REDIZAJNIRAN ČASOPIS HRVATSKA PČELA

Na adrese čitatelja uskoro stiže redizajnirana Hrvatska pčela. U skladu s modernim trendovima dizajna i njenom povijesnom vrijednošću Hrvatska pčela od broja 1/2022 ima novi vizualni identitet.

Vjerujem da nam je svima poznata stara poslovica koja kaže da je ponavljanje majka mudrosti. I baš to vrijedi i za pčelarstvo, pri čemu u velikoj mjeri pčelarskoj izobrazbi doprinosi i naš časopis „Hrvatska pčela”.

NOVO RUHO ZA NOVO DESETLJEĆE

„Hrvatska pčela” jedan je od najstarijih pčelarskih časopisa na svijetu. Iako je tijekom vremena promijenio nekoliko imena, i nakon 140 godina izlaženja ostao je vjeran svojim čitateljima. Usprkos brojnim kritičarima, ali i financijskim problemima tijekom prošlosti, naš je časopis i danas s nama. Štoviše, od 2022. godine izlazit će u novom ruhu.

Nakon desetak godina, a u okviru obilježavanja 140 godina neprestanog izlaženja, odlučili smo se za osvježenje njegova vizualnog identiteta primjenom modernih grafičkih rješenja, ali i uz dozu hrvatske nacionalne baštine, koja je implementirana upotrebom hrvatskog pletera kao dijela ukupnog vizuala. Prijedloga je bilo mnogo, i mnogi su prihvaćeni. Nažalost, neke sugestije, poput promjene vrste papira, upotrebe ekološkog papira, izmjene dimenzija časopisa ili povećanja broja stranica, iz financijskih razloga nismo mogli prihvatiti jer bi to znatno povećalo troškove, posebice poštarinu, čime bismo izašli izvan okvira budžeta kojim raspolažemo.

U drugoj polovini 20. stoljeća potaknut je intenzivan razvoj pčelarstva izlaskom brojnih knjiga o pčelarstvu i osnivanjem pčelarskog saveza. U tim vremenima intenzivnog proletarijata naš je pčelarski časopis, tada pod imenom „Pčela”, pružao pčelarima oslonac i bio učitelj brojnim kasnije poznatim ličnostima hrvatskog pčelarstva. Cilj je časopisa i danas isti – pružanje podrške i poticaja novim pčelarima, ali i objavljivanje novih spoznaja u znanosti, uz ono što je na samome početku spomenuto ? ponavljanje. Pčelarstvo je specifična poljoprivredna grana jer se pod vedrim nebom pokušava zagospodariti životinjom koja nikad neće biti domaća. Samo ponavljanje provjerenih tehnologija i analiziranje postignutoga daju pozitivne rezultate u ovoj izazovnoj djelatnosti. Kao da se poznata izreka koja se često pripisuje Aristotelu odnosi baš na pčelarstvo: Korijeni učenja jesu gorki, ali su plodovi slatki.

O novijim vremenima „Hrvatske pčele” meni kao uredniku teško je govoriti jer se za objektivan sud treba odmaknuti. No nadam se da će jednoga dana o „Hrvatskoj pčeli” s istim ponosom koji ja danas osjećam govoriti i drugi urednici. Naravno, želim stoga zahvaliti svima koji su pomagali, ali i onima bez čijih kritika i ideja ne bi dolazilo do poboljšanja. Ujedno bih pozvao i sve zainteresirane pčelare da svoje znanje i tehnologije kroz „Hrvatsku pčelu” podijele s ostalim pčelarima. I za kraj ću se na to nadovezati citatom zadnjih rečenica iz teksta prvog broja „Slavonske pčele” kojima se uredništvo obratilo čitateljima, a koje su i danas nevjerojatno aktualne: „Uzvišen je ovo cilj, plemenita je to svrha, koju odabrasmo, a postići ju možemo samo ako budemo složno oko toga radili. Svi za jednoga, jedan za sve; radimo tako pa uspjeh neće uzmanjkati.”