Novosti
NOVI PREDSJEDNIK SAVEZA NA OKRUGLOM STOLU POVODOM SVJETSKOG DANA PČELA
Dražen Kocet, novi predsjednik HPS-a sudjelovati će na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista 20. svibnja 2022. godine povodom Svjetskog dana pčela.
SERIJAL OKRUGLIH STOLOVA VEČERNJEG LISTA:
„KAKVU HRANU JEDEMO“
Tema 4 OKRUGLOG STOLA: Proizvodnja i
potrošnja meda u Hrvatskoj
Povodom
20. svibnja - Svjetskog dana pčela, koji je 2017. proglasila organizacija UN-a
na inicijativu Slovenije - Večernji list organizira poseban okrugli stol o
važnosti pčela u oprašivanju, osiguranju hrane i očuvanju biološke
raznovrsnosti. Isto tako tijekom okruglog stola posvetiti ćemo se stanju na
tržištu meda – proizvodnja, uvoz, izvoz, kvaliteta meda i drugo.
Vrijeme: 20 svibnja 2022. godine u 10 sati
Trajanje okruglog stola je oko 1,5 sat
SUDIONICI OKRUGLOG STOLA:
Ministarstvo poljoprivrede (čekamo potvrdu
tko će sudjelovati)
Marijana Petir, predsjednica Odbora za
poljoprivredu Sabora RH
Tomislav Sokol, zastupnik u EU parlamentu
Mateja Vranović,
Hrvatska poljoprivredna komora – pčelarstvo i proizvodnja meda
Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza
TEME ZA OKRUGLI
STOL:
Kako promovirati i
označiti domaći med
Med s
hrvatskih farmi – problem u proizvodnji, označavanju, plasiranju na tržište,
prodaji, …
Na koji način se
prilagođava zakonska regulativa u ovim sektorima
Kakva je
proizvodnja meda u EU
Koliko je važna
zaštita proizvoda na nacionalnoj i EU razini
Koliko državne
institucije pomažu proizvođačima
Od polja do stola
– domaće i kvalitetno
UVOD: STANJE U SEKTORU
Prema
podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća
pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja
meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja
potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma, prema podacima iz nacionalnog
programa.
Hrvatsku
prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše
zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene
po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a osim
toga ruralna područja stalno prati trend iseljavanja. Pčelarima je zadnja dobra
godina bila 2016. Klimatske promjene pa i pandemija covida koja je
prije ratne krize uzrokovala tržišne poremećaje, doveli su
do toga da su izostale brojne paše, a da se pčelinje zajednice sve češće moraju
dohranjivati šećerom. Na slabu zajednicu veže se i problem varoe, sve više
ih umire, nema oprašivanja, nema meda...
Plasman
meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva. Pčelari s manjim
brojem košnica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje na
mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Kroz izravnu prodaju pčelinje
proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4
pčelara. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima pokrivaju veliki
dobavljači i pakireri meda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u
Hrvatskoj su registrirana 23 otkupljivača/pakirera meda.
Tijekom
2020. godine uvezeno je 1.713 t meda u vrijednosti od 3,3 milijuna eura, a
izvezeno 330 t meda u vrijednosti od 1,4 milijuna eura. U odnosu na prethodnu
godinu količina uvoza meda povećana je za 14,7 posto. Količine izvezenog meda
smanjene su za 24,6%, a vrijednost izvezenog meda za 18,9%.