelinjaka u blizini, odnosno, kakve mjere poduzeti kako bi rizik po pčele bio minimalan. To mogu biti mjere zatvaranja pčelinjaka dan prije najavljenog tretmana, izmještanje pčelinjaka, ukoliko je to tehnički izvedivo, ali i preskakanje kritičnog područja tako da se u vrijeme prolaska vozila za aplikaciju isključi izbacivanje insekticidne magle. U dogovore je potrebno uključiti predstavnika zavoda za javno zdravstvo kao stručnog nadzora i predstavnika jedinice lokalne samouprave koji pokrivaju troškove postupka. U slučaju provedbe tretmana iz zrakoplova treba naglasiti da takvo zamagljivanje može za pčele biti još opasnije jer se na taj način mogu obrađivati samo područje van naseljenih mjesta a to su upravo područja na kojima se nalaze pčelinjaci. Osim tog, kod tretmana iz zraka puno je veća mogućnost rasapa, premještanja insekticidne magle na područje koje nije bilo u planu tretiranja, pa na njemu nisu niti poduzete mjere zaštite pčela.
Jako je bitno da termin tretiranja bude u doba dana kada su pčele u košnici. Također se preporuča da se, u dogovoru sa izvođačem, pčelari pokušaju izboriti za korištenje insekticida koji ima nišu otrovnost za pčele, ukoliko takav trenutno postoji na tržištu.
Ipak, rizici od stradavanja pčela uslijed korištenja pesticida su puno veći kod suzbijanja štetnika na različitim poljoprivrednim kulturama jer se takve aktivnosti događaju upravo na mjestima koje pčele koriste za pašu ali i zbog opasnijih preparata koji se koriste za takvu namjenu. Poljoprivrednici, vođeni idejom kako najbolje suzbiti štetnika na svojim kulturama, često zaborave obavijestiti pčelara u susjedstvu te se ne pridržavaju obveze tretiranja u noćnim satima, skidanja cvjetnog pod rasta u voćnjacima prije tretmana i zabrane prskanja u vrijeme cvatnje.
Samo uskom suradnjom i preciznim dogovaranjem svih aktivnost korisnika pesticida i pčelara prije tretmana možemo bitno smanjiti rizike stradavanja pčela i barem u tom segmentu pomoći pčeli da lakše prebrodi sve opasnosti kojima je danas izložena.
                       dr. sc. Nediljko Landeka
                        Član UO HPS a